img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Luka Tripković: Opstrukcija izbora jeste opasna, ali nema povlačenja

28. januar 2022, 10:50 Sonja Ćirić
Foto: Marija Janković
Nije vreme za slikanje i pisanje: Luka Tripković
Copied

Opstrukcija jeste "heavy" opcija. SNS-u nikako ne bi odgovaralo da Kreni-promeni u sred njihove kampanje opstruiše izbore. Svesni su da i 14 posto njihovih članova podržava proteste. A to će se desiti, ako se pre raspuštanja Skupštine ne usvoji moratorijum o zabrani eksploatacije bora i litijuma na 20 godina, jer ako ima političke volje, mogu da stignu

„Došli smo da se suprotstavimo ćutanju“, rekao je pisac i akademski slikar Luka Tripković u četvrtak na protestu u organizaciji Kreni-promeni ispred zgrade Predsedništva, na kome su demonstranti zahtevali  moratorijum na eksploataciju litijuma i bora na 20 godina. Ovom pokretu se priključio u oktobru prošle godine.

Opravdanost protesta i naklonjenost stanovništva Srbije prema ovoj vrsti aktivnosti vidi u tome da je broj pratilaca „Kreni-promeni“ na društvenim mrežama, za koje je u pokretu zadužen, sa 15.000 porasla na 90.000.

Slogan „Srbija nije na prodaju“ vidi kao spontanu poruku proizašlu iz otpora da se „zbog kratkoročne materijalne koristi napravi dugoročna šteta, time što će se zauvek zatrovati zemlja“. Sve se događa „iza paravana prodaje zemlja stranim korporacijama, što je i dokazano dokumentima koja su nedavno otkrivena“

Kao dokaz da bi eksploatacija litijuma bila štetna, Tripković navodi da se „rudna stena litijuma prostire od Slovenije do Anadolije, a da jedino u Srbiji treba da se otvori deset rudnika“. Pita se kako je moguće da Slovenci, ili Grci, ili bilo ko drugi na toj liniji, ne žele da se obogate kopajući litijum?

Kaže da je zahtev „Kreni-promeni“ o moratorijumu na 20 godina, o garanciji da kopanje litijuma neće početi odmah nakon izbora, „izvodljiv, zato što je potrebno samo da se na postojeću odluku o ukidanju Prostornog plana Jadar dopiše aneks“.

„Sve je znači samo stvar političke volje“, objašnjava Tripković. „Pokazalo se da smo blokadom Gazele i autoputeva postigli prekid ugovora sa Rio Tintom, pa je moguće da će nam se i ovaj zahtev ostvariti. Ne zaboravite da je to bio prvi Vučićev ustupak od kako je predsednik države“

Bio je protiv blokade Gazele, ali je bio u manjini, a ispostavilo se da su građani „organski osetili da to treba da se uradi“. Savo Manojlović koji stoji ispred pokreta Kreni-promeni,  je bio u pravu i zbog toga kod njega ima kredit.

Manojlović „ne blefira“, tvrdi Tripković, i zato misli da će, ako bude bilo potrebno,  ostvariti što je najavio: opstrukciju izbora, a ako to ne pomogne, aktivnu izbornu kampanju protiv Rio Tinta, što znači – protiv vlasti.

„Jeste opasno, opstrukcija jeste heavy opcija, ali je na stolu i nema povlačenja“, kaže. „SNS-u ne bi odgovaralo da mi u sred njihove kampanje opstruišemo izbore, svesni su da 14 posto njihovih članova podržava proteste. Ne bi to odgovaralo ni opoziciji.“

Izostanak drugih pokreta na sinoćnjem protestu Tripković objašnjava zauzetošću organizovanjem protesta koji svako od njih posebno organizuje. Pretpostavlja da je razlog izostanka „Ekološkog ustanka“ deo strategije u okviru pripreme za predizbornu kampanju.

Kaže da nije čudno ni neubičajeno da se umetnik bavi društveno-političkim pitanjima, podseća da je umetnost vezana za kritičko mišljenje i da se od Maljeviča došlo do Oktobarske revolucije.

„Ja sam i na fakultetu organizovao proteste kad je bilo potrebno. A zašto baš sad? Završavao sam doktorat, završavao sam znači jedan životni ciklus, i uhvatio sam sebe da prvi put u životu razmišljam da odem iz zemlje. Od nas četvoro nagrađenih na fekultetu, samo sam ja još uvek u Srbiji.“

Poznavao je, kaže, od ranije ljude iz pokreta „Kreni-promeni“. „Delovali su mi zdravo, radili su to što rade iz ideala, što je teško povezati sa današnjom Srbijom. I hteo sam da, pre nego što odem, pokušam nešto da promenim. Ne mogu da budem jedan od većine koji se samo žali i kuka a ništa ne preduzima.“

U njegovim romanima i slikama ima politike. „Koliko ima smisla baviti se umetnošću, imati privilegiju da pišeš i slikaš, ako to što radiš nije angažovano?“

Svesno je, kaže, sklonio na stranu slikanje i novi roman. Rukopis je predao izdavaču, ali ne stiže da ga doradi kako bi roman izašao na proleće kako je planirano, a na grupnu izložbu koja je bila prošlog meseca u Njujorku je već zaboravio.

„Sad su neke druge stvari važnije. Energija u ljudima mi daje nadu da ćemo ih ostvariti.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Blokada saobraćajnica Bor Kreni-Promeni Litijum Luka Tripković Moratorijum optrukcija izbora Protest Rio Tinto Savo Manojlović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Istraživanje

09.decembar 2025. I.M.

CIVICUS Monitor: Srbija proglašena državom „pod represijom”

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Godinu dana blokada: Studenti Pravnog i Poljoprivrednog fakulteta ponovo na ulicama

Godišnjica studentskih blokada u Beogradu biće obeležena protestnim šetnjama, odavanjem pošte stradalima i simboličnim zaustavljanjima na mestima koja su obeležila proteklu godinu studentskog otpora

Đorđe Miketić

„Urbanizacija Košutnjaka"

08.decembar 2025. I.M.

Miketić: Planirana gradnja kod Košutnjaka napad na grad i na naše pluća

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda

Osnovno obrazovanje

08.decembar 2025. K. S.

Poruka uznemirujuće sadržine: OŠ „Nadežda Petrović“ u kriznom sistemu rada

Jedan učenik u petak (5. decembar) pronašao je u OŠ „Nadežda Petrović“ poruku uznemirujuće sadržine. Neki roditelji odbili su da pošalju 8. decembra decu u školu, a Ministarstvo prosvete saopštava da se sprovode mere za postupanje u kriznim situacijama

Ćacilend

08.decembar 2025. K. S.

MUP demantuje Novu: Policija s Palilule nije odbila da obezbeđuje Ćacilend

Posle saznanja Nove da je jedna smena policajaca iz Policijske stanice Palilula odbila da obezbeđuje Ćacilend, Ministarstvo unutrašnjih poslova te navode demantuje

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure