img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratni zločini

Nestali Srbi i Albanci na Kosovu: Zataškavanje masovnih grobnica

01. novembar 2024, 09:42 DW
Foto: Draško Gagović
Izbeglice sa Kosova u blizini Kragujevca
Copied

Nedostaje politička volja da se pronađe više od 1.600 osoba koje su nestale nakon rata na Kosovu, piše švajcarski Noje cirher cajtung

Noje cirher cajtung piše o problemu nestalih osoba posle rata na Kosovu, i počinje opisom događaja iz 1998. u kojoj se, u jednom selu na zapadu Kosova, gubi svaki trag 90-godišnjoj starici Džife i njenom nećaku Dineu, prenosi Dojče Vele.

Kada su srpske trupe počele da gađaju selo, „porodica je pobegla, osim Džife, koja više nije mogla da hoda, i Dinea, koji je branio selo sa članovima UČK, samozvanom ’Oslobodilačkom vojskom Kosova’“, piše list.

Srbi su, piše, ipak zauzeli selo. „Dine i UČK su se povukli. Idućeg dana se on ipak vratio u selo. Naoružan lakom mašinkom, hteo je da potraži preostale starije stanovnike, poput Džife. Jedan svedok će kasnije izvestiti da je čuo pucnje u selu. Od tada nema traga od Džife i Dinea“, piše švajcarski list, dodajući da su rođaci kasnije u kući pronašli mnogo patrona iz oružja.

Ta priča se opisuje u knjizi „Dostojanstvo za nestale“ koju je, piše list, izdala poznata srpska aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Kako se navodi, studija se bazira na preko 2.000 izjava porodica i svedoka, više od 1.500 dokumenata i bazama Crvenog krsta i Međunarodne komisije za nestale.

Foto: Tanjug/ Dimitrije Goll
Nataša Kandić: Knjigom smo želeli da društvu približimo sećanje na one koji žive još samo u mislima svojih porodica

Zataškavanje tragova ratnih zločina

U nedavno objavljenoj knjizi se piše o poslednjim trenucima 1.636 nestalih osoba kojima i dalje nema traga, četvrt veka od rata.

„Iako se na obe strane stotine rođaka nadaju razjašnjenju, politika to ignoriše ili čak blokira“, ocenjuje Noje cirher cajtung.

Podseća se da je u ratu stradalo preko 12.000 ljudi, većinom Albanaca, a da se kao nestalo vodilo 4.500 osoba, što se pripisuje srpskim snagama i UČK.

„Sa intervencijom NATO u martu 1999, srpske trupe su intenzivirale masakre nad albanskim civilnim stanovništvom. Kako bi se ratni zločini sakrili, poslednjih ratnih meseci su otkopane masovne grobnice na Kosovu, tela utovarena u kamione i ponovo zatrpana u Srbiji u takozvanim sekundarnim grobnicama“, piše list.

„Hladnjače s ljudskim ostacima potapane su u jezera i reke. Navodno su tela masovno i spaljivana“, dodaje ciriški list.

Posle povlačenja srpskih trupa, „kosovarska strana je vršila brutalne činove odmazde nad preostalim srpskim i nealbanskim stanovništvom“, piše list, dodajući da je UČK gonio i navodne albanske „kolaboratore“. „I ovde je pokušavamo da se zataškaju tragovi ratnih zločina“, dodaje list.

Fokusiraju samo na sopstvene žrtve

Od kraja rata rešena je sudbina oko 2.500 nestalih – njihovi zemni ostaci predati su porodicama. „Ali, bledi nada da će biti nađeno preostalih 1.600 nestalih“, piše Noje cirher cajtung.

Foto: Draško Gagović
Izbeglička kolona tokom rata na Kosovu 1999. godine

„Knjigom smo želeli da društvu približimo sećanje na one koji žive još samo u mislima svojih porodica“, citira list izjavu Nataše Kandić.

Ona se zalaže za nove pretrage na mestima gde su ranije nalažene masovne grobnice. Najveća takva nađena je u Batajnici, sa 744 tela kosovskih Albanaca.

Sve velike grobnice, piše list, nađene su 2001. posle pada Miloševićevog režima. Od tada, ocenjuje Noje cirher cajtung, „potraga stagnira“. Nađene su, potom, samo još dve masovne grobnice, 2014. i 2020. godine.

„Prema Nataši Kandić, Srbija doduše jeste načelno saglasna (sa novim traganjem za grobnicama), ali na licu mesta se ništa konkretno ne dešava.“

Kako prenosi Kandić, i Beograd i Priština se fokusiraju na sopstvene žrtve i oko njih grade nacionalnu kulturu sećanja, dok se informacije o nestalima kriju kako bi se sopstveni „heroji“ zaštitili od mogućih optužnica.

Retki primeri saradnje

U tekstu se dodaje da su nedavno dve komisije za nestale, srpska i kosovska, zatražile pomoć od Švajcarske. Grupa švajcarskih stručnjaka bila je od 14. do 25. oktobra na licu mesta i testirala nove tehnologije u potrazi za nestalima.

Ali, kako se dodaje, ovo je redak primer da srpska i kosovska komisija za nestale sarađuju poslednjih godina.

„Obe komisije su tajanstvene, kriju informacije o mogućim ekshumacijama od novinara i javnosti i tek ograničeno komuniciraju sa porodicama nestalih“, kaže Kandić.

Štaviše, Noje cirher cajtung podseća na međusobne optužbe Beograda i Prištine da se dokumenti i masovne grobnice zataškavaju iako su lideri Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti prošle godine pod posredovanjem EU usaglasili zajedničku deklaraciju o nestalima.

„Ali, ta deklaracija je mahom ostala bez posledica“, piše list. „I nove indicije o mogućoj masovnoj grobnici na jugozapadu Srbije, blizu Novom Pazara, praćene su tek stidljivim merama.“

Prema informacijama sa Kosova, eventualne pretrage na toj lokaciji – jednoj deponiji – Srbija je odgodila za narednu godinu.

Tagovi:

Kosovo Nestali
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropske integracije

02.januar 2026. Katarina Stevanović

Srbija kobajagi ide u EU: Tapkanje u mestu i koraci unazad

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete

Štandovi novogodišnjeg bazara

Ćacilend

01.januar 2026. K. S.

Vučić: Saobraćaj ispred Skupštine od ponedeljka

Da li se zaista ispisuju poslednji dani Ćacilenda? Na njegovom uličnom delu, saobraćaj ponovo najkasnije od 5. januara, najavljuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

Politika

01.januar 2026. Marija L. Janković

Srbija u 2026. godini: Grogirani Vučić pred svoje poslednje izbore

Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?

Kolaž fotografija iz Beograda na vodi za doček 2026.

Doček 2026.

31.decembar 2025. K. S.

Nova godina u Beogradu na vodi: Eskadrila dronova i zimska bajka (FOTO)

Priprema se bina, spekatakl u Beogradu na vodi snimaće eskadrila dronova, a u Zimskoj bajci odbrojava se do Ekspa. Kako se Beograd na vodi sprema za doček 2026?

Supština Srbije, jelke

„Božićno seoce“

31.decembar 2025. M. L. J.

Navali narode: „Besplatno pecivo i brusketi u novogodišnjem Ćacilendu“

Ćacilend je pretvoren u „Božićno seoce“, kako ga zovu vladini tabloidi. Za 31. je na meniju silna besplatna hrana - samo nije najjasnije ko sve to plaća

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure