img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vidovdan

Naši Vidovdani: Od Kosova polja do studentskog protesta protiv Vučića

24. jun 2025, 15:19 M. L. Janković
...
BOJ NA KOSOVU: Adam Stefanović 1870.
Copied

Kosovo polje, Atentat u Sarajevu, Vidovdanski ustavi, Miloševićev nastup na Gazimestanu, njegovo izručenje Hagu… Svašta je Srbiju snalazilo za Vidovdan i nije slučajno da su baš za 28. jun studenti zakazali protest protiv bezakonja i tiranije

Kolektivna svest srpskog naroda pamti Vidovdan kao sudbonosni dan. Svašta se događalo kroz istoriju 28. juna, od bitke na Kosovu polju koja je bila uvod u viševekovno ropstvo, preko atentata na Franca Ferdinanda koji je bio okidač za početak Prvog svetskog rata, performansa Slobodana Miloševića na Gazimestanu koji je bio uvod u jugoslovenske ratove…

Opšte je shvatanje da su na Vidovdan na istorijsku scenu stupali pravi srpski rodoljubi i borci za slobodu i pravdu, mada su ovaj dan zloupotrebljavali i lažni proroci. Kako god, Vidovdan se vezuje za nešto sveto, čisto i veliko pa nije slučajno što su današnji studenti svoj protest protiv bezakonja i tiranije zakazali baš na ovaj dan.

Istinsko rodoljublje Lazara Hrebeljanovića

Vidovdan se obeležava kao državni i verski praznik, a prvi trag sećanja je spomen na Kosovsku bitku koja se odigrala na Gazimestanu 28. juna 1389. godine, odnosno 15. juna po starom kalendaru, i predstavlja sećanje na poginule srpske rodoljube u svim ratovima.

Iako je srpska vojska na Gazimestanu u krajnjem ishodu izgubila, ona se odlučno oduprla Osmanlijskom carstvu pa se ova bitka utkala u kolektivni patriotski identitet srpskog naroda. Bujanje srpskog nacionalizma i marketinška zloupotreba Vidovdana tokom devedesetih godina prošlog veka je u postjugoslovenskom prostoru kod mnogih stvorila animozitet prema ovom prazniku. Srpski studenti u blokadi su sada svojim pozitivnim patriotizmom ovaj praznik vratili tamo gde mu je mesto.

Srpske zastave, pevanje himne, rodoljubive pesme, ali ne ratnohuškaške i šovinističke – svi ovi elementi mogli su se videti i čuti prethodnih meseci na studentskim protestima.

„Vidovdan je veliki dan u srpskoj istoriji. Dan pobede koja nije priznata, jer onaj jači određuje pravila“, napisali su Studenti u blokadi.

...
KOSOVKA DEVOJKA: Uroš Predić

Gavrilo Princip i atentat u Sarajevu

Vidovdan je obeležavao tok srpske istorije. Na taj dan je počeo Drugi balkanski rat, kojim se Srbija zaista odmetnula od velikih svetskih sila, a 28. jun 1914. ostaće zapamćen kao povod za Prvi svetski rat. Upravo na ovaj dan je u Sarajevu Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda. Šta god ko mislio o ovom poduhvatu člana „Mlade Bosne“, Evropa se tada digla na noge, a Srbija je tek posle ovog rata krenula putem prave nezavisnosti.

Tako je i 1921. godine 28. juna izglasan Vidovdanski ustav na osnovu kojeg je formirana Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Ustav je sadržao i odredbe o građanskim pravima i socijalno-ekonomske odredbe. Bio je to prvi jugoslovenski ustav.

Vidovdanom protiv Miloševića

Na Vidovdan, ali sedam decenija kasnije, deo opozicije je pokušao da zbaci Slobodana Miloševića. Organizator Vidovdanskog sabora je bio Demokratski pokret Srbije, politička grupacija na čijem čelu je bio SPO Vuka Draškovića. Vidovdan je bio presudan i za podelu opozicije i cepanje stranaka. Dok je Vojislav Koštunica želeo da učestvuje u saboru, Demokratska stranka, koju je tada predvodio Dragoljub Mićunović, odlučila je da se ne priključi ovoj manifestaciji.

Govorio je tada i književnik Borislav Pekić kojem je to bio jedan od poslednjih javnih nastupa, a tada formulisan i zahtev za povlačenje Slobodana Miloševića. Iako je skup bio načelno proevropski, bilo je puno nacionalističke retorike, četničkih obeležja koji su uzeli maha.

Istoga dana, studenti, koji su se na svoj način borili protiv Miloševića, insistirali su da svoj protest organizuju odvojeno od Vidovdanskog sabora. Kao i danas, i oni su se te 1992. zatvorili na fakultete gde su danonoćno organizovali svoje programe, predavanja, tribine i muzičke zabave.

Kako se Miloševiću vratio Vidovdan

Uporedo sa narodnim osećajem da je Vidovdan važan, išla je i zloupotreba ovog dana, počevši od tog poznatog 28. juna 1989. godine. Tadašnji predsednik Predsedništva Srbije Slobodan Milošević je u govoru na Gazimestanu povodom šest vekova od Kosovskog boja najavio cepanje Jugoslavije i ratove.

„Opet smo pred bitkama i u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene”, rekao je tada.

NAJDUŽI I NAJLEPŠI PRAZNIK: Vidovdan (Milošević na Gazimestanu)…foto: draško gagović
Vidovdan (Milošević na Gazimestanu)…
foto: draško gagović

Ovim nastupom se Milošević pozicionirao. Komunista se preko noći bio transformisao u srpskog nacionalnog lidera koji je odlučno bio protiv jugoslovenske ideje. Od tada se Vidovdan obilato koristio da se napaćenom narodu Srbije gde god da se nalazi poruči da mora da ratuje kako bi opstao, da se ne bi „zatrlo srpsko seme“. Na Slobinom vidovdanskom turbo-nacionalizmu klijala je ideja velike Srbije.

Istorijska je ironija što je tada bivši predsednik Srbije na Vidovdan 2001. bio izručen Međunarodnom tribunalu za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji u Hagu.

Tagovi:

28. jun Kosovo Studentski protest Vidovdan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Hapšenje Aleksandra Salapure

Beograd

04.avgust 2025. M. M.

„Beli“ hapse građane koji čuvaju Savski nasip

Aktivistu Aleksandra Salapuru uhapsili su pa ubrzo i pustili beogradski komunalci dok je pokušavao da ukaže na nelegalnost radova na Savskom nasipu

Politika

04.avgust 2025. I.M.

Kosjerić: Tatjana Kokanović reizabrana za predsednicu Skupštine opštine

U zgradi koju je čuvalo privatno obezbeđenje, održana je konstitutivna sednica SO Kosjerić. Za predsednicu Skupštine opštine reizabrana Tatjana Kokanović

Aktiviranje opozicije

04.avgust 2025. M. L. J.

Da li to opozicija zove na protest 1. septembra?

Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević pozvao je građane da izađu na ulice 1. septembra

Javna preduzeća

04.avgust 2025. Marija L. Janković

Veruje li ko da država neće rasprodati naše vode, šume i puteve

Sedam javnih preduzeća, koja rukovode našim šumama, vodama, nacionalnim parkovima i putevima, preći će u DOO - društva sa ograničenom odgovornošću. Da li to znači rasprodaju prirodnih bogatstava Srbije, objašnjavaju za „Vreme“ detaljno stručnjaci

Protest

04.avgust 2025. M. L. J.

„Zločini u Oluji odgovornost su Hrvatske“

Povodom 30. godišnjice vojne operacije Oluja, pet organizacija za ljudska prava organizuje u ponedeljak, 4. avgusta, antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure