img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Majmunske boginje: Ime koje neće nikog da uvredi

26. avgust 2022, 18:25 F.M.
Foto: AP
Majmuni nisu krivi: Vakcinisanje u Španiji
Copied

Naziv bolesti “majmunske boginje” preti da izazove masovno ubijanje majmuna širom sveta, uprkos tome što oni odavno nisu glavni prenosioci, dok podsojevi nazvani po afričkim toponima bacaju stigmu na afrički kontinent. Zbog toga je SZO podnela inicijativu da se ime virusa promeni

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) želi da promeni naziv bolesti “majmunskih boginja”, piše Radio slobodna Evropa (RSE). Razlog je što su ljudi širom sveta počeli da ubijaju majmune, iako se bolest prenosi među ljudima. Ova inicijativa pokrenuta je nakon što se virus u ovoj godini proširio američkim i evropskim kontinentom.

Bolest je prvi put otkrivena kod majmuna, 1958. Godine u danskoj, pa je po tome I dobila ime.

Naučnici smatraju da je ime ove bolesti problematično i zbog toga što je trenutna epidemija „detektovana bez jasne veze sa Afrikom“, a naziv majmunske boginje odaje utisak da je bolest afrički problem. Oni su, prema pisanju RSE-a, upozorili i na narativ u medijima koji povezuje epidemiju sa Afrikom.

Smatraju da je trenutni naziv bolesti netačan, navode da su na virus osetljive i veverice, gambijski pacovi i puhovi.

Navode i da, iako se virus prvobitno proširio sa životinje na čoveka, danas se on prenosi i na druge načine – sa osobe na osobu, ili putem dodira sa kontaminiranim materijalom.

Kada su se pojavili podsojevi virusa, kao onaj 1970. godine u Kongu, nazivani su po imenima država. Na taj način Kongo je etiketiran majmunskim boginjama.

Protiv stigmatizacije

Zbog svega togas, naučnici traže da se ovoj bolesti promeni ime, I da se nađe neko koje neće nikog da stigmatizuje.

Generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus rekao je sredinom juna da SZO radi sa partnerima i ekspertima iz celog sveta na promeni imena bolesti majmunskih boginja i njegovih varijanti, kao i da pozivaju da se šalju predlozi novog imena.

Do sada najpopularniji predlog je “Mpox”, delo direktora zdravstvene organizacije REZO Semjuela Miriela.

Sredinom avgusta, SZO je preporučio da se novoidentifikovanim virusima, srodnim bolestima i varijantama virusa daju imena koja neće nikog uvrediti, odnosno, koja neće naškoditi bilo kojoj kulturnoj, društvenoj, nacionalnoj, regionalnoj, profesionalnoj ili etničkoj grupi. Preporučeno je i da se minimizira svaki negativan uticaj na trgovinu, putovanja, turizam ili dobrobit životinja.

Kakva je situacija

Do sada je u svetu registrovano skoro 42.000 slučajeva majmunskih boginja. SAD za sada prednjači sa preko 14 hiljada, dok je druga Španija, a treći Brazil. U Srbiji je registrovano najviše slučajeva na Zapadnom Balkanu – 31, dok je najmanje u Crnoj Gori, samo dva slučaja.

U Srbiji je tema „majmunskih boginja“ aktuelna u nekom sasvim drugom kontekstu. Naime, konzervativne i desničarske grupe koje se protive održavanju ovogodišnjeg Europrajda u Beogradu kao jedan od argumenata uzimaju tvrdnje da se majmunske boginje “šire među LGBT populacijom” i da Srbiji preti izbijanje epidemije.

Stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije su u više navrata naglasili da su ove tvrdnje “neutemeljene” i da ovo “nije bolest gej populacije”.

F.M./ RSE / N1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Srbija majmunske boginje Naučnici SZO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure