img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Moderno ropstvo: Žene i devojčice najčešće žrtve trgovine ljudima

16. октобар 2023, 18:50 A.E.
Foto: Pixabay
Copied

Internet i društvene mreže doveli su do toga da je danas kontrola žrtava trgovine ljudima poprimila drugačiji oblik. Sve je manje fizičkog nasilja, a sve više psihičkog u vidu ucena i pretnji. Kazne za ovo krivično delo, osim što su same po sebi male, još više se ublažavaju prekvalifikacijom u posredovanje u prostituciji

Žene i devojčice najčešće su žrtve trgovine ljudima u Srbiji i čine više od 80 odsto ukupnog broja žrtava, rečeno je na konferenciji pod nazivom „Sudska praksa za krivično delo trgovina ljudima – uznemirujući odraz društva“ koja je organizovana povodom 18. oktobra – Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Govornice su bile predstavnica nevladine organizacije Astra Marija Anđelković i sutkinja Vrhovnog suda u penziji Radmila Dičić Dragićević.

Na samom početku Anđelković je istakla da  je sve veći udeo dece u ovom krivičnom delu, čak 40 odsto ukupnih žrtava, a interna trgovina ljudima dominira već dugo u odnosu na međunarodnu koja je dominirala početkom dve hiljaditih. Muškarci su uglavnom makroi, odnosno podvođači, organizatori, posrednici i korisnici usluga u prostituciji, ali i trgovci u seks trafikingu.

„Ono što je počelo 2006. godine, a danas je gotovo svakodnevica, je da su internet i društvene mreže sredstva za vrbovanje žrtava pretnjama i ucenama fotografijama da će to biti predočeno porodici ili javnosti“, objašnjava Anđelković. Na taj način se, kaže, žrtve psihološki drže pod kontrolom, a manje batinama.

Kako žrtve postaju „dobrovoljne prostitutke“

Govornice su ukazale na to da su kazne za trgovce ljudima u Srbiji sve manje. Kreću se od tri do dvanaest godina zatvora, ali se najčešće dodeljuju od tri do pet godina, a sve češće kazne manje od tri godine.

Pročitajte još Zakoni postoje, ali se ne poštuju

 

Do toga, objašnjavaju, dolazi zbog česte prekvalifikacije krivičnog dela iz trgovine ljudima u posredovanje u prostituciji, čime se smanjuje i kazna. Osim prekvalifikacije dela tokom postupka, sve češće to krivično delo od početka procesa se kvalifikuje kao posredovanje i tako žrtva više više nije žrtva već „dobrovoljna prostituka“, naglasila je Anđelković.

„U slučajevima prosjačenja, prostitucije i radne eksploatacije često dolazi do takozvanog prividnog pristanka žrtava“, objašnjava sutkinja Dičić Dragičević i ističe da „sud to ne bi smeo da ceni“ zbog toga što je trgovina ljudima u stvari „moderno robovlasništvo“ i „niko ne može da pristane da bude rob, odnosno da bude eksploatisan“.

Zakon u Srbiji prostituciju definiše kao „pružanje seksualnih usluga za naknadu u novcu ili drugu vrednost” (član 3, stav 15), dok član 16. navodi da će „ko se odaje prostituciji, koristi usluge prostitucije ili ustupa prostorije radi prostitucije” biti kažnjen „novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Stoga nije teško zaključiti koliko puta žena mora da pruži uslugu da bi samo platila tu kaznu.

Proaktivna istraga

Dičić Dragićević ukazala je da sankcije za trgovce ljudima moraju biti odgovarajuće, a ne minimalne.

„Proaktivna istaga, koju bi država trebalo da spovodi, podrazumeva da ne treba da se čeka da žrtva prijavi krivično delo i da teret postupka ne bude na žrtvi. Zato žrtva često, zbog situacije u kojoj se nalazi, menja iskaz ili odustane od tužbe“.

Smatra da državi ne bi trebalo da bude teško da primenjuje ovakav obrazac, posebno kada su deca u pitanju jer za to imamo uslove kakvi su Centar za socijalnu zaštitu, nevladine organizacije.

Država takođe mora da obezbedi naknadu štete žrtvama zato što se država smatra odgovornom za njihov status i nebrigu o njima i neotkrivanje takvih krivičnih dela“.

Prema njenim rečima, osnivanje fonda za naknadu bilo bi dobro rešenje i moglo bi se jednostavno omogućiti, tako što bi se sredstva crpela iz oduzete imovine trafikera.

„Imamo poseban Zakon o oduzimanju imovine koji se vrši u okviru krivičnog postupka i zato bi trebalo definisati zakonske odredbe o dlučiti da se oduzeta sredstva koriste upravo za ovaj fond ili za usluge nevladinim organizacijama koje se time bave“, zaključuje Dičič Dragićević.

A.E./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Deca makroio moderno ropstvo Trgovina ljudima Žene žrtve trgovine ljudima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure