

Nezakonito prisluškivanje
Studenti: Bili smo meta špijunskog softvera
Navode o napadima špijunskog softvera na telefone studenata potvrdile su međunarodne tehnološke laboratorije, navela je studentkinja Fakulteta političkih nauka Ela Zeković


Monografija „Sa Cvejom“, u kojoj pišu više od sto kolega, prijatelja i svedoka nesebične prisutnosti Branka Cvejića koja nije bila uvek priznata onako kako je zaslužio
Monografija „Sa Cvejom“ posvećena je Branku Cvejiću, jednom od glumačkih velikana ovog prostora. Objavili su je „Clio“ i Fondacija „Moj Balkan“.
O monografiji „Sa Cvejom“, govoriće se večeras u Užicu, na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu „Bez prevoda“, a sutra u Beogradu u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u kome je Cveja, Branko Cvejić jer ova monografija je o njemu, glumio do pre godinu i po dana, bio jedan od upravnika, i čiju je zgradu podigao posle požara.
Za Cvejićem ostaju dela od krucijalne vrednosti, realizovana uprkos svoj težini koju su nosila vremena u kojima je delovao, kao i dostignuća koja na zvaničnom planu nisu uvek bila priznata onako kako je on to zaslužio. Ova knjiga je korak u odavanju priznanja tom činu nesebične prisutnosti i delovanja u našoj kulturi i umetnosti.


Sećanja nas kroz knjigu vode od vremena kada je Branko Cvejić zakoračio u svet umetnosti, preko nezaboravnih predstava i legendarnog Baneta Bumbara iz TV serije Grlom u jagode, sve do poslednjih uloga.
Knjiga je koncipirana u osam poglavlja koja predstavljaju važne životne i profesionalne prekretnice Branka Cvejića, i predstavlja važan dokument o njegovim dostignućima.
Takav koncept odredio je da autori tekstova budu ne samo među bliskim saradnicima u oblasti kulture, drugarima iz pozorišnog i umetničkog sveta širom regiona, već i iz njegovog privatnog okruženja, pre svega u porodici i među bliskim dugogodišnjim prijateljima.
Među njima su Voja Brajović, Branka Petrić, Renata Ulmanski, Boris Isaković, Mirjana Karanović, Mira Banjac, Svetlana Bojković, Svetozar Cvetković, Irfan Mensur, Seka Sablić, Anita Mančić, Dragan Mićanović, Renata Ulmanski, Vanja Ejdus, Tanja Bošković, Seka Sablić, Žarko Laušević, Gordana Marić…
Tu su i tekstovi Srđana Karanovića, Gorana Marković, Rajka Grlića, Stefana Arsenijevića, Andreja Nosova, Branislava Mićunovića, Gorčina Stojanovića, Biljane Srbljanović, Siniše Pavića, Ivana Medenice, Ksenije Radulović, Aleksandra Milosavljevića, Svetozara Rapajića.


O Cveji su pisali i Tamara Vučković Manojlović, Novica Antić, Gorica Mojović, Mrđan Bajić, Draško Adžić, kolege iz regiona, Paolo Mađeli, Slobodan Unkovski, Milena Zupančič, Dino Mustafić, Snježana Banović, Jeton Neziraj, Urša Raukar, kao i veliki broj njegovih ličnih prijatelja i članova najuže porodice.
Prilikom predstavljanja knjige na upravo završenom Sajmu knjiga, Beka Vučo koja je uredila ovu knjigu, govorila je o nastojanju da knjigu „koliko je moguće, oslobodimo patetike da u isto vreme unesemo nešto i od samog Cveje – njegov duh i šarm, poneku šalu, ali i odmerenost, eleganciju u izrazu i tonu, dostojanstvo, korektnost i pre svega jedan građanski duh.“
Navela je da „kroz mnoštvo autorskih tekstova provejavaju i naznake vremena u kome je Cveja živeo i stvarao – od dana informbirovske Jugoslavije kada je rođen, do građanskog posleratnog Beograda, preko Titove Jugoslavije i zlatnog doba socijalizma, do turbulentnih devedesetih i raspada Jugoslavije, ratova na Balkanu, pada diktatura, kratkih demokratskih uzleta i, najzad, do današnjeg stanja letargije, osećanja nemoći.“
Monografiju „O Cveji“ objavili su Clio i Fondacija „Moj Balkan“, ima oko 400 strana, 180 fotografija i arhivsko-dokumentarnu građu.
S.Ć./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Navode o napadima špijunskog softvera na telefone studenata potvrdile su međunarodne tehnološke laboratorije, navela je studentkinja Fakulteta političkih nauka Ela Zeković


„Ratko Mladić je osuđen za genocid i zločine protiv čovečnosti. Kada predstavnici vlasti zemlje kandidata za članstvo u EU nakon njegove smrti veličaju takvog čoveka, crvena linija je pređena“, naveo je poslanik austrijske partjie NEOS u Evropskom parlamentu Helmut Brandšteter


Vučić nije propustio priliku da kaže da bi, u slučaju održavanja skupa, policija morala da štiti građane od mogućih sukoba sa „ogorčenim građanima koji ne mogu da trpe više teror na ulicama“


Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji mogli bi da budu održani 25. oktobra. Skupština bi mogla da bude raspuštena narednih dana


Bivši ministar Tomislav Momirović, pod istragom zbog sumnji na korupciju povezanu sa nadstrešnicom, sada tuži bivšu tužiteljku Jasminu Paunović jer ga je u javnim nastupima navodno unapred osudila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve