U odluci Nobelovog komiteta obrazloženo je da su oni pružili izvanredan napor kako bi zabeležili ratne zločine, kršenje ljudskih prava i zloupotrebu moći. „Zajedno, oni demonstriraju značaj civilnog društva za mir i demokratiju“
Nobelov komitet ove godine dodelio je tri nagrade za mir: aktivisti za ljudska prava iz Belorusije Alešu Bjaljacki, ruskoj organizaciji za ljudska prava „Memorijal“ i ukrajinskoj organizaciji za ljudska prava „Centar za društvene slobode“. Sva tri dobitnika dolaze sa prostora nekadašnjeg Sovjetskog saveza, a dvojica žive pod autokratskim režimima Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina.
U odluci Nobelovog komiteta obrazloženo je da su oni pružili izvanredan napor kako bi zabeležili ratne zločine, kršenje ljudskih prava i zloupotrebu moći. „Zajedno, oni demonstriraju značaj civilnog društva za mir i demokratiju“.
„Oni su mnogo godina promovisali pravo da se kritikuje vlast i štitili osnovna prava građana“, dodaje se u obrazloženju.
Aleš Bjaljacki od osamdesetih godina prošlog veka bori se za demokratiju u Belorusiji, kada je najpre formirao organizaciju za zaštitu prava „Viasna“, u prevodu „proleće“. Trenutno se nalazi u zatvoru u Belorusiji. U periodu od 2011. i 2014. godine, formalno zbog utaje poreza, mada njegove pristalice tvrde da su sva hapšenja politički motivisana. Nakon predsedničkih izbora 2020. godine i masovnih protesta, Bjaljatski je ponovo uhapšen u julu 2021. godine, a pod nejasnim optužbama i dalje je u zatvoru u Belorusiji.
Nobel Peace PrizeUkrajinski Centar za civilne slobode / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Drugi dobitnik ovogodišnje nagrade za mir, ukrajinski Centar za civilne slobode, jedna je od vodećih organizacija u zemlji za ljudska prava. Osnovana je 2007. godine kada su sa predstavnicima drugih nevladinih organizacija sa prostora bivšeg SSSR formirali prekogranični Centar za podršku u Kijevu. Od početka rata u Ukrajini angažovani su na identifikaciji i dokumentovanju ruskih ratnih zločina nad civilnim stanovništvom.
Russia Nobel Peace PrizeŠef borda međunarodnog Memorijala Jan Rahinski AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Ruska organizacija „Memorijal“ više od trideset godina radila je na otkrivanju priča miliona nevinih ljudi koji su pogubljeni, zarobljeni ili procesuirani tokom komunističke vladavine u Sovjetskom savezu. Kremlj je 2014. godine označio „Memorijal“, sa još mnogo medija i organizacija civilnog društva, kao stranu agenturu i stavio ga na crnu listu zbog finansiranja izvan države. Nakon početka rata u Ukrajini, organizacija je i formalno zabranjena zbog toga što na društvenim mrežama nisu stavili oznaku „strani agenti“, što je pravilo prema zakonu u Rusiji.
Uz Nobelovu nagrada ide iznos od skoro milion dolara i zlatna medalja od 18 karata. Prošlogodišnja nagrada za mir dodeljena je Mariji Resi sa Filipina i Rusu Dmitriju Muratovu. Među ostalim dobitnicima prestižne Nobelove nagrade za mir su i Martin Luter King, Crveni krst, Nelson Mandela, Majka Tereza, ali i Barak Obama.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentre i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Politička komunikacija vlasti u Srbiji funkcioniše kao razrađen sistem u kome predsednik Aleksandar Vučić ima centralnu ulogu, dok mreža saradnika, funkcionera i javnih aktera prenosi, pojačava i oblikuje poruke namenjene različitim segmentima javnosti
Naprednjački velikodostojnici slavili su u nedelju u Srpskom narodnom pozorištu dvesta godina od rođenja Svetozara Miletića. Oni koji se protive režimu Aleksandra Vučića nisu mogli ni da priđu
Sporni set pravosudnih propisa, donet bez prethodnog mišljenja Venecijanske komisije, postao je nova prepreka za otvaranje klastera tri u pregovorima sa EU. Iako vlast najavljuje da će ključne obaveze ispuniti do juna, podaci pokazuju da Srbija i dalje kasni u najosetljivijim poglavljima vladavine prava
Dok se u Srpskom narodnom pozorištu navodno priprema svečana akademija povodom 200 godina od rođenja Svetozara Miletića, studenti za večeras (22. februar) zakazuju protest na Pozorišnom trgu, a policija je još pre podne rasporedila vozila i pripadnike u centru Novog Sada
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!