img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Luka Tripković: Opstrukcija izbora jeste opasna, ali nema povlačenja

28. januar 2022, 10:50 Sonja Ćirić
Foto: Marija Janković
Nije vreme za slikanje i pisanje: Luka Tripković
Copied

Opstrukcija jeste "heavy" opcija. SNS-u nikako ne bi odgovaralo da Kreni-promeni u sred njihove kampanje opstruiše izbore. Svesni su da i 14 posto njihovih članova podržava proteste. A to će se desiti, ako se pre raspuštanja Skupštine ne usvoji moratorijum o zabrani eksploatacije bora i litijuma na 20 godina, jer ako ima političke volje, mogu da stignu

„Došli smo da se suprotstavimo ćutanju“, rekao je pisac i akademski slikar Luka Tripković u četvrtak na protestu u organizaciji Kreni-promeni ispred zgrade Predsedništva, na kome su demonstranti zahtevali  moratorijum na eksploataciju litijuma i bora na 20 godina. Ovom pokretu se priključio u oktobru prošle godine.

Opravdanost protesta i naklonjenost stanovništva Srbije prema ovoj vrsti aktivnosti vidi u tome da je broj pratilaca „Kreni-promeni“ na društvenim mrežama, za koje je u pokretu zadužen, sa 15.000 porasla na 90.000.

Slogan „Srbija nije na prodaju“ vidi kao spontanu poruku proizašlu iz otpora da se „zbog kratkoročne materijalne koristi napravi dugoročna šteta, time što će se zauvek zatrovati zemlja“. Sve se događa „iza paravana prodaje zemlja stranim korporacijama, što je i dokazano dokumentima koja su nedavno otkrivena“

Kao dokaz da bi eksploatacija litijuma bila štetna, Tripković navodi da se „rudna stena litijuma prostire od Slovenije do Anadolije, a da jedino u Srbiji treba da se otvori deset rudnika“. Pita se kako je moguće da Slovenci, ili Grci, ili bilo ko drugi na toj liniji, ne žele da se obogate kopajući litijum?

Kaže da je zahtev „Kreni-promeni“ o moratorijumu na 20 godina, o garanciji da kopanje litijuma neće početi odmah nakon izbora, „izvodljiv, zato što je potrebno samo da se na postojeću odluku o ukidanju Prostornog plana Jadar dopiše aneks“.

„Sve je znači samo stvar političke volje“, objašnjava Tripković. „Pokazalo se da smo blokadom Gazele i autoputeva postigli prekid ugovora sa Rio Tintom, pa je moguće da će nam se i ovaj zahtev ostvariti. Ne zaboravite da je to bio prvi Vučićev ustupak od kako je predsednik države“

Bio je protiv blokade Gazele, ali je bio u manjini, a ispostavilo se da su građani „organski osetili da to treba da se uradi“. Savo Manojlović koji stoji ispred pokreta Kreni-promeni,  je bio u pravu i zbog toga kod njega ima kredit.

Manojlović „ne blefira“, tvrdi Tripković, i zato misli da će, ako bude bilo potrebno,  ostvariti što je najavio: opstrukciju izbora, a ako to ne pomogne, aktivnu izbornu kampanju protiv Rio Tinta, što znači – protiv vlasti.

„Jeste opasno, opstrukcija jeste heavy opcija, ali je na stolu i nema povlačenja“, kaže. „SNS-u ne bi odgovaralo da mi u sred njihove kampanje opstruišemo izbore, svesni su da 14 posto njihovih članova podržava proteste. Ne bi to odgovaralo ni opoziciji.“

Izostanak drugih pokreta na sinoćnjem protestu Tripković objašnjava zauzetošću organizovanjem protesta koji svako od njih posebno organizuje. Pretpostavlja da je razlog izostanka „Ekološkog ustanka“ deo strategije u okviru pripreme za predizbornu kampanju.

Kaže da nije čudno ni neubičajeno da se umetnik bavi društveno-političkim pitanjima, podseća da je umetnost vezana za kritičko mišljenje i da se od Maljeviča došlo do Oktobarske revolucije.

„Ja sam i na fakultetu organizovao proteste kad je bilo potrebno. A zašto baš sad? Završavao sam doktorat, završavao sam znači jedan životni ciklus, i uhvatio sam sebe da prvi put u životu razmišljam da odem iz zemlje. Od nas četvoro nagrađenih na fekultetu, samo sam ja još uvek u Srbiji.“

Poznavao je, kaže, od ranije ljude iz pokreta „Kreni-promeni“. „Delovali su mi zdravo, radili su to što rade iz ideala, što je teško povezati sa današnjom Srbijom. I hteo sam da, pre nego što odem, pokušam nešto da promenim. Ne mogu da budem jedan od većine koji se samo žali i kuka a ništa ne preduzima.“

U njegovim romanima i slikama ima politike. „Koliko ima smisla baviti se umetnošću, imati privilegiju da pišeš i slikaš, ako to što radiš nije angažovano?“

Svesno je, kaže, sklonio na stranu slikanje i novi roman. Rukopis je predao izdavaču, ali ne stiže da ga doradi kako bi roman izašao na proleće kako je planirano, a na grupnu izložbu koja je bila prošlog meseca u Njujorku je već zaboravio.

„Sad su neke druge stvari važnije. Energija u ljudima mi daje nadu da ćemo ih ostvariti.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Litijum Bor Blokada saobraćajnica Moratorijum Luka Tripković optrukcija izbora Protest Rio Tinto Savo Manojlović Kreni-Promeni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Doček Aleksandra Vučića u Smederevskoj Palanci

Lokalni izbori

25.februar 2026. Katarina Stevanović

Smederevska Palanka: Reljina gozba, zdravstveni karavani i obećanja ministara

I pre nego što su lokalni izbori raspisani, u pojedinim opštinama kampanja je već bila u punom jeku. U Smederevskoj Palanci poslednjih nedelja smenjuju se ministarske posete, besplatni preventivni pregledi i obećanja o investicijama - obrazac funkcionerske kampanje poznat iz ranijih izbornih ciklusa

Spoljna politika studenstkog pokreta

25.februar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Pobunjeni studenti u Berlinu: Jačamo strukture, spremamo se za izbore

„Spoljnopolitički tim" srpskog studentskog pokreta u Berlinu je govorio o problemima sa kojima se suočavaju, planovima za predstojeće izbore i ciljevima za koje se zalažu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure