Predsednik države
Vučić za Rojters: Voleo bi da se ne bavi politikom – ali eto mora
Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti
Foto: Vinzenz Lorenz M/Pixabay
Nemačka privreda mora da pospešuje digitlizaciju, ali joj za to nedostaje obučena radna snaga. Uskoro bi tri od pet radnih mesta mogla da budu neadekvatno popunjena. Jedno od rešenja za ovaj problem je uvoz kvalifikovane radne snage iz inostranstva
Do 2026. godine nedostatak radne snage obučene za digitalnu tehnologiju bi u Nemačkoj mogao da dosegne rekord, proizilazi iz najnovije studije Instituta nemačke privrede (IW), a prenosi „Špigel“.
Već za tri godine očekuje se nedostatak najmanje 106.000 radnika obučenih da razvijaju, proizvode ili distribuiraju ključnu digitalnu tehnologiju.
U 2021. je oko 2,64 miliona zaposlenih imalo posao vezan za neki oblik digitalne tehnologije, očekuje se da će ih 2026. biti 2,93 miliona, procenjuje istraživači IW-a. U to ne spadaju samo klasična IT-zanimanja informatičara, već i radna mesta električara, mehaničara ili dizajnera za koje je neophodno digitalno znanje.
Procenjuje se da će i dalje nedostajati i kvalifikovana radna snaga (najmanje 51.000) i akademski obrazovani stručnjaci (44.000). Konkretno: nedostajaće oko 16.300 električara i 15.000 infromatičara.
Kako bi se pupunila ova rupa na tržištu rada istraživači IW-a prepručuju, osim ciljanog obrazovanja za zanimanja vezana za digitalnu tehnologiju, prekvalifikaciju nezaposlenih i povećan uvoz kvalifikovane radne snage iz inostranstva.
J.H./Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve