img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Nestali u Srbiji: Više od četrdeset porodica i dalje traga za svojim najdražima

13. oktobar 2023, 14:13 Magda Janjić
Foto: printscreen
Copied

Prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 2830 punoletnih osoba, od kojih je pronađeno 2785. U potrazi najviše pomaže uključivanje šire javnosti

Nedavno je gotovo cela Srbija na društvenim mrežama tragala i delila postove o nestalom mladiću Vidu iz Novog Sada. On je nakon nekoliko dana pronađen živ i to je jedan od slučajeva sa srećnim ishodom kada su u pitanju nestale osobe.

Međutim, u ukoliko odete na sajt Nestali Srbija, videćete lica ljudi kojih i dalje nema. Među njima su mladi, stari sa životima iza sebe o kojima se i dalje ništa ne zna.

Prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 2830 punoletnih osoba, od kojih je pronađeno 2785. Što znači da 45 porodica i dalje traga za svojim najdražima. Statistika je u porastu u poređenju sa 2020. godinom tokom koje je prijavljen nestanak 1372 punoletne osobe. Što se tiče nestanaka maloletnih lica tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 1287 maloletnih lica, od kojih je pronađeno 1274.

Tokom 2022. godine nestalo je 1523 maloletnih lica, od kojih je pronađeno 1518, a što se tiče punoletnih lica brojke kažu da je od 1801 osoba pronađeno 1620 lica. Na osnovu podataka iz prethodne godine možemo primetiti da broj nestanaka raste.

„Što se tiče najčešćih nestanaka, prva asocijacija na nestanak je kidnapovanje, dok se prema podacima MUP  kriminalne otmice vrlo retko događaju u Srbiji“, kaže za portal „Vremena“ Ružica Radović, psiholog iz Centra za zlostavljanu i nestalu decu.

Uključivanje šire javnosti pomaže u potrazi

Ona kaže da nestanci mogu biti namerni, odnosno usled zlostavljanja, depresije ili suicidalnosti. Zatim, nenamerni – nestanak usled demencije ili šizofrenije, ali i prisilni, odnosno nestanci usled otmice ili trgovine ljudima.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu od 2015. godine beleži na desetine slučajeva nestale dece koja su joj bila prijavljena, a koja su brzim alarmiranjem javnosti, ubrzo nakon toga pronađena i vraćena svojim porodicama.

Upravo ti slučajevi potkrepili su stav Centra da uključivanje šire javnosti u potragu kroz osnivanje Registra nestalih lica Srbije znatno doprineti boljoj potrazi za nestalim licima, pre svega decom. Cilj jeste vidljivost velikog broja nestalih lica čiji podaci i fotogafije, mimo policijske evidencije, javnosti nisu dostupne. Centar zastupa stav da se takvim pristupom, netransparentnošću, opšta javnost ne može uključiti u potragu i doprineti pronalasku nestalih lica, pre svega maloletnih,“ kaže Radović.

Lažne informacije odmažu u potrazi

Sa druge strane, dodaje ona, ono što može da odmogne u potrazi jesu lažne informacije o nestalom licu kao i neproverene pretpostavke medija o uzroku nestanka, što može dovesti do sumnje da je osoba u opasnosti.

Prema njenim rečima, društvene mreže doprinose da se građani uključe u ovaj proces i ta vidljivost informacija javno povećava verovatnoću da lice bude pronađeno. Davanjem detaljnog opisa nestalog lica, porodica i bližnji omogućavaju široj javnosti da aktivno učestvuje u potrazi, odnosno da prepozna nestalo lice, da prijavi da se sa njim susrelo, ili da mu pruži pomoć.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu pokrenu je Registar nestalih lica, instagram i fb stranicu i sada aplikaciju Nestali Srbija, kako bi proširili vidljivost preko različitih kanala i kako bi pomogli u procesu pronalaska nestalog lica.

 

Pročitajte još: Pitanja, odgovori i glasine

 

Ona ističe važnost toga da prvi korak u situaciji nestanka deteta ili odrasle osobe jeste pozivanje policije, putem broja 192. Od momenta davanja izjave i podataka o nestalom licu u najbližoj stanici policije, počinje istraga i ona će zavisiti od individualnih okolnosti svakog nestanka ponaosob. Važno je da policijskim službenicima pružite sve raspoložive podatke i detalje koji bi mogli da ubrzaju istragu i rezultiraju pronalaženjem nestalog lica u najkraćem roku.

„Porodica koja prijavljuje nestanak drage osobe sa razlogom je uznemirena i vrlo često nisu u stanju da razluče koje informacije su od značaja za potragu, a koje ne. Zato je najvažnije od svega da sa njima razgovara osoba koja će znati tačno koja pitanja da postavi i kako da ih “vrati” na temu. Porodica prolazi kroz agoniju, preispituje sebe, razloge za nestanak, sitnice, bilo kakve znake zbog kojih je moglo doći do odlaska osobe. Vrlo često su ti podaci korisni, ali ponekad je mnogo važnije fokusirati se na to gde tražiti nestalog, gde je mogao da ode i sa kim da se čuje,“ kaže ona.

Porodica nestale osobe javlja nam se kako bi u Registar nestalih lica Srbije odmah objavili podatke o nestanku i vest proširili na društvenim mrežama Registra i Centra. Prvi uslov koji mora biti ispunjen jeste da je nestanak prijavljen policiji. Zatim sa porodicom razgovaramo upravo o informacijama koje mogu biti od značaja za potragu, kako osoba izgleda, gde je poslednji put viđena, da li je eventualno najavila odlazak na neko mjesto i slične pojedinosti.

U okviru aplikacije i sajta nestali.rs objavljujemo podatke koje smatramo da su za javnost, odnosno koje su relevantne za potragu. Podatke porodice ne obelodanjujemo, već obaveštavamo porodicu ukoliko neko javi da je video nestalog. Potrebno je reagovati odmah i brzo jer su prilikom nestanka, prvi sati ključni. Tada je verovatnoća da se nestaloj osobi uđe u trag veća.

“Pravila” šta je porebno uraditi u prvih 24 sata od nestanka

lica. Pre svega je potrebno proveriti da li je osoba ostavila oproštajno pismo ili oproštajnu poruku, bilo u fizičkom obliku ili onlajn. Odmah potom, treba kontaktirati policiju. Tada je važno za policiju pripremiti osnovne podatke, ime i prezime nestale osobe kao i detaljan opis – visina, težina, tetovaže, frizura, bilo šta što bi olakšalo identifikaciju. Zatim, fotografiju dobrog kvaliteta, koja nije starija od 6 meseci, informaciju kada je osoba poslednji put viđena, gde je viđena i šta je imala obučeno na sebi. Pored toga, broj telefona i društvene mreže nestale osobe, spisak prijatelja i poznanika koji su u stalnom kontaktu sa nestalom osobom. Važno je saopštiti i moguće promene u ponašanju, ukoliko je do njih došlo – ostanak na poslu duže nego obično, promena društva, strah, odnos sa partnerom. ali i zdravstveno stanje – važno je navesti ako osoba ima neku hroničnu bolest, pogotovo ukoliko joj je usled te bolesti neophodna medicinska pomoć, lekovi i slično.

Narukvice za dementne

Podaci govore da je veliki broj starijih osoba koje nestanu usljed demencije, a prema rečima naše sagovornice, ponekad članovi porodice odbijaju da prihvate da je njihov roditelj ili bliska osoba bolesna. Posledice tog poricanja mogu da budu velike.

Za dementnu osobu svi su samo lica u gomili. Starije osobe koje se nalaze bez stalnog nadzora, mogu samo da odlutaju, a otežavajuća okolnost je to što ne znaju da se vrate, jave, niti adekvatno snađu. Ipak, postoje načini da se spreči njihov nestanak. Jedan od njih je i narukvica za dementne osobe, ali to kod nas još uvek nije zaživelo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Centar za zlostavljanu i nestalu decu Nestali Srbija Ružica Radović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Proces protiv bivšeg ministra građevinarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću produžen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure