

Zakulisni dilovi
Srpske vlasti opet uvoze kontroverzne Čečene
Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova




Naziv bolesti “majmunske boginje” preti da izazove masovno ubijanje majmuna širom sveta, uprkos tome što oni odavno nisu glavni prenosioci, dok podsojevi nazvani po afričkim toponima bacaju stigmu na afrički kontinent. Zbog toga je SZO podnela inicijativu da se ime virusa promeni
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) želi da promeni naziv bolesti “majmunskih boginja”, piše Radio slobodna Evropa (RSE). Razlog je što su ljudi širom sveta počeli da ubijaju majmune, iako se bolest prenosi među ljudima. Ova inicijativa pokrenuta je nakon što se virus u ovoj godini proširio američkim i evropskim kontinentom.
Bolest je prvi put otkrivena kod majmuna, 1958. Godine u danskoj, pa je po tome I dobila ime.
Naučnici smatraju da je ime ove bolesti problematično i zbog toga što je trenutna epidemija „detektovana bez jasne veze sa Afrikom“, a naziv majmunske boginje odaje utisak da je bolest afrički problem. Oni su, prema pisanju RSE-a, upozorili i na narativ u medijima koji povezuje epidemiju sa Afrikom.
Smatraju da je trenutni naziv bolesti netačan, navode da su na virus osetljive i veverice, gambijski pacovi i puhovi.
Navode i da, iako se virus prvobitno proširio sa životinje na čoveka, danas se on prenosi i na druge načine – sa osobe na osobu, ili putem dodira sa kontaminiranim materijalom.
Kada su se pojavili podsojevi virusa, kao onaj 1970. godine u Kongu, nazivani su po imenima država. Na taj način Kongo je etiketiran majmunskim boginjama.
Protiv stigmatizacije
Zbog svega togas, naučnici traže da se ovoj bolesti promeni ime, I da se nađe neko koje neće nikog da stigmatizuje.
Generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus rekao je sredinom juna da SZO radi sa partnerima i ekspertima iz celog sveta na promeni imena bolesti majmunskih boginja i njegovih varijanti, kao i da pozivaju da se šalju predlozi novog imena.
Do sada najpopularniji predlog je “Mpox”, delo direktora zdravstvene organizacije REZO Semjuela Miriela.
Sredinom avgusta, SZO je preporučio da se novoidentifikovanim virusima, srodnim bolestima i varijantama virusa daju imena koja neće nikog uvrediti, odnosno, koja neće naškoditi bilo kojoj kulturnoj, društvenoj, nacionalnoj, regionalnoj, profesionalnoj ili etničkoj grupi. Preporučeno je i da se minimizira svaki negativan uticaj na trgovinu, putovanja, turizam ili dobrobit životinja.
Kakva je situacija
Do sada je u svetu registrovano skoro 42.000 slučajeva majmunskih boginja. SAD za sada prednjači sa preko 14 hiljada, dok je druga Španija, a treći Brazil. U Srbiji je registrovano najviše slučajeva na Zapadnom Balkanu – 31, dok je najmanje u Crnoj Gori, samo dva slučaja.
U Srbiji je tema „majmunskih boginja“ aktuelna u nekom sasvim drugom kontekstu. Naime, konzervativne i desničarske grupe koje se protive održavanju ovogodišnjeg Europrajda u Beogradu kao jedan od argumenata uzimaju tvrdnje da se majmunske boginje “šire među LGBT populacijom” i da Srbiji preti izbijanje epidemije.
Stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije su u više navrata naglasili da su ove tvrdnje “neutemeljene” i da ovo “nije bolest gej populacije”.
F.M./ RSE / N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova


Aleksandar Vučić i njegov novi izmišljeni protivnik Sandro Goci danima se utrkuju ko će jače i bolje da pozove na „debatu“


Četiri osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 13 časova na autoputu Ruma-Šabac, potvrđeno je za N1 u MUP-u


„Nismo se pokazali, nismo dostojni, nemamo rezultate“, rekao je o opozicionim strankama Boško Obradović, nekadašnji čelnik Dveri, sada politički penzioner, što želi i dojučerašnjim kolegama iz opozicije


Zborovi građana Novog Sada najavljuju sve duže blokade sve dok svi aktivisti ne budu pušteni na slobodu. Najekstremniji je slučaj Ivana Petrovića, mladića bez roditelja koji je štićenik Centra za socijalni rad
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve