

Iz novog broja „Vremena“
Udariće Hrvati jedan dan od nedelje, ali mi imamo „hipersonične“ rakete
Niko ne zna može li nova kineska raketa da se montira na MIG-ove koje Srbija ima. Ali, nije teško pogoditi čemu služi novo zveckanje oružjem




U odluci Nobelovog komiteta obrazloženo je da su oni pružili izvanredan napor kako bi zabeležili ratne zločine, kršenje ljudskih prava i zloupotrebu moći. „Zajedno, oni demonstriraju značaj civilnog društva za mir i demokratiju“
Nobelov komitet ove godine dodelio je tri nagrade za mir: aktivisti za ljudska prava iz Belorusije Alešu Bjaljacki, ruskoj organizaciji za ljudska prava „Memorijal“ i ukrajinskoj organizaciji za ljudska prava „Centar za društvene slobode“. Sva tri dobitnika dolaze sa prostora nekadašnjeg Sovjetskog saveza, a dvojica žive pod autokratskim režimima Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina.
U odluci Nobelovog komiteta obrazloženo je da su oni pružili izvanredan napor kako bi zabeležili ratne zločine, kršenje ljudskih prava i zloupotrebu moći. „Zajedno, oni demonstriraju značaj civilnog društva za mir i demokratiju“.
„Oni su mnogo godina promovisali pravo da se kritikuje vlast i štitili osnovna prava građana“, dodaje se u obrazloženju.
Aleš Bjaljacki od osamdesetih godina prošlog veka bori se za demokratiju u Belorusiji, kada je najpre formirao organizaciju za zaštitu prava „Viasna“, u prevodu „proleće“. Trenutno se nalazi u zatvoru u Belorusiji. U periodu od 2011. i 2014. godine, formalno zbog utaje poreza, mada njegove pristalice tvrde da su sva hapšenja politički motivisana. Nakon predsedničkih izbora 2020. godine i masovnih protesta, Bjaljatski je ponovo uhapšen u julu 2021. godine, a pod nejasnim optužbama i dalje je u zatvoru u Belorusiji.


Drugi dobitnik ovogodišnje nagrade za mir, ukrajinski Centar za civilne slobode, jedna je od vodećih organizacija u zemlji za ljudska prava. Osnovana je 2007. godine kada su sa predstavnicima drugih nevladinih organizacija sa prostora bivšeg SSSR formirali prekogranični Centar za podršku u Kijevu. Od početka rata u Ukrajini angažovani su na identifikaciji i dokumentovanju ruskih ratnih zločina nad civilnim stanovništvom.


Ruska organizacija „Memorijal“ više od trideset godina radila je na otkrivanju priča miliona nevinih ljudi koji su pogubljeni, zarobljeni ili procesuirani tokom komunističke vladavine u Sovjetskom savezu. Kremlj je 2014. godine označio „Memorijal“, sa još mnogo medija i organizacija civilnog društva, kao stranu agenturu i stavio ga na crnu listu zbog finansiranja izvan države. Nakon početka rata u Ukrajini, organizacija je i formalno zabranjena zbog toga što na društvenim mrežama nisu stavili oznaku „strani agenti“, što je pravilo prema zakonu u Rusiji.
Uz Nobelovu nagrada ide iznos od skoro milion dolara i zlatna medalja od 18 karata. Prošlogodišnja nagrada za mir dodeljena je Mariji Resi sa Filipina i Rusu Dmitriju Muratovu. Među ostalim dobitnicima prestižne Nobelove nagrade za mir su i Martin Luter King, Crveni krst, Nelson Mandela, Majka Tereza, ali i Barak Obama.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentre i intervjue na www.vreme.com


Niko ne zna može li nova kineska raketa da se montira na MIG-ove koje Srbija ima. Ali, nije teško pogoditi čemu služi novo zveckanje oružjem


„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven


Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić


Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve