img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Nemačka: Kineska kompanija preuzela četvrtinu luke Hamburg, šta je sledeće?

13. мај 2023, 13:50 I.Đ.
Foto: Pixabay/KarstenBergmann
Copied

Nemački kancelar Olaf Šolc bio je za to da se kompaniji COSCO da udeo od 24,9 posto kontejnerskog terminala u Hamburgu, iako su drugi članovi vlade bili uglavnom protiv. Dogovor je pao šest nedelja pre Samita kineskih i nemačkih zvaničnika u Berlinu.

Kina je u proteklih sedam godina bila i ostala najveći trgovinski partner Nemačke. Samo u 2022. godini trgovinska razmena porasla je na čak 298 miljardi evra. I pored toga Nemačka je nastojala da ograniči kineske investicije.

Kina je u Evropi posebno aktivna na području Nemačke i do skoro se nadala da će njena brodarska kompanija COSCO preuzeti manjinski udeo u kontejnerskom terminalu u najvećoj luci Hamburg.

Međutim, unutar same Nemačke malo su se zakomplikovale stvari. Članovi vlade prepirali su se oko preteranog oslanjanja na Kinu, ali sada je i to prošlost, budući da je vlada dala zeleno svetlo za COSCO u Hamburgu.

COSCO je sada vlasnik 24,9 odsto udela u kontejnerskom terminalu lučkog operatera HHLA (Hamburger Hafen und Logistik AG), prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Hteli su Kinezi da imaju 35 odsto udela, ali vlada je odavno donela odluku da niko ne može da proda više od 25 odsto akcija. Čak 30 odsto robe u luci Hamburg ide u Kinu ili dolazi iz nje.

Svađa unutar koalicione Vlade

Interesantno je da je sporazum sa Kinom, govoreći o luci Hamburg, podržao kancelar Olaf Šolc, dok su Ministarstvo spoljnih poslova i drugi resori pokazali da nisu srećni povodom ideje da COSCO bude toliko prisutan.

Zvanične izjave poslednjih dana ukazali su na različite stavove unutar savezne vlade. Potvrdu ulaska saopštio je portparol savezne vlade Štefen Hebestrajt. Ministarstvo ekonomije je potom na zahtev medija dalo zvanično i pomalo šturo objašnjenje.

„Bilo je različitih procena prilikom procene sticanja udela“, rečeno je u ministarstvu ekonomije, stoji u tekstu na portalu tagesschau.de.

COSCO pak, nije samo prisutan u Hamburgu. U Roterdamu imaju 35 odsto udela u lučkom terminalu, poseduju luku Pirej u Grčkoj i udele u lukama u Belgiji, Španiji, Peruu, pa čak i u Sueckom kanalu, prenosi zdf.de.

Kinezi kupuju strateške kompanije

Kina se  neće zaustaviti samo na brodogradnji i udelu u lukama po Nemačkoj. „Stara“ industrija je i dalje interesantna za kineske investitore, odnosno dobavljače automobila ili proizvođače mašina.

U međuvremenu, međutim, interesovanje je prešlo na novoosnovane kompanije u oblastima elektromobilnosti, autonomne vožnje i visokotehnoloških materijala, prenosi ZDF.

Ovog proleća, njihov stručnjak Đi Sun primetio sve veće interesovanje za kompetenciju e-trgovine, ali i za farmaceutske proizvode, biotehnologiju i medicinsku tehnologiju, jer u Kini ima još mnogo toga da se nadoknadi u istraživanju i razvoju.

Što se tiče dogovora oko korišćenja kontejnerskog terminala u Hamburgu, nemački mediji konstatuju da novo zeleno svetlo Nemačke za Kinu nije došlo slučajno jer se dogodilo samo šest nedelja pre planiranog samita nemačkih i kineskih vladinih zvaničnika u Berlinu 20. juna.

I.Đ./faz.de/ZDF

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

brodogradnja u nemačkoj kina strategija evropa nemačka kineska ulaganja nemačka kineski kapital nemačka kinezi nemačka luka hamburg nemačka trgovina sa kinom partnerstvo kine i nemačke
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Povezane vesti

Auto industrija

13.мај I.Đ.

Kineski električni automobili osvajaju tržište: Uzbuna u Nemačkoj

Gotovo preko noći, nekoliko kineskih proizvođača električnih automobila zagospodarilo je domaćim tržištem. Dok rivali iz Nemačke i dalje traže rešenje za opstanak u borbi, iz Kine poručuju da će tek vladati ovom industrijom

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure