img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Nobel iz fizike za kratkoću

03. oktobar 2023, 21:41 Slobodan Bubnjević
Foto: AP
Pjer Agostini, Ferenc Кraus i Ana L'Ulije
Copied

Švedska kraljevska akademija nauka dodelila je u utorak Nobelovu nagradu za fiziku 2023. godinu Pjeru Agostiniju, Ferencu Кrausu i Ani L'Ulije, za eksperimente koji generišu atosekundne impulse. Zašto bi ovaj naizgled nejasan doprinos mogao biti ključan u pogledu na skriveni svet mikročestica?

Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku dodeljena je za jedan neobičan rekord koji su fizičari uspeli da postave. Čovek inače postavlja raznovrsne rekorde – osvaja najviše vrhove, skače sa najvećih visina, šalje robotizovane sonde na najveće (svemirske) dubine, dostiže najniže moguće temperature (na domak apsolutnoj nuli) i uopšte, ponekad traži najviše ili najmanje od sebe i sveta u kome živi.  Zamislite sledeći cilj – da proizvede nešto što najkraće traje. Koliko to nešto može biti kratko?

Trenutni svetski rekord u ovoj uvrnutoj disciplini mnogo je kraći od stvari koje tradicionalno smatramo da se brzo dešavaju. Metaforični “treptaj oka” traje beskrajno dugo, celu jednu trećinu sekunde, zamah krilima muve traje bitno kraće, oko jedan hiljaditi deo sekunde, odnosno milisekund,  ali je to i dalje vrlo usporena stvar, a kad ako pokušamo da pronađemo stvari koje traju milioniti ili milijarditi deo sekunde, naći ćemo se u svetu kratkih radio-signala, ciklusa mikrorpocesora, brzih radioaktivnih raspada i impulsa laserske svetlosti. Ovi poslednji, impulsi lasera, pokazalo se, mogu da se udese tako da traju zaista vrlo kratko. I fizičari to rade.

Svetski rekord u kratkoći laserskog impulsa je 43 atosekunde, što je postignuto 2017. godine u jednoj laboratoriji u prestižnom ETH u Cirihu. Kad govorimo o takozvanoj atosekundi, reč je trajanju koje je milijardu milijardi puta kraće od jedne sekunde. Ovo “trajanje” je od jedne sekunde zapravo kraće otprilike onoliko koliko je jedna sekunda kraća od starosti Univerzuma (15 milijardi godina).  Prefiks ato, pozajmljen iz danskog jezika gde znači osamnaest, u fizici se koristi za trajanje koje je 18 redova veličine manje od sekunde (10-18).

Da bi se postigla takva “kratkoća”, bilo je nužno da se izuzetno razvije fizika lasera koja danas ima ogromne primene u telekomunikacijama i drugim modernim oblastima. Fizičari u vrlo razvijenim laboratorijama danas koriste lasere koji proizvode takozvane femtosekunde impulse i koji imaju velike primene u snimanju jako brzih procesa u prirodi, ali oni su čak hiljadu puta sporiji od onih najbržih, atosekundih. Nobelov komitet je ove godine zato, pomalo neočekivano, osvetlio malu zajednicu posvećenih entuzijasta koja se bavi upravo najbržom mogućom, atosekundom fizikom.

Švedska kraljevska akademija nauka dodelila je u utorak Nobelovu nagradu za fiziku 2023. godinu Pjeru Agostiniju, Ferencu Кrausu i Ani L’Ulije, za eksperimente koji generišu atosekundne impulse. Agostini je fizičar sa Univerziteta Ohajo u SAD, Kraus radi uMaks Plank institutu za kvantnu optiku u Nemačkoj, dok je L’Ulije profesorka na Univerzitetu Lund u Švedskoj. Ona je inače tek peta žena koja je dobila Nobelovu nagradu u fizici, što je okolnost koja je pozdravljena u medijima širom sveta.

Radovi ovogodišnjih Nobelovaca omogućili su razvoj brzih laserskih pusleva, a Nobelov komitet je posebnu pažnju poklonio pitanju koje ste već verovatno sebi postavili – čemu služi takvo jedno otkriće i takav rekord, prebrz da bi se uopšte i razumeo?

Odgovor je vrlo jednostavan i zapravo očigledan – kao što se u svetu insekata stvari odvijaju brže nego u svetu ljudi, ako odemo u svet zaista vrlo malog, u svet elektrona, shvatićemo da se oni kreću tako brzo da bi mogli biti snimljeni bilo kojim poznatim mikroskopskim uređajima jer su previše spori za to. Zapravo, njihove “kretnje” traju atosekundu i da bi se snimili, nužno je koristiti atosekunde impulse koji su postali mogući zahvaljujući radovima ovogodišnjih Nobelovaca. Njihov otkriće je zapravo otvorilo pogled na život elektrona. Kada ga jednom budemo posmatrali na filmu, svet koji znamo neće više biti isti, a biće to zahvaljujući uvrnutom rekordu koji su laserski fizičari postigli.

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Fizika mikročestice Nobelova nagrada Švedska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure