Ko je slušao zajedničku konferenciju za medije Aleksandra Vučića, Olafa Šolca i Maroša Šefčoviča zaista bi mogao da poveruje da je rudarenje litujuma nešto što je istorijska šansa za Srbiju. Što se garancija za očuvanje životne sredine tiče – svodi se na to da će garant biti trenutni predsednik Srbije
Ako nisu bila dovoljna uveravanja američkog i britanskog ambasadora i nemačke ambasadorke u Srbije da je litijum nešto što je Srbima bogom dano i da bi bilo blasfemično da ga ne iskoriste, to su danas u Beogradu na zajedničkoj konferenciji za medije u Palati Srbija potvrdili kancelar Nemačke Olaf Šolc i potpredsednik Evropske komisije za energetiku Maroš Šefčovič, naravno sa domaćinom, predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem
Tom svečanom prilikom potpisani su Memorandum o razumevanju između Evropske unije i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima kao Pismo o namerama o razvoju lanca vrednosti emobilnosti sa nekolicinom kompanija, što reče Vučić sve „krem de la krem industrije i finansijskih organizacija“, između ostalih sa Mercedesom, tj. Dajmler Bencom, i Rio Tintom.
Istorijska šansa
Reč je prvi imao predsednik Srbije koji je, kaže, razmišljao kako da se obrati ljudima, a onda se obratio ocenom da sve što je potpisano predstavlja lansirnu rampu za kvantni skok Srbije u budućnost i da je zbog toga veoma ponosan.
Insistirao je Vučić na tome da će se sve po pitanju projekta „Jadar“ raditi transparentno i osetio potrebu da pred uvaženim gostima naglasi da je on, eto, kao niko nikada pre njega, na predsedničkim izborima u dva navrata dobio najveće poverenje građana, te da će se on lično starati o tome da se sve po pitanju rudarenja litijuma u Srbi radi po najvišim svetskim ekološkim standardima.
A tu su kao garant i nemački vladajući Zeleni, a zna se šta oni misle o njemu, a i on o njima, a ni oni nemaju ništa protiv.
Nema Srbija more, nema dovoljno nafte, nema gasa, ali ima litijum, rekao je Vučić i sanjario o najmanje 6 milijardi direktnih investicija, o fabrikama katoda, baterija, proizvodnji električnih automobila u Srbiji, o celom „lancu vrednosti“ koji će preporoditi zemlju, o svemu onom što je cvrtao na svojoj kineskoj elektronskoj tabli, pre nego što je čestitato građanima Srbije na onome, što se upravo odigralo.
Nemački pristup
Kancelar Šolc je takođe naglasio da je projekat „Jadar“ dobar za Srbiju i rekao nešto što je veoma bitno: da se Nemačka zalaže za to da se tamo gde se rudare sirovine prave i fabrike koje stvaraju dodatnu vrednost, drugim rečima, da mora da se odustane od onoga što se nekada zvala „kolonijalizacija“, i da se ekonomski jačaju partnerske zemlje.
Težinom svog kancelarskog položaja i on je obećao da će se u Srbiji voditi računa da se sprovode najviši mogući ekološki standardi, principi za očuvanje životne sredine i biodiverziteta, te da Nemačka kao privredna sila koja se pridržava Zelene agende ima mnogo iskustva sa tim.
Naravno da se osvrnuo i na „evropsku perspektivu“ Srbije i Zapadnog Balkana, ma šta to u međuvremenu značilo.
Sledeći sastanak je najavio za oktobar.
A potpredsednik Evropske komisije za energetiku Maroš Šefčovič je rekao da je ovo „istorijski dan za Srbiju“ i sve u tom tonu.
Garancije za očuvanje životne sredine
Novinar Euronews Srbija je potom Šolcu postavio pitanje da li Nemačka može da garantuje da će životna sredina u Dolini Jadra biti očuvana, a Ševčoviču da li je EU spremna da žrtvuje jednu teritoriju zarad svoje Zelene agende?
Ako je upitan prevod na srpski valjao, Šolc nije dao direktan odgovor na to pitanje, već da će se sprovoditi najviši mogući standardi, a to je onda sličnim rečima ponovio i Šefčovič.
Sve se svodi na to da će ekološki garant biti Aleksandar Vučić, što je on i rekao, jer da on sve radi u interesu Srbije i njenih građana, pa tako i zdrave životne sredine.
Zabrinutim meštanima iz Gornjih Nedeljica i okoline, kao i građanima zavedenim propagandom je pružio ruku i obećao da će sa njima pričati, a onim trećima koji ovu litijumsku priču koriste ne bi li njega srušili, koje je baš briga za istinu, sa njima neće da priča jer neće da ga slušaju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Kakva sad Venecijanska komisija i spremnost da se razgovara o 'Mrdićevim zakonima' kad nam je sam predsednik Republike rekao da smo prvi put doneli zakone bez stranaca“, kaže za "Vreme" sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić
Šta se događa s postupkom Evropske narodne partije protiv Srpske napredne stranke? Šta nemački demohrišćani kažu o Vučićevom sistemu vladanja i licemerju?
Uhapšeni su osumnjičeni iz Kraljeva, koji su dogovarali nabavku oružja i napad na život i telo predsednika Republike Srbije, njegove supruge i dece, saopštio je MUP Srbije. Ova vest čak ni na portalima nekih režimskih medija u utorak ujutru nije bila na prvom mestu
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu (POSK VJT) odbilo je da odgovori na pitanja Danasa da li je tačno da je u decembru prošle godine naložilo Odeljenju za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije (UKP) hapšenje Aleksandra Milikića, gradonačelnika Bora i funkcionera Srpske napredne stranke, ali da UKP još uvek nije postupila po nalogu
Politička komunikacija vlasti u Srbiji funkcioniše kao razrađen sistem u kome predsednik Aleksandar Vučić ima centralnu ulogu, dok mreža saradnika, funkcionera i javnih aktera prenosi, pojačava i oblikuje poruke namenjene različitim segmentima javnosti
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!