
Sudski procesi
Hapšenja, optužnice, razgovori: Pravosuđe je silovito krenulo na studente
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Jedan lokalni, komunalni problem izrastao je u nacionalno i međunardno pitanje. Stanje murala Ratku Mladiću u ponedeljak u 12.25 je da je u duhu onih koji u njemu vide veličanje osuđenog ratnog zločinca i Zapada obesmišljen masnom, crnom farbom
Veliki mural Ratku Mladiću na zgradi na ćošku Njegoševe ulice i Alekse Nenadovića mesecima je bio jedna lokalna, vračarska priča. Đeneral je sa zida salutirao prolaznicima, narodu, Bogu, već kako je ko shvatio poruku umetnika.
A onda je nekolicini aktivista za ljudska prava dozlogrdilo da mural bivšem komandantu oružanih snaga RS, koga je Haški tribunal zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina osudio da kaznu doživtnog zatvora, krasi cenralnu beogradsku ulicu. Aktivistkinja za ljudska prava Aida Ćorović je 9. novembra kupila jaja i bacila ih u znak protesta na lik penzionisanog đenerala u pritvoru. Istog časa su je grubo zaskočili policajci u civilu i odvukli u pritvor. Privedena je bila i aktvistkinja Jelena Jaćimović.
Na to su se pobunili opozicioni političari, gotovo svi mediji koji nisu pod kontrolom režima, nezavisne organizacije koje nisu osnovale partije na vlasti. Organizovani su protesti protiv murala i kontraprotesti za očuvanje murala i poruke koja se iz Njegoševe širila Beoradom i Srbijom.
Tako je lokalni, komunalni, komšijski problem nečinjenjem gradskih i državnih institucija prerastao u nacionalno odmeravanje snaga.
Oko murala se povlačilo i potezalo, bio bi prekrečen, pa ponovo očišćen, neki mladi ljudi sa kapuljačama na glavi su ga čuvali. Državni organi se naglašeno nisu mešali. Jednom je i komunalna služba prekrečila Mladića, ali je narednog jutra ponovo sijao u punom sjaju.
Skandalizovanje onih koji u Ratku Mladiću vide ratnog zločinca, a u muralu ruglo Srbije, se uglavnom organičavalo na medije i društvene mreže. Na uličnim protestima tim povodom je bilo mizerno malo ljudi.
Činilo se da je u odsustvu reakcije državnih organa upornost i stepen pretnje kod obožavalaca đenerala veći nego volja u redovima suprotstavljenog tabora da se suprotstavi, i da će Mladić još dugo upozoravati prolaznike u Njegoševoj u kakvoj zemlji žive.
A onda su se oglasili oni iz Brisela, Strazbura i Vašingtona, pojedine zapadne vlade su se zgražavale kako to da država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji neguje mural ratnom zločincu Ratku Mladiću. Kako „Vreme“ saznaje, nekolicina merodavnih zapadnih ambasadora u Beogradu je Vučiću ili njegovim podređenima stavila do znanja da je sa muralom malo preterao.
Tako je lokalni problem prerastao u međunarodnu zavrzlamu.
Pošto je kreč bilo lako oprati, protivnici murala su se dosetili da ga obesmisle masnom, crnom farbom i to je bilo stanje stvari sa muralom u pondeljak u 12.27 časova: još je tu, ali su poslednju reč imali njegovi protivnici.
Videće se da li je međunarodno negodovanje urodilo plodom, i ako jese, znače se ko kontroliše čuvare Ratka Mladića.
A.I.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Novinaru “Vremena” koji trideset godina prati vojsku nije odobrena akreditacija za vojnu paradu “Snaga jedinstva”. Ali su svečane pozivnice zato dobili višestruko osuđivani kriminalci, ratni profiteri i dezerteri, ubice, penzionisani oficiri koji ratišta nisu videli, samozvani vojni analitičari i slične pojave
Studenti u blokadi saopštili da će se danas, 20. septembra, u 10 sati okupiti na kružnom toku kod opštine Novi Beograd, pod parolom „Sloboda je najskuplja srpska reč“
Akreditovani novinari, koji će pratiti Vojnu paradu, ne mogu „tek tako“ da se pojave u masi kod Palate Srbija
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve