Sletanje Matijasa Rusta na Crveni trg 1987. godine izgledalo je kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Usledila je čistka u sovjetskom vojnom vrhu, „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine. Činilo se da je Hladni rat završen
Kada je 28. maja 1987, pre tačno 35 godina, na Crveni trg u Moskvi sleteo mali sportski avion Cesna, iz njega izašao devetnaestogodišnji Matijas Rust i šokiranim sovjetskim građanima rekao da je iz Zapadne Nemačke, zanemeo je i Sovjetski Savez i ceo svet.
Rust je bio pilot amater koji je do tada uspeo da sakupi svega 50 sati leta, a u Moskvu je ilegalno doleteo iz Helsinkija. Rekao je da mu je cilj bio da učini prvi korak kako bi se srušila “Gvozdena zavesa” koja je delila Evropu, da ga je zaokupljala moguća nuklearna katastrofa u slučaju konflikta Amerike i Sovjetskog Saveza, da je želeo da ohrabri reforme koje je pokrenuo Mihail Gorbačov i da aktivno učestvuje u „Perestrojci“.
„Hteo sam da ostavim poruku čovečanstvu i to sam učinio. Iskreno verujem da sam ‘Perestrojku’ zapravo ja ubrzao“”, izjavio je Rust mnogo godina kasnije.
I jeste na neki način. To što je tinejdžer u sportskom avionu neprimećen doleteo do Moskve i pored silnih radara, raketa PVO i vojnih aviona, izazvalo je tektonske promene u sovjetskom rukovodstvu. Zbog toga što se ispostavilo da i pored ogromnih sredstava koja se troše na jačanje bezbednosti i odbrane zemlje ta odbrana ne funkcioniše, na sednici Politbiroa Komunističke partije SSSR-a, koja je održana nekoliko dana posle Rustovog sletanja, smenjena su tri maršala Sovjetskog Saveza, među njima ministar odbrane i načelnik protivvazdušne odbrane, više od 300 generala i pukovnika bili su prinuđeni da podnesu ostavke i odu u penziju. Takva čistka u vojsci nije se desila još od Staljinovih vremena.
IMG-2184Život na staroj slavi: Matias Rust / Foto: Wikipedia
I tada i danas kruže teorije da je Rustovu avanturu u stvari organizovao Gorbačov sa svojim saradnicima, da bi imao izgovor da počisti iz vojnog vrha kadrove koji su se protivili „Perestrojci“ i „Glasnosti“, ali dokazi za tako nešto nikada nisu izneti. Kako god, Rustov let je delovao kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Dva meseca po Rustovom sletanju u Moskvu, tadašnji američki predsednik Ronald Regan i Mihail Gorbačov potpisali su sporazum o zabrani korišćenja nuklearnog oružja srednjeg dometa (iz koga su se SAD povukle 2019. godine). „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine, i činilo se da je Hladni rat završen.
Krađe i fizički napad
Matijas Rust je uhapšen ubrzo pošto je sleteo na Crveni trg. Na suđenju je na pitanje kako se nije bojao da će biti oboren odgovorio: “Imao sam kacigu, koja me je štitila”. Za tužilaštvo je to bio dokaz da sa njim nešto nije u redu, ali je ipak osuđen na četiri godine zatvora „zbog huliganizma, kršenja pravila vazdušnog saobraćaja i ilegalnog upada preko sovjetske granice“.
Oslobođen je posle 18 meseci na zalaganje nemačkog ministra spoljnih poslova Hansa Ditriha Genšera, ali je i posle povratka u Nemačku imao buran život. Dok je služio civilni vojni rok u jednoj bolnici izbo je nožem koleginicu koja je odbila njegovo udvaranje, zbog čega je bio osuđen na dve i po godine zatvora.
U Rusiju se vratio 1994. godine neuspešno pokušavajući da se sretne sa Gorbačovom, u Moskvi je dve godine radio kao prodavac cipela. Kasnije je putovao po svetu, oženio se u Indiji i prešao u hinduizam. Nekoliko puta je u Nemačkoj kažnjen zbog krađe, posle je pričao da je živeo od profesionalnog igranja pokera, da se skrasio u drugom braku radeći kao analitičar u jednoj švajcarskoj finansijskoj kompaniji.
Cesna kojom je izveo istorijski let izložena je u Nemačkom tehnološkom muzeju u Berlinu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sporni set pravosudnih propisa, donet bez prethodnog mišljenja Venecijanske komisije, postao je nova prepreka za otvaranje klastera tri u pregovorima sa EU. Iako vlast najavljuje da će ključne obaveze ispuniti do juna, podaci pokazuju da Srbija i dalje kasni u najosetljivijim poglavljima vladavine prava
Dok se u Srpskom narodnom pozorištu navodno priprema svečana akademija povodom 200 godina od rođenja Svetozara Miletića, studenti za večeras (22. februar) zakazuju protest na Pozorišnom trgu, a policija je još pre podne rasporedila vozila i pripadnike u centru Novog Sada
Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora
U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!