img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

UN: Glad nova realnost za 18 miliona ljudi

22. maj 2022, 14:45 S.P
Foto: AP
Zbog ruske invezije na Ukrajinu preti glad: Svakodnevnica Afrike
Copied

Zbog rata u Ukrajini desetine miliona ljudi mogli bi narednih meseci da budu u riziku od "nesigurnosti hrane". Na rubu opstanka trenutno su četiri države sa afričkog kontinenta. Već ove godine proizvodnja pšenice u Ukrajini će biti smanjena za oko 35 odsto, a izvoz i onoga što je proizvedeno biće gotovo nemoguć zbog ruske blokade Crnog mora

Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) saopštila je da usled rata u Ukrajini, pandemije korona virusa, velikih klimatskih šokova i ogromnog skoka cena, nekim delovima sveta već sada ozbiljno preti kriza gladi. OCHA je upozorila da bi to moglo da dovede do talasa migracija stanovništva sa ugroženih područja.

U naredna tri meseca krizom bi moglo da bude pogođeno 18 miliona ljudi.

Sada su na rubu opstanka četiri države sa afričkog kontinenta: Čad, Mali, Burkina Faso i Niger.

Prema izveštaju UN u tim državama nešto manje od 2 miliona ljudi suočava se sa „alarmantnim nivoom nesigurnosti hrane“. Kancelarija UN-a opredelila je pomoć u vrednosti od 30 miliona dolara za ove zemlje.

Za sada su ugrožena ona područja Afrike koja već 10 godina imaju nizak nivo proizvodnje hrane, a zbog globalne situacije kriza bi mogla da bude pogoršana krajem leta.

„Kombinacija nasilja, nesigurnosti, dubokog siromaštva i rekordno visokih cena hrane dovodi i podstiče milione do ruba opstanka“, saopštili su iz OCHA.

Prošle nedelje, na to je ponovo alarmirao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš koji je rekao da bi nestašice u Ukrajini mogle da pokrenu da „desetine miliona ljudi budu u stanju nesigurnosti hrane“. Rezultat toga bi mogao biti pothranjenost i masovna glad koja bi mogla potrajati godinama.

Inače, Ukrajina i Rusija su vodeći proizvođači ječma, pšenice i drugih žitarica. U redovnim okolnostima, ove dve zemlje proizvodile su i izvozile 30 posto svetskog tržišta pšenice. Veruje se da bi najave ruskog osvajanja Odese ukoliko se zaista i obistine, mogle da stvore još veću krizu u snabdevanju žitaricama. Već ove godine proizvodnja pšenice u Ukrajini će biti smanjena za oko 35 odsto, a izvoz i onoga što je proizvedeno biće gotovo nemoguće zbog ruske blokade Crnog mora.

Ujedinjene nacije u martu su upozorile da su cene hrane dostigle najviši nivo u istoriji i još uvek se drže na rekordnom nivou.

Zemlje sa srednjim prihodima poput Egipta i Brazila takođe se nalaze u lošem položaju, jer za razliku od zemalja sa niskim prihodom, one su ponudile socijalnu zaštitu tokom pandemije, ali sada se bore da održe visok nivo potrošnje koji je vitalan za održavanje visine životnog standarda.

Države poput Argentine, Tunisa, Pakistana i Filipina, samo su neke zavisne od uvoza hrane kojima preti rizik od građanskih nemira do kraja 2022.

Primera radi, politički preokret, oskudice hrane u kombinaciji sa nestašicom benzina, struje, lekova izazvali su ozbiljnu političku krizu u Šri Lanki. Višemesečni protesti kulminirali su ostavkom premijerke a prošle nedelje zemlja je dobila zajam od Svetske banke kako bi pomogla u plaćanju osnovnih uvoznih proizvoda.

Iz UN-a strahuju da bi ovakva kriza mogla da zahvati veći broj zemalja i da dovede do porasta političkih turbulencija, humanitarnih kriza i nestabilnosti širom sveta.

S.P./ Al Džazira / Gardijan

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Afrika Rusija Ukrajina UN
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Muškarac pronađen mrtav na Novom Beogradu, svedoci čuli pucnje

Nepoznati muškarac pronađen je bez života u Bulevaru Arsenija Čarnojevića 93 na Novom Beogradu. Prethodno su očevici čuli pucnje. Na terenu je aktivna policijska akcija „Vihor 3“.

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Studenti u blokadi organizuju protest godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, ističući da pravda još nije zadovoljena

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure