Sletanje Matijasa Rusta na Crveni trg 1987. godine izgledalo je kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Usledila je čistka u sovjetskom vojnom vrhu, „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine. Činilo se da je Hladni rat završen
Kada je 28. maja 1987, pre tačno 35 godina, na Crveni trg u Moskvi sleteo mali sportski avion Cesna, iz njega izašao devetnaestogodišnji Matijas Rust i šokiranim sovjetskim građanima rekao da je iz Zapadne Nemačke, zanemeo je i Sovjetski Savez i ceo svet.
Rust je bio pilot amater koji je do tada uspeo da sakupi svega 50 sati leta, a u Moskvu je ilegalno doleteo iz Helsinkija. Rekao je da mu je cilj bio da učini prvi korak kako bi se srušila “Gvozdena zavesa” koja je delila Evropu, da ga je zaokupljala moguća nuklearna katastrofa u slučaju konflikta Amerike i Sovjetskog Saveza, da je želeo da ohrabri reforme koje je pokrenuo Mihail Gorbačov i da aktivno učestvuje u „Perestrojci“.
„Hteo sam da ostavim poruku čovečanstvu i to sam učinio. Iskreno verujem da sam ‘Perestrojku’ zapravo ja ubrzao“”, izjavio je Rust mnogo godina kasnije.
I jeste na neki način. To što je tinejdžer u sportskom avionu neprimećen doleteo do Moskve i pored silnih radara, raketa PVO i vojnih aviona, izazvalo je tektonske promene u sovjetskom rukovodstvu. Zbog toga što se ispostavilo da i pored ogromnih sredstava koja se troše na jačanje bezbednosti i odbrane zemlje ta odbrana ne funkcioniše, na sednici Politbiroa Komunističke partije SSSR-a, koja je održana nekoliko dana posle Rustovog sletanja, smenjena su tri maršala Sovjetskog Saveza, među njima ministar odbrane i načelnik protivvazdušne odbrane, više od 300 generala i pukovnika bili su prinuđeni da podnesu ostavke i odu u penziju. Takva čistka u vojsci nije se desila još od Staljinovih vremena.
IMG-2184Život na staroj slavi: Matias Rust / Foto: Wikipedia
I tada i danas kruže teorije da je Rustovu avanturu u stvari organizovao Gorbačov sa svojim saradnicima, da bi imao izgovor da počisti iz vojnog vrha kadrove koji su se protivili „Perestrojci“ i „Glasnosti“, ali dokazi za tako nešto nikada nisu izneti. Kako god, Rustov let je delovao kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Dva meseca po Rustovom sletanju u Moskvu, tadašnji američki predsednik Ronald Regan i Mihail Gorbačov potpisali su sporazum o zabrani korišćenja nuklearnog oružja srednjeg dometa (iz koga su se SAD povukle 2019. godine). „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine, i činilo se da je Hladni rat završen.
Krađe i fizički napad
Matijas Rust je uhapšen ubrzo pošto je sleteo na Crveni trg. Na suđenju je na pitanje kako se nije bojao da će biti oboren odgovorio: “Imao sam kacigu, koja me je štitila”. Za tužilaštvo je to bio dokaz da sa njim nešto nije u redu, ali je ipak osuđen na četiri godine zatvora „zbog huliganizma, kršenja pravila vazdušnog saobraćaja i ilegalnog upada preko sovjetske granice“.
Oslobođen je posle 18 meseci na zalaganje nemačkog ministra spoljnih poslova Hansa Ditriha Genšera, ali je i posle povratka u Nemačku imao buran život. Dok je služio civilni vojni rok u jednoj bolnici izbo je nožem koleginicu koja je odbila njegovo udvaranje, zbog čega je bio osuđen na dve i po godine zatvora.
U Rusiju se vratio 1994. godine neuspešno pokušavajući da se sretne sa Gorbačovom, u Moskvi je dve godine radio kao prodavac cipela. Kasnije je putovao po svetu, oženio se u Indiji i prešao u hinduizam. Nekoliko puta je u Nemačkoj kažnjen zbog krađe, posle je pričao da je živeo od profesionalnog igranja pokera, da se skrasio u drugom braku radeći kao analitičar u jednoj švajcarskoj finansijskoj kompaniji.
Cesna kojom je izveo istorijski let izložena je u Nemačkom tehnološkom muzeju u Berlinu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke
„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!