Kako se jedna lažna vest lako proširila Tviterom i zašto bi neki ljudi sebi trebalo da samoukinu internet, uključujući neke vajne novinare
Poznata je stvar da je na internetu moguće slagati milione ljudi odjednom, pa opet uvek iznova iznenadi koliko je to lako.
Jer, čini se, većina korisnika društvenih mreža stvari uzima zdravo za gotovo i ništa ne proverava. Štaviše, spremno šire laž dalje ukoliko se uklapa u njihov svetonazor.
Zgodan primer ovih dana je jedan tvit na srpskom, koji prikazuje kako se crvenom farbom prekriva veliki mural posvećen Kamali Haris, par dana posle njenog fijaska na izborima koje je ubedljivo dobio Donald Tramp.
„Juče u Prištini. Malo požurili, pa da sklone dok niko nije video“, piše korisnik koji je podelio video u petak (8. novembar).
Do sada je snimak na profilu tog korisnika videlo 175.000 ljudi, zahvaljujući tome što je blizu četiri hiljade ljudi lajkovalo objavu, a blizu petsto je retvitovalo.
Bizarno je što izgleda ljudi ne vide ili neće da vide ili im je svejedno da mural kreči – crnac.
Naravno, možda i u Prištini ima pokoji crnac, ali bi taj detalj mogao da ljudima makar izazove skepsu toliko da provere.
Ovu informaciju su, na osnovu pomenutog tvita, preneli režimski portali Pinka i Kurira.
Atlanta, Priština, ma svejedno
U pitanju je zapravo viralni video krečenja murala u Atlanti, Džordžija, prenosi više američkih medija.
Pa ni to nije ništa spektakularno – jer mural je bio deo kampanje i na njemu je stajao veliki lik američke potpredsednica uz poruku „Glasajte do 5. novembra“.
Umetnik Kristofer Klark, koji je oslikao mural, na Instagramu je napisao da ideja nije bila da mural ostane večno. „Uvek je bio plan“ da se mural prekreči posle izbora, naveo je on.
Jasno je zašto likuju američki fanovi Donalda Trampa. Možda je jasno i zašto njegovi srpski fanovi tako žarko žele da se „blamaža“ odigrala u Prištini.
Ali, kako su ljudi olako spremni da progutaju i prošire očitu laž? To je još nedovoljno ispitana oblast.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Protest traje dok se ne raspiše novi konkurs za REM ili dok se RTS ne ugasi, naveli su studenti u pozivu. U Novom Sadu studenti u blokadi stigli su do zgrade Radio televizije Vojvodine na Mišeluku
Na dan istorijskog protesta, 15. marta, tačno u 19.11 nešto je nagnalo ljude u beg u Ulici kralja Milana. Od tada se nižu teorije, a konačnog dokaza nema. Pred vama je obimni dosije „Vremena“ o tom događaju, koji će biti redovno dopunjavan
Studenti Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača oštro se protive imenovanju Dejana Vuka Stankovića za ministra prosvete, navodeći niz nepravilnosti u njegovom radu i svedočenja o seksualnom uznemiravanju koja već godinama kruže među studentkinjama.
Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu najavilo je početak ispitivanja građana koji su prijavili zdravstvene tegobe nakon protesta održanog 15. marta. Za sada je identifikovano više od stotinu građana koji će dati izjave u okviru istrage
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!