Cene namirnica koje koristi prosečna porodica su od februara skočile za 40 do 50 odsto, a zvanična statistika pokazuje da je međugodišnja inflacija u septembru iznosila 14 odsto, a mesečno povećanje cena 1,5 odsto
Da li ste ovih dana u prodavnicama obratili pažnju na cene osnovnih namirnica? Litar i po svežeg mleka košta preko 200 dinara, litar jogurta preko 150 dinara, i da ne nabrajamo dalje.
“Nova ekonomija” redovno objavljuje „barometar“ sa cenama desetak artikala koji se koriste u prosečnom domaćinstvu. Tu se lepo može videti da su cene od februara ove godine, uz nekoliko izuzetaka, povećane za 40 do 50 odsto.
Zvanična statistika pokazuje da je međugodišnja inflaciju u septembru iznosila 14 odsto, a mesečno povećanje cena 1,5 odsto. To se dešava u uslovima kada vlada kontroliše cene struje i gasa na veštački niskom nivou po ceni gubitaka EPS-a i Srbijagasa koji se mere u milijardama evra. Pored toga, odlukama vlade su zamrznute cene nekoliko prehrambenih artikala. Da se te cene određuju slobodno, inflacija bi sigurno bila blizu 20 odsto.
Treba reći da je visoka stopa inflacije ne samo srpski već i svetski fenomen. Poslednji podaci pokazuju skok inflacije u zoni evra sa 9,1 odsto u avgustu na 9,9 odsto u septembru, dok je inflacija u EU (kada se uključe i države koje ne koriste evro) porasla na 10,9 odsto na godišnjem nivou.
Kako na sve ovo reaguje Narodna banka Srbije? Po zakonu, njen osnovni cilj je postizanje i održavanje stabilnosti cena. Međutim, NBS vodi politiku de fakto fiksnog kursa umesto da vodi računa o stabilnosti cena.
Projekcija inflacije
februarIzvor: NBS
NBS tromesečno objavljuje „Izveštaj o inflaciji“, u kome se nalaze podaci o kretanjima na tržištu i inflaciji, uz projekciju stope inflacije u narednom periodu. U februarskom „Izveštaju“ NBS je procenila da će inflacija dostići maksimum od oko 8 odsto u februaru-martu, da bi krajem godine inflacija pala na svega 3 odsto (grafikon levo). Prema NBS, verovatnoća da inflacija ne bude u delu grafikona obeleženog bojama je svega 10 odsto. Ali upravo se to dogodilo: septembarska inflacija od 14 odsto je „ispala“ van procenjenog raspona, a po NBS verovatnoća da se to desi bila je samo 10 odsto.
majIzvor: NBS
NBS je nastavila da žestoko potcenjuje inflaciju i u majskom „Izveštaju“ u kome je procenila da će inflacija dostići maksimum od oko 10 odsto u junu da bi do kraja godine pala na oko 3 odsto (grafikon desno). I po ovom izveštaju, septembarska inflacija od 14 odsto je bila mimo 90 odsto verovatnoće po proceni NBS.
Poslednji objavljeni „Izveštaj“ NBS je objavila u avgustu (grafikon dole). I tu je NBS omašila, pošto je potcenila septembarsku inflaciju i pritom tvrdoglavo ostala pri proceni da će uslediti nagli pad inflacije do kraja godine.
avgustIzvor: NBS
Zašto su projekcije inflacije važne? Na osnovu njih NBS treba da vodi monetarnu politiku kako bi obezbedila da inflacija bude u okviru projektovanog nivoa od 3 odsto, plus-minus 1,5 odsto. Osnovni instrument za to je visina referentne kamatne stope, koja je trenutno svega 4 odsto, što je 10 procentnih poena ispod visine inflacije. Prostim rečnikom govoreći, ovakva politika pogoduje dužnicima, pošto su kamatne stope ispod stope rasta cena.
Pogubne posledice
Nerealno niskom referentnom kamatnom stopom ne može se, međutim, boriti protiv inflacije, iako je to po zakonu osnovni zadatak NBS. Slaba uteha je da od „realnosti“ beži i Evropska centralna banka jer je evro valuta koja iza sebe ima snagu nemačke privrede, a Srbija slabu, visoko zavisnu privredu. U uslovima de fakto fiksnog kursa, posledice ovakve monetarne politike su izuzetno opasne: uvoz raste brže od izvoza, pokrivenost uvoza sa izvozom pala je sa 76 na 70 odsto za godinu dana i naglo se povećava deficit tekućeg računa.
Pored toga, usled promašenih projekcija inflacije NBS gubi kredibilitet, koji je od velikog značaja u kriznim vremenima. Da podsetimo: svojevremeno je guverner ECB Mario Dragi naglasio da će „uraditi sve što treba“ da bi se sačuvala evrozona. Posle te izjave, intervencija ECB nije bila ni potrebna, jer je rast kamatnih stopa na italijske državne hartije (i ne samo njihove) prestao. Reč kredibilnog guvernera bila je dovoljna da smiri tržište.
A ko će posle ovakvih promašaja verovati Jorgovanki Tabaković?
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti Pravnog fakulteta u Novom Sadu pozvali su na okupljanje ispred Novosadskog sajma, gde bi trebalo da se održavaju ispiti, u zaštiti privatnog obezbeđenja. Viši sud u Užicu ukinuo je danas rešenje kojim je određen pritvor sedmorici privedenih posle blokade magistrale kod Užica. Sve najnovije informacije u vezi sa današnjim protestima čitajte na našem Blogu uživo
Prema službenoj belešci policije koju je objavio advokat Ivan Ninić na mreži X, policijska patrola je 4. juna došla u Studentski grad zbog prijave o buci, ali je povučena po naređenju centrale. Student Miloš Pavlović, koji je bio u zaključanom kafiću, odbio je da razgovara sa policajcima
Hita naprednjačka brza pruga do Budimpešte tempom najsporijeg puža. U međuvremenu, vlast nemarom gubi novac za ulaganje koji ide iz džepa građana Srbije, ali još bitnije - odnosi ljudske živote
Pojedini mediji se više bave politikom i kreiranjem „neke sopstvene realnosti“, nego informisanjem građana, smatra ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina, ali pritom ne misli na tabloide
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!