
Beograd
Traži se Šapićeva ostavka zbog kolapsa u gradskom prevozu
Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega

U naučnom radu koji su nedavno objavili Dragana Đorđević, Ratko Ristić i drugi stručnjaci navodi se da ih je finansijski podržalo srpsko Ministarstvo nauke. Šta je posredi?
Da li je moguće da je srpsko Ministarstvo nauke finansiralo naučni rad u kojem se kopanje litijuma označava kao pogubno?
Naime, krajem jula je u onlajn-žurnalu Scientific Reports objavljen rad koji potpisuju hemičarka Dragana Đorđević, profesor Šumarskog fakulteta Ratko Ristić i drugi stručnjaci poznati po protivljenju rudarenju litijuma.
Taj rad su režimski mediji prećutali, a oni drugi ga citirali uz preterivanja da je objavljen u uglednom naučnom časopisu Nature, a ne na takozvanoj open access platformi koja pripada istoj grupaciji.
Tek, zaključak rada je istovetan onome što autori pričaju godinama – rudnik bi „ugrozio živote brojnih lokalnih zajednica i uništio izvore pijaće vode, poljoprivredno zemljište, stoku i imanja“.
Država plaća rad?
Ispod rada stoji da je „istraživanje finansijski podržalo Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije (br. ugovora: 451-03-47/2023-01/200026)“.
Zvuči neverovatno. U partijskoj državi u kojoj je vlast litijum proglasila nacionalnim prioritetom i motorom razvoja, a kritičare naziva svakakvim imenima – ministarstvo finansira ovakav naučni rad?
U Springer Nature grupi, koja izdaje i ovaj naučni žurnal, za naš njuzleter Međuvreme kažu da autorima savetuju da precizno navedu ko finansijski pomaže istraživanja.
Ukazuju da je u ovom slučaju naveden broj ugovora, ali detalje ne znaju – i kažu da pitamo onog ko je dao sredstva.
Tako razmišljaju ljudi u demokratskom svetu – pitaj i dobićeš odgovor. Ali, srpsko Ministarstvo nauke je na upite mudro ćutalo, kao što često biva kad se institucijama postave neprijatna pitanja.
Naučnici sami biraju teme
Dragana Đorđević, naučna saradnica Instituta za hemiju, i prvopotpisana u radu o litijumu, za Međuvreme kaže ovako: „Kao što znate, ja sam naučnik finansiran ne od Rio Tinta nego od države Srbije.“
Ona se ove godine našla na spisku brojnih naučnika koji su nagrađeni povećanjem plate zbog izuzetnosti u nauci.
Đorđević dalje navodi da za istraživanje o litijumu nije postojao poseban konkurs ili slično, već da kao naučnica „iz kategorije izvrsnosti“ može sama da bira teme kojima se bavi.
Dakle, nije Ministarstvo podržalo konkretan rad, već načelno, pozicijom i platom, podržava rad Dragane Đorđević, a i drugih naučnika.
„Izabrala sam da pomognem svojoj zemlji da razume u čemu smo se našli“, navodi ona, dodajući da je Rio Tinto „godinama zove“ i da je sigurna da bi je dobro platili. „Ipak je vrednije moje mesto za život“, zaključuje Đorđević.
Autori plaćaju za objavljivanje
Iz Springer Nature grupe dodaju da je objavljeni rad prošao recenziju drugih naučnika pre nego što je objavljen (peer review), ali da imena recenzenata ne objavljuju.
Pojašnjavaju da sami autori ili njihove institucije moraju da plate naknadu za obradu članka, ali da postoje brojni izuzeci i popusti.

Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega

„Akt brutalnog kršenja međunarodnog prava“ i „simboličan kraj međunarodnog poretka“, tako srpski političari ocenjuju otmicu predsednika Venecuele Nikolasa Madura

„Božićno selo“, kratkotrajni naslednik dela Ćacilenda na kolovozu ispred Skupštine Srbije, uklonjen je, ali saobraćaj i dalje ne funkcioniše

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve