

Studenti u blokadi
Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija
Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe




Opstrukcija jeste "heavy" opcija. SNS-u nikako ne bi odgovaralo da Kreni-promeni u sred njihove kampanje opstruiše izbore. Svesni su da i 14 posto njihovih članova podržava proteste. A to će se desiti, ako se pre raspuštanja Skupštine ne usvoji moratorijum o zabrani eksploatacije bora i litijuma na 20 godina, jer ako ima političke volje, mogu da stignu
„Došli smo da se suprotstavimo ćutanju“, rekao je pisac i akademski slikar Luka Tripković u četvrtak na protestu u organizaciji Kreni-promeni ispred zgrade Predsedništva, na kome su demonstranti zahtevali moratorijum na eksploataciju litijuma i bora na 20 godina. Ovom pokretu se priključio u oktobru prošle godine.
Opravdanost protesta i naklonjenost stanovništva Srbije prema ovoj vrsti aktivnosti vidi u tome da je broj pratilaca „Kreni-promeni“ na društvenim mrežama, za koje je u pokretu zadužen, sa 15.000 porasla na 90.000.
Slogan „Srbija nije na prodaju“ vidi kao spontanu poruku proizašlu iz otpora da se „zbog kratkoročne materijalne koristi napravi dugoročna šteta, time što će se zauvek zatrovati zemlja“. Sve se događa „iza paravana prodaje zemlja stranim korporacijama, što je i dokazano dokumentima koja su nedavno otkrivena“
Kao dokaz da bi eksploatacija litijuma bila štetna, Tripković navodi da se „rudna stena litijuma prostire od Slovenije do Anadolije, a da jedino u Srbiji treba da se otvori deset rudnika“. Pita se kako je moguće da Slovenci, ili Grci, ili bilo ko drugi na toj liniji, ne žele da se obogate kopajući litijum?
Kaže da je zahtev „Kreni-promeni“ o moratorijumu na 20 godina, o garanciji da kopanje litijuma neće početi odmah nakon izbora, „izvodljiv, zato što je potrebno samo da se na postojeću odluku o ukidanju Prostornog plana Jadar dopiše aneks“.
„Sve je znači samo stvar političke volje“, objašnjava Tripković. „Pokazalo se da smo blokadom Gazele i autoputeva postigli prekid ugovora sa Rio Tintom, pa je moguće da će nam se i ovaj zahtev ostvariti. Ne zaboravite da je to bio prvi Vučićev ustupak od kako je predsednik države“
Bio je protiv blokade Gazele, ali je bio u manjini, a ispostavilo se da su građani „organski osetili da to treba da se uradi“. Savo Manojlović koji stoji ispred pokreta Kreni-promeni, je bio u pravu i zbog toga kod njega ima kredit.
Manojlović „ne blefira“, tvrdi Tripković, i zato misli da će, ako bude bilo potrebno, ostvariti što je najavio: opstrukciju izbora, a ako to ne pomogne, aktivnu izbornu kampanju protiv Rio Tinta, što znači – protiv vlasti.
„Jeste opasno, opstrukcija jeste heavy opcija, ali je na stolu i nema povlačenja“, kaže. „SNS-u ne bi odgovaralo da mi u sred njihove kampanje opstruišemo izbore, svesni su da 14 posto njihovih članova podržava proteste. Ne bi to odgovaralo ni opoziciji.“
Izostanak drugih pokreta na sinoćnjem protestu Tripković objašnjava zauzetošću organizovanjem protesta koji svako od njih posebno organizuje. Pretpostavlja da je razlog izostanka „Ekološkog ustanka“ deo strategije u okviru pripreme za predizbornu kampanju.
Kaže da nije čudno ni neubičajeno da se umetnik bavi društveno-političkim pitanjima, podseća da je umetnost vezana za kritičko mišljenje i da se od Maljeviča došlo do Oktobarske revolucije.
„Ja sam i na fakultetu organizovao proteste kad je bilo potrebno. A zašto baš sad? Završavao sam doktorat, završavao sam znači jedan životni ciklus, i uhvatio sam sebe da prvi put u životu razmišljam da odem iz zemlje. Od nas četvoro nagrađenih na fekultetu, samo sam ja još uvek u Srbiji.“
Poznavao je, kaže, od ranije ljude iz pokreta „Kreni-promeni“. „Delovali su mi zdravo, radili su to što rade iz ideala, što je teško povezati sa današnjom Srbijom. I hteo sam da, pre nego što odem, pokušam nešto da promenim. Ne mogu da budem jedan od većine koji se samo žali i kuka a ništa ne preduzima.“
U njegovim romanima i slikama ima politike. „Koliko ima smisla baviti se umetnošću, imati privilegiju da pišeš i slikaš, ako to što radiš nije angažovano?“
Svesno je, kaže, sklonio na stranu slikanje i novi roman. Rukopis je predao izdavaču, ali ne stiže da ga doradi kako bi roman izašao na proleće kako je planirano, a na grupnu izložbu koja je bila prošlog meseca u Njujorku je već zaboravio.
„Sad su neke druge stvari važnije. Energija u ljudima mi daje nadu da ćemo ih ostvariti.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije


U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve