img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošači

Nebezbedni proizvodi se uvoze i prodaju u Srbiji jer nema nikakve kontrole

25. септембар 2024, 15:41 B. B.
Foto: Tanjug / Strahinja Aćimović
Ilustracija
Copied

Dejan Gavrilović iz udruženja „Efektiva“ za „Vreme“ kaže da je na tržištu Srbije prisutni nebezbedni proizodi zbog toga što ne postoji apsolutno nikakva kontrola i zato što je „sve na sreću“

Iz prodaje je u Srbiji od početka godine povučeno više od 80 proizvoda, od čega četvrtinu čine proizvodi za kuću, igračke, odeća i mali kućni aparati, dok su ostalo razni modeli automobila, motora i kamiona za koje se i u svetu tek naknadno otkrije da imaju manu koju proizvođač mora da otkloni, a Dejan Gavrilović iz udruženja „Efektiva“ za „Vreme“ kaže da je toliki broj nebezbednih proizoda na tržištu zbog toga što ne postoji apsolutno nikakva kontrola i zato što je „sve na sreću“.

„Mi gotovo uvek saznamo da nešto nije zdravstveno ili tehnički ispravno tako što nam to neko iz inostranstva javi ili neki naši proizvodi krenu ka Evropskoj uniji, pa ih zaustave na granici, kao što su sa granice sa Hrvatskom vraćene breskve ili paradajz. To znači da kod nas nema apsolutno nikakve kontrole, da jedemo ko zna šta i da deci dajemo ko zna kakve igračke, hemijski nebezbedne. Dakle, radi se ili o čistoj sreći da se nešto otkrije ili o tome da se negde drugde utvrdi da proizvodi nisu bezbedni, pa se to objavi u Srbiji i povuče sa rafova“, kaže Gavrilović.

Nema opravdanja

Upitan da li je situacija takva jer možda nema dovoljno inspektora koji bi kontrolisali proizvode Gavrilović kaže da bi za tako ozbiljne stvari moralo da bude dovoljno ljudi.

„Znam koliko inspekcije ne rade svoj posao. Šta god da je opravdanje, ono ne pije vodu, jer ako jedemo štetnu hranu ili dajemo deci igračke sa otrovnim bojama ili delovima koji nisu bezbedni, opravdanje za to ne može da bude da nema dovoljno ljudi ili da nekog mrzi da radi svoj posao. Znamo kako stvari funkcionišu u ovoj zemlji: trgovci i uvoznici su zaštićeni, a potrošačima šta se zalomi“, kaže Gavrilović.

On ističe da pored sistema kontrole nedostaje i sistem kažnjavanja.

„Kada bismo imali bar sistem kažnjavanja, uvoznici i prodavci bi vodili računa. Ne znam da je iko odgovarao zbog toga što je uvezao nešto neispravno, možda i jeste, ali se to ne objavljuje i drži se u tajnosti. Da jeste i da je to objavljeno, uvoznici bi počeli da vode računa, ali s obzirom da se ništa dešava stiče se utisak da smo otvoreni za svakojako smeće iz celog sveta“, kaže Gavrilović.

Teško utvrditi kvar na vozilima

Govoreći o vozilima koja se povlače iz prodaje, Gavrilović ukazuje da su u pitanju sofisticirani proizvodi, pa je teško utvrditi kvar u softveru ili nekom delu automobila, kamiona ili motora, bez ozbiljne ekspertize.

„Tu se sve bukvalno svodi na to da verujemo da je fabrika uradila sve kako treba. Nema kontrole čak ni za polovna vozila. Agencija za bezbednost saobraćaja i Auto-moto savez su uključeni u uvoz automobila, ali tu nema nikakve kontrole. Kada su nova vozila u pitanju, samo ako fabrika otkrije da nešto nije u redu, ona će povući određenu seriju vozila, jer se plaše da ne ugroze reputaciju i tužbi za odštetu, ali to u Srbiji ne funkcioniše“, kaže Gavrilović.

On podseća da je pre nekoliko godina jedan čuveni nemački proizvođač automobila povukao seriju vozila, jer su motori u njima bili naštelovani tako da je sistem u vozilu pokazivao manju količinu izduvnih gasova nego što je automobil realno izbacivao.

„To je u Evropi povučeno, a mi smo pisali uvoznicima tog modela automobila, ali nam niko nije odgovorio, a ta vozila su ostala u Srbiji. Zamislite ako je neko uvezao hiljadu takvih vozila, koliki bi bio trošak da ih vrati, pa radije pokloni neki automobil ili mu da novac, i tako se završi “, naveo je Gavrilović.

Tagovi:

Dejan Gavrilović Potrošači Nebezbedni proizvodi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure