img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Referendum 2022.

Milan Antonijević: Treba izaći na referendum i zaokružiti DA

07. јануар 2022, 15:42 Milan Antonijević
Foto: Dragan Kujundžić/Tanjug
Ustav se ne menja iznenada: Milan Antonijević
Copied

Upravo ovaj, gotovo jednopartijski parlamement, ne samo da treba da “progura” izmene Ustava u skladu sa očekivanjima EU, nego je možda i jedini koji to zapravo može, jer je za to potrebna dvotrečinska većina u Skupštini. Sada je stvoren jedinstven politički momentum da se stvari pomaknu sa mrtve tačke. Svako odlaganje bi značilo katastrofu za EU integracije i traćenje još mnogih godina naših života

Da li 16. januara treba izaći na referendum i, ako da, da li na pitanje odgovoriti sa da ili ne? Odmah da vam odgovorim na ovo pitanje – izađite i zaokružite DA. A evo i zašto.

Venecijanske komisije (VK) je u Ustavu iz 2006. godinu dana po njegovom usvajanju naglasila dva ključna nedostatka. Prvi je nedovoljna nezavisnost sudstva, koja se ogleda u preteranoj ulozi Parlamenta prilikom imenovanja u pravosuđu.

Cilj usvajanja amandmana o kojima će se glasati na referendumu jeste da se otkloni ovaj nedostatak. Iizvršna vlast voli, međutim, da naglasi da se amandmanima unapređuje efikasnost pravosuđa, što je netačno, ali ne zvuči loše, odnosno dobar je spin.  Iz vrha zakonodavne vlasti istovremeno stižu poruke da se radi o “izborima” jer “sudije hoće da se drugačije biraju”, što je delimično tačno, ali tendenciozono korišćenje reči “izbori”, koja se pre svega vezuje za političare, odnosno neku vrstu političkog uhlebljenja, ima za cilj da građanima dodatno ogadi već nepopularno pravosuđe.

Drugi najvažniji nedostatak VK definiše ovako: “Osnovna zabrinutost u odnosu na Ustav odnosi se na činjenicu da su članom 102 narodni poslanici pojedinačno podređeni partijskom rukovodstvu”.

Dakle, izmena Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe je obaveza Srbije skoro punih 14 godina, a kada tome dodate nalaze Grupe država za borbu protiv korupcije GRECO iz 2015. godine, kao i izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u procesu integracije već godinama unazad, dobijate jasnu sliku o onome o čemu se odlučuje 16. januara.

Proces izmene Ustava je dobio na snazi tokom 2018. i nastavljen nakon izbora 2020. godine, kada je Vlada ponovo Skupštini uputila Predlog za izmenu Ustava. U svim koracima, koji su uključivali 11 javnih slušanja i konsultacije o dva mišljenja VK na predlog teksta amandmana, učestovalo je civilno društvo, dok se tzv. vanparlamentarna opozicija pravila mrtva. Tu ne računam povremene ispade da će Soros da bira sudije, protiv otimanja Kosova, protiv uvođenja obavezne vakcinacije i kovid propusnica.

Ustav se, dakle, ne menja iznenada, javna rasprava traje u najmanju ruku od 2018, a pred sadašnjim sazivom Skupštine skoro godinu dana, tokom kojih se, da budemo pošteni, o ustavnim amandmanima nije oglasio samo onaj ko nije hteo.

EU nije nevina u celom ovom poslu, pre svega zato što nije jednako kao izmene Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe postavila kao prioritet u pregovorima i gore pomenutu izmenu u delu koji se tiče “činjenice da su poslanici pojedinačno podređeni partijskom rukovodstvu”. Isto se odnosi i na druge primedbe na Ustav iz 2006. godine, poput unapređenja odredbi koje se tiču zaštite ljudskih prava, a i samog načina izmene Ustava.

Treba biti fer i priznati da se manevrom vlasti da završi rad na amandmanima i stavi ih na referendum u roku predviđenim Akcionom planom za poglavlje 23 demokratska opozicija našla u nezavidnoj poziciji. Ako podrži amandmane kajaće se, a ako ih ne podrži – kajaće se. No to je pitanje političke veštine i sposobnosti da i opozicija ponekad stvori „win win“ situaciju.

Nameće se zaključak da predložene ustavne promene upravo ovaj, gotovo jednopartijski parlamement, ne samo da treba da “progura”, nego je možda i jedini koji to zapravo i može, jer je za to potrebna dvotrečinska većina u Skupštini.

Da završim sa još nekoliko činjenica. Ustav Srbije je najstariji od svih ustava na Zapadnom Balkanu. Sva društva u regionu su našla snage da reformišu ustave, a Srbija je, kao i po drugim pitanjima, do sada bila previše dekoncentrisana. Sada je stvoren jedinstven politički momentum da se stvari pomaknu sa mrtve tačke, i to u dobrom pravcu. Voz je napustio stanicu. Svako odlaganje bi značilo katastrofu za EU integracije i protraćene još mnoge godine naših života.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

izbor sudija Parlament Pravosuđe Referendum 2022. Skupština Skupština Republike Srpske Ustav
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure