img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Umetnost

Nikola Šuica za „Vreme“ o preskupoj kolekciji umetničkih dela Romana Abramoviča

24. septembar 2023, 09:42 Magda Janjić
Foto: AP Photo/Martin Meissner, File
Copied

Dela koja su sakupili Abramovič i Žukova prvih decenija ovog veka su izliv mahnitih odlika novobogataških moći, ali i apsurda post-konceptualne umetnosti. Njihova kolekcija sadrži radove Monea i Mondrijana, Matisa i Pikasa, ruskih modernista kao što su Natalija Gončarova i Vera Roklajn...

Ruski oligarh Roman Abramovič i njegova bivša supruga, američka kolekcionarka Daša Žukova, stekli su, kako stručnjaci veruju, jednu od najznačajnijih privatnih kolekcija moderne umetnosti ikada sastavljenih – fond od više od 300 komada čija je vrednost procennjena na skoro milijardu dolara, piše „Gardijan“.

„Mogli biste njime da napunite muzej, ovo je neverovatna kolekcija“, rekao je kustos i profesor na Goldsmit Univerzitetu u Londonu Endru Renton, .

„Dela koja su sakupili Abramovič i Žukova prvih decenija veka, izliv su mahnitih odlika novobogataških moći, ali i apsurda post-konceptualne umetnosti. Unekoliko to ne važi za njihov doprinos – berzansko profilisanje vrednosti i moći umetničkog dela jednako rane moderne i nacionalnog i zapadnog porekla u iznosima koji premašuju godišnje budžete pojedinih država,“ kaže za portal „Vremena“ istoričar umetnosti i redovni profesor na FLU u Beogradu Nikola Šuica.

Dodaje da upravo to razlikuje vrednosne matrice art kolekcionara ovde u Srbiji i na Balkanu koji i lokalno nasleđe, kakvo god bilo, mešetarski i tragično smanjuju, što ide u korak sa odsustvom potražnje, javnog interesa i saznanja. Zapanjujući iznosi za pojedina dela ruskog oligarha dali su za pravo potisnutom umetničkom nasleđu i prećutanim snagama individualnih izraza.

„Njihova londonska kolekcija ipak je različita od trgovačkog raspona kolekcionara poput Tretjakova ili braće Morozov koji su svoje zbirke umetnosti  i arheologije darivali javnosti. Poimanje sadašnjice psihološki je jasno kao alarm naglih vesti katastrofičnih razmera u ekonomsko-ratno-klimatskom rastvoru. Javni procvat umetnosti i pompezna hipsterska jagma za idejama otpora i progresa jenjavaju. Rat svim sredstvima dobija i diplomatsko ubojitu silu argumenata iz definisane vrednosti nagomilane kolekcije koja pod sankcijama Rusiji kao privatno vlasništvo dobija možda novu ulogu“, dodaje Šuica.

 

Pročitajte još: Kako se postaje procenitelj vrednosti slika?

 

Detalji o vrednosti dela su izašli na videlo zahvaljujući Oligarh Files-u, curenju informacija kiparskog provajdera ofšor finansijskih usluga MeritServus, analizom u saradnji sa OCCRP-om i drugim međunarodnim medijskim partnerima. Vlada Velike Britanije je u aprilu stavila pod sankcije MeritServus, nakon što je „Gardijan“ izvestio o radu za Abramoviča i druge oligarhe.

Diskretni svet umetnosti odavno poznaje Abramoviča i Žukovu kao velike rasipnike. Ali do sada je svest javnosti o tome šta su prikupili bila ograničena. Ne postoji javna galerija, poput muzeja koji je stvorio američki tajkun Žan Pol Geti, za izlaganje njihovih dela.

Dosijei otkrivaju kolekciju koja katalogizuje istoriju moderne umetnosti, sa delima najvećih ruskih, evropskih i američkih majstora. Ona sadrži radove Monea i Mondrijana, Matisa i Pikasa, ruskih modernista kao što su Natalija Gončarova i Vera Roklajn, uzorke Magritovih nadrealističkih platna i hrabar izbor apstraktnih radova.

Pročitajte još Privatni kolekcionari ometaju kupovinu slike Milene Barili

Upečatljiva savremena dobra uključuju hvaljene slike Frojda, Frensisa Bejkona, Pole Rego, Frenka Oerbaha i Dejvida Hoknija.

Godinama, dok su ruski oligarsi tretirali London kao svoje igralište, mnogi komadi su bili smešteni u blizini obala Temze u Vokholu, nekoliko ulica udaljeni od sedišta britanske špijunske agencije MI6.
Sada, kada rat Vladimira Putina ulazi u 20. mesec, a Abramovič je i dalje pod sankcijama u Velikoj Britaniji i EU, dragulj kulturnog nasleđa savremenog sveta ostaje u limbu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Darija Žukova Nikola Šuica Roman Abramovič ruski oligarsi Umetnička dela umetnička kolekcija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu Dijane Hrke

12.novembar 2025. K. S.

Dijana Hrka u privatnoj bolnici primila infuziju

Dijana Hrka je u privatnoj bolnici primila infuziju, a po povratku iz bolnice se povukla u svoj šator

Pukovnik policije Radoslav Repac novi je komandat Žandarmerije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Policija

12.novembar 2025. M. S.

MUP: Radoslav Repac novi komandant Žandarmerije

Pukovnik policije Radoslav Repac novi je komandat Žandarmerije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova

Gojko Božović

Novi broj „Vremena“

12.novembar 2025. J. J.

Gojko Božović: „Meni nije važno ko je na studentskoj listi“

U novom broju „Vremena“ o studentskom pokretu, studentskoj listi i tome zašto ona ne treba da se objavi razgovarali smo sa izdavačem, književnim kritičarom i pesnikom Gojkom Božovićem

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako.

Srbija i EU

12.novembar 2025. Katarina Stevanović

Evropski optimizam premijera Macuta

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako

Milomir Jaćimović i njegov sin štrajkuju glađu u Novom Sadu.

Borba za egzistenciju

12.novembar 2025. I.M.

Treći dan štrajka glađu Jaćimovića: Podrška srednjoškolaca, nastavnika i studenata

Milomir Jaćimović i njegov sin već treći dan štrajkuju glađu u Novom Sadu nakon što su im vlasti oduzele autobuse, ugrožavajući njihovu egzistenciju, dok im građani pružaju podršku ispred Banovine

Komentar

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure