img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Nestali u Srbiji: Više od četrdeset porodica i dalje traga za svojim najdražima

13. oktobar 2023, 14:13 Magda Janjić
Foto: printscreen
Copied

Prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 2830 punoletnih osoba, od kojih je pronađeno 2785. U potrazi najviše pomaže uključivanje šire javnosti

Nedavno je gotovo cela Srbija na društvenim mrežama tragala i delila postove o nestalom mladiću Vidu iz Novog Sada. On je nakon nekoliko dana pronađen živ i to je jedan od slučajeva sa srećnim ishodom kada su u pitanju nestale osobe.

Međutim, u ukoliko odete na sajt Nestali Srbija, videćete lica ljudi kojih i dalje nema. Među njima su mladi, stari sa životima iza sebe o kojima se i dalje ništa ne zna.

Prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 2830 punoletnih osoba, od kojih je pronađeno 2785. Što znači da 45 porodica i dalje traga za svojim najdražima. Statistika je u porastu u poređenju sa 2020. godinom tokom koje je prijavljen nestanak 1372 punoletne osobe. Što se tiče nestanaka maloletnih lica tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 1287 maloletnih lica, od kojih je pronađeno 1274.

Tokom 2022. godine nestalo je 1523 maloletnih lica, od kojih je pronađeno 1518, a što se tiče punoletnih lica brojke kažu da je od 1801 osoba pronađeno 1620 lica. Na osnovu podataka iz prethodne godine možemo primetiti da broj nestanaka raste.

„Što se tiče najčešćih nestanaka, prva asocijacija na nestanak je kidnapovanje, dok se prema podacima MUP  kriminalne otmice vrlo retko događaju u Srbiji“, kaže za portal „Vremena“ Ružica Radović, psiholog iz Centra za zlostavljanu i nestalu decu.

Uključivanje šire javnosti pomaže u potrazi

Ona kaže da nestanci mogu biti namerni, odnosno usled zlostavljanja, depresije ili suicidalnosti. Zatim, nenamerni – nestanak usled demencije ili šizofrenije, ali i prisilni, odnosno nestanci usled otmice ili trgovine ljudima.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu od 2015. godine beleži na desetine slučajeva nestale dece koja su joj bila prijavljena, a koja su brzim alarmiranjem javnosti, ubrzo nakon toga pronađena i vraćena svojim porodicama.

Upravo ti slučajevi potkrepili su stav Centra da uključivanje šire javnosti u potragu kroz osnivanje Registra nestalih lica Srbije znatno doprineti boljoj potrazi za nestalim licima, pre svega decom. Cilj jeste vidljivost velikog broja nestalih lica čiji podaci i fotogafije, mimo policijske evidencije, javnosti nisu dostupne. Centar zastupa stav da se takvim pristupom, netransparentnošću, opšta javnost ne može uključiti u potragu i doprineti pronalasku nestalih lica, pre svega maloletnih,“ kaže Radović.

Lažne informacije odmažu u potrazi

Sa druge strane, dodaje ona, ono što može da odmogne u potrazi jesu lažne informacije o nestalom licu kao i neproverene pretpostavke medija o uzroku nestanka, što može dovesti do sumnje da je osoba u opasnosti.

Prema njenim rečima, društvene mreže doprinose da se građani uključe u ovaj proces i ta vidljivost informacija javno povećava verovatnoću da lice bude pronađeno. Davanjem detaljnog opisa nestalog lica, porodica i bližnji omogućavaju široj javnosti da aktivno učestvuje u potrazi, odnosno da prepozna nestalo lice, da prijavi da se sa njim susrelo, ili da mu pruži pomoć.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu pokrenu je Registar nestalih lica, instagram i fb stranicu i sada aplikaciju Nestali Srbija, kako bi proširili vidljivost preko različitih kanala i kako bi pomogli u procesu pronalaska nestalog lica.

 

Pročitajte još: Pitanja, odgovori i glasine

 

Ona ističe važnost toga da prvi korak u situaciji nestanka deteta ili odrasle osobe jeste pozivanje policije, putem broja 192. Od momenta davanja izjave i podataka o nestalom licu u najbližoj stanici policije, počinje istraga i ona će zavisiti od individualnih okolnosti svakog nestanka ponaosob. Važno je da policijskim službenicima pružite sve raspoložive podatke i detalje koji bi mogli da ubrzaju istragu i rezultiraju pronalaženjem nestalog lica u najkraćem roku.

„Porodica koja prijavljuje nestanak drage osobe sa razlogom je uznemirena i vrlo često nisu u stanju da razluče koje informacije su od značaja za potragu, a koje ne. Zato je najvažnije od svega da sa njima razgovara osoba koja će znati tačno koja pitanja da postavi i kako da ih “vrati” na temu. Porodica prolazi kroz agoniju, preispituje sebe, razloge za nestanak, sitnice, bilo kakve znake zbog kojih je moglo doći do odlaska osobe. Vrlo često su ti podaci korisni, ali ponekad je mnogo važnije fokusirati se na to gde tražiti nestalog, gde je mogao da ode i sa kim da se čuje,“ kaže ona.

Porodica nestale osobe javlja nam se kako bi u Registar nestalih lica Srbije odmah objavili podatke o nestanku i vest proširili na društvenim mrežama Registra i Centra. Prvi uslov koji mora biti ispunjen jeste da je nestanak prijavljen policiji. Zatim sa porodicom razgovaramo upravo o informacijama koje mogu biti od značaja za potragu, kako osoba izgleda, gde je poslednji put viđena, da li je eventualno najavila odlazak na neko mjesto i slične pojedinosti.

U okviru aplikacije i sajta nestali.rs objavljujemo podatke koje smatramo da su za javnost, odnosno koje su relevantne za potragu. Podatke porodice ne obelodanjujemo, već obaveštavamo porodicu ukoliko neko javi da je video nestalog. Potrebno je reagovati odmah i brzo jer su prilikom nestanka, prvi sati ključni. Tada je verovatnoća da se nestaloj osobi uđe u trag veća.

“Pravila” šta je porebno uraditi u prvih 24 sata od nestanka

lica. Pre svega je potrebno proveriti da li je osoba ostavila oproštajno pismo ili oproštajnu poruku, bilo u fizičkom obliku ili onlajn. Odmah potom, treba kontaktirati policiju. Tada je važno za policiju pripremiti osnovne podatke, ime i prezime nestale osobe kao i detaljan opis – visina, težina, tetovaže, frizura, bilo šta što bi olakšalo identifikaciju. Zatim, fotografiju dobrog kvaliteta, koja nije starija od 6 meseci, informaciju kada je osoba poslednji put viđena, gde je viđena i šta je imala obučeno na sebi. Pored toga, broj telefona i društvene mreže nestale osobe, spisak prijatelja i poznanika koji su u stalnom kontaktu sa nestalom osobom. Važno je saopštiti i moguće promene u ponašanju, ukoliko je do njih došlo – ostanak na poslu duže nego obično, promena društva, strah, odnos sa partnerom. ali i zdravstveno stanje – važno je navesti ako osoba ima neku hroničnu bolest, pogotovo ukoliko joj je usled te bolesti neophodna medicinska pomoć, lekovi i slično.

Narukvice za dementne

Podaci govore da je veliki broj starijih osoba koje nestanu usljed demencije, a prema rečima naše sagovornice, ponekad članovi porodice odbijaju da prihvate da je njihov roditelj ili bliska osoba bolesna. Posledice tog poricanja mogu da budu velike.

Za dementnu osobu svi su samo lica u gomili. Starije osobe koje se nalaze bez stalnog nadzora, mogu samo da odlutaju, a otežavajuća okolnost je to što ne znaju da se vrate, jave, niti adekvatno snađu. Ipak, postoje načini da se spreči njihov nestanak. Jedan od njih je i narukvica za dementne osobe, ali to kod nas još uvek nije zaživelo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nestali Srbija Centar za zlostavljanu i nestalu decu Ružica Radović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

ANEM

04.april 2026. I.M.

Medijska udruženja: Koordinisano preuzimanje nezavisnih medija u Srbiji

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i drugi medijski savezi istakli su da smena direktora televizije N1 označava početak koordinisanog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji, što ozbiljno ugrožava slobodu novinarstva i pluralizam u zemlji

Bratina ministar informisanja

Ministar informisanja

04.april 2026. I.M.

Boris Bratina: Studenti nisu svesni da policija ima pravo da bije i ubije

Izjava ministra informisanja Borisa Bratine da policija „ima pravo da bije i ubije“ mlade izazvala je oštre reakcije – studenti poručuju: „Sram Vas bilo", a opozicija zahteva smenu i izvinjenje

Junajted medija

Mediji

03.april 2026. M. L. J.

Sindikat „Nezavisnost“: Zabrinuti smo zbog razrešenja Igora Božića sa funkcije pravnog zastupnika

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrešenja Igora Božića sa mesta pravnog zastupnika medijske kuće

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure