img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na današnji dan

Matijas Rust: Tinejdžer koji je srušio Sovjetski Savez

28. maj 2022, 13:23 Momir Turudić
Foto: Wiki/commons
Nemac iz vedra neba: Matijas Rust po sletanju u Moskvu
Copied

Sletanje Matijasa Rusta na Crveni trg 1987. godine izgledalo je kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Usledila je čistka u sovjetskom vojnom vrhu, „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine. Činilo se da je Hladni rat završen

Kada je 28. maja 1987, pre tačno 35 godina, na Crveni trg u Moskvi sleteo mali sportski avion Cesna, iz njega izašao devetnaestogodišnji Matijas Rust i šokiranim sovjetskim građanima rekao da je iz Zapadne Nemačke, zanemeo je i Sovjetski Savez i ceo svet.

Rust je bio pilot amater koji je do tada uspeo da sakupi svega 50 sati leta, a u Moskvu je ilegalno doleteo iz Helsinkija. Rekao je da mu je cilj bio da učini prvi korak kako bi se srušila “Gvozdena zavesa” koja je delila Evropu, da ga je zaokupljala moguća nuklearna katastrofa u slučaju konflikta Amerike i Sovjetskog Saveza, da je želeo da ohrabri reforme koje je pokrenuo Mihail Gorbačov i da aktivno učestvuje u „Perestrojci“.

„Hteo sam da ostavim poruku čovečanstvu i to sam učinio. Iskreno verujem da sam ‘Perestrojku’ zapravo ja ubrzao“”, izjavio je Rust mnogo godina kasnije.

I jeste na neki način. To što je tinejdžer u sportskom avionu neprimećen doleteo do Moskve i pored silnih radara, raketa PVO i vojnih aviona, izazvalo je tektonske promene u sovjetskom rukovodstvu. Zbog toga što se ispostavilo da i pored ogromnih sredstava koja se troše na jačanje bezbednosti i odbrane zemlje ta odbrana ne funkcioniše, na sednici Politbiroa Komunističke partije SSSR-a, koja je održana nekoliko dana posle Rustovog sletanja, smenjena su tri maršala Sovjetskog Saveza, među njima ministar odbrane i načelnik protivvazdušne odbrane, više od 300 generala i pukovnika bili su prinuđeni da podnesu ostavke i odu u penziju. Takva čistka u vojsci nije se desila još od Staljinovih vremena.

IMG-2184
Život na staroj slavi: Matias Rust / Foto: Wikipedia

I tada i danas kruže teorije da je Rustovu avanturu u stvari organizovao Gorbačov sa svojim saradnicima, da bi imao izgovor da počisti iz vojnog vrha kadrove koji su se protivili „Perestrojci“ i „Glasnosti“, ali dokazi za tako nešto nikada nisu izneti. Kako god, Rustov let je delovao kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Dva meseca po Rustovom sletanju u Moskvu, tadašnji američki predsednik Ronald Regan i Mihail Gorbačov potpisali su sporazum o zabrani korišćenja nuklearnog oružja srednjeg dometa (iz koga su se SAD povukle 2019. godine). „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine, i činilo se da je Hladni rat završen.

Krađe i fizički napad

Matijas Rust je uhapšen ubrzo pošto je sleteo na Crveni trg. Na suđenju je na pitanje kako se nije bojao da će biti oboren odgovorio: “Imao sam kacigu, koja me je štitila”. Za tužilaštvo je to bio dokaz da sa njim nešto nije u redu, ali je ipak osuđen na četiri godine zatvora „zbog huliganizma, kršenja pravila vazdušnog saobraćaja i ilegalnog upada preko sovjetske granice“.

Oslobođen je posle 18 meseci na zalaganje nemačkog ministra spoljnih poslova Hansa Ditriha Genšera, ali je i posle povratka u Nemačku imao buran život. Dok je služio civilni vojni rok u jednoj bolnici izbo je nožem koleginicu koja je odbila njegovo udvaranje, zbog čega je bio osuđen na dve i po godine zatvora.

U Rusiju se vratio 1994. godine neuspešno pokušavajući da se sretne sa Gorbačovom, u Moskvi je dve godine radio kao prodavac cipela. Kasnije je putovao po svetu, oženio se u Indiji i prešao u hinduizam. Nekoliko puta je u Nemačkoj kažnjen zbog krađe, posle je pričao da je živeo od profesionalnog igranja pokera, da se skrasio u drugom braku radeći kao analitičar u jednoj švajcarskoj finansijskoj kompaniji.

Cesna kojom je izveo istorijski let izložena je u Nemačkom tehnološkom muzeju u Berlinu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

cesnom u SSSR Gorbačov Rust Matis Rust raspad SSSR sletanje na Crvenom trgu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Četrnaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: Stanje nepromenjeno

Stanje Dijane Hrke je nepromenjeno, kažu veterani koji čuvaju majku poginulog mladića koja već 14 dana štrajkuje glađu

Advokatura

15.novembar 2025. K. S.

Advokatska komora Beograda bira novo rukovodstvo

Advokati iz Advokatske komore Beograda biraju novo rukovodstvo koje će voditi komoru naredne četiri godine

Milomir Jaćimović

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Šesti dan štrajka glađu Milomira Jaćimovića: Studenti blokiraju autobusku stanicu

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne

Vatrogasci

Hronika

15.novembar 2025. K. S.

Jedna osoba stradala u požaru u Beogradu

Jedan čovek stradao je u požaru na Čukaričkoj padini u Beogradu. Hitna pomoć je konstatovala smrt na licu mesta

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure