
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Foto: Zlatiborske vesti
Ne može se očekivati od mladih ljudi da ostanu u selima ili manjim sredinama u kojima nema struje, vode, dečjih vrtića, pravne zaštite, gde se gase opštinski sudovi, zatvaraju seoske ambulante, domovi zdravlja, zatvaraju seoske škole, gde nema prevoza, kaže predsednik opštine Čajetina. Za njihov ostanak moraju da se stvore odgovarajući uslovi
Najvažniji posao političara i u lokalnim samoupravama i na republičkom nivou je da rade na populacionoj politici, da obezbede ulaganja u mlade kadrove, da stvore uslove da ne odlaze jer Srbija ima budućnost, ima perspektivu i resurse, rekao je za „Zlatiborske vesti“ predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović. Povod za razgovor je bio nedavno održan Popis stanovništa čiji će konačni rezultati biti poznati narednih dana, ali se polazi od toga da je u protekloj deceniji Srbija izgubila preko pola miliona stanovnika.
„Mi možemo da pričamo o nekim jednokratnim merama“, kaže Stamatović, „da dajemo pomoć za prvorođeno ili, na primer, peto dete, ali to su kratkoročne mere. Mi moramo da stvorimo ambijent i uslove za mlade ljude da ostaju na svojoj dedovini i budu poštovani. Da niko ne može da ih zloupotrebljava niti ucenjuje jer će tako prepoznati da je ovo njihova država, da je ovo njihova opština. Tako će steći i osećaj odgovornosti i trudiće se, kada završe školovanje negde u gradovima, da se vrate na svoje ognjište, u svoje rodno mesto i da tu budu korisni“. A takvih uslova u rubnim i devastiranim opštinama uglavnom nema.
Ne može se očekivati od mladih ljudi da ostanu u selima ili manjim sredinama u kojima nema struje, vode, dečjih vrtića, pravne zaštite, priča predsednik opštine Čajetina, gde se gase opštinski sudovi, zatvaraju seoske ambulante, domovi zdravlja, zatvaraju seoske škole, gde nema prevoza. Mladi ljudi vide da u takvim sredinama nemaju persepktivu i lakše im je da grade budućnost u nekim uređenijim sredinama ili odu u gradove.
„Mi stalno govorimo da nije dobro da se svi preselimo u velike gradove, u Beograd ili Novi Sad. Da li će zbog toga biti srećni Beograđani koji danas žive tamo, da li će biti dovoljno posla za sve ako se svi budemo koncentrisali u gradovima? Mislim da bi trebalo razmišljati i o tome da je ključna reč opstanka decentralizacija. Da o temama koje se tiču lokalnog stanovništva odlučuju upravo oni koji na tim teritorijama i žive. Jer oni najbolje znaju šta im je potrebno i najzainteresovaniji su da na tome rade, a mogu da urade mnogo“, objašnjava Stamatović.
U sklopu populacione politike Opštinsko veće Čajetine je na sednici početkom novembra usvojilo odluku o uvećanju roditeljskog dodatka, koji se isplaćuje iz budžeta Opštine za prvo, drugo, treće i svako naredno dete, pa će već od sledeće kalendarske godine on iznositi za prvo dete 100.000 dinara, za drugo 150.000, a za treće i svako naredno dete 200.000 dinara. To su najveći iznosi u Srbiji koje isplaćuje neka lokalna samouprava, uz nadoknadu koja mladima pripada i iz republičkog budžeta.
M.N./Zlatiborske vesti
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve