img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prvi predsednik Slovenije Milan Kučan

Kučan: Tuđman i Milošević su se dogovarali o podeli BiH, bez obzira na posledice

13. јун 2024, 08:58 T.S/Klix.ba
Milan Kučan: Prvi predsednik Slovenije Foto: Printscreen Youtube/Al Jazeera Balkans
Milan Kučan: Prvi predsednik Slovenije
Copied

Prvi predsednik nezavisne Slovenije i bivši lider slovenačkih komunista Milan Kučan u intervjuu za Klix.ba je govorio o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, previranjima u Evropi, ali i periodu raspada Jugoslavije

Komentarišući jačanje desnice u Evropi, Kučan je rekao da društvena kretanja nikad nisu jednosmerna.

„Ima i uvek postoje odmicanja od onog poželjnog pravca, i mislim da je Evropa sad u toj situaciji, strahovanje od dominacije desnih konzervativnih snaga, na kraju krajeva, ne bi to bilo nešto baš izuzetno, ne bi bilo ni prvi put“, rekao je Kučan za Klix.

On je dodao da je pitanje na čemu se temelji taj raskorak udesno.

„Tu su nacionalizmi, pogotovo kad se pogleda, kad su oni počeli dobijati na snazi, posle finansijske krize, pa jednim delom kovid situacija, i sad naravno ratovi koji su na granici Evrope, koji su na granici Ukrajine, onda to što se dešava na Bliskom istoku, Gaza itd. Naravno sve to vodi ka jednoj ratnoj psihozi, mentalitetu rata. EU se više bavi ratom, jačanju ratne industrije, a manje se govori, a kamoli radi na koncepciji mirnog rešavanja tih sukoba, i naravno traženja, modernizacije, onih postulata na kome se u stvari zasnivala ideja o evropskoj integraciji, i kako sprečiti da dolazi do ratova“, rekao je Kučan.

Bure baruta

Kako kaže, „pre smo razgovarali o tome, pa možda sam zaboravio reći da političke stranke koje se zasnivaju na nacionalnoj osnovi, ne mogu voditi ka integraciji društva i naravno izrađivanju koncepcije građanskog društva“.

„One žele imati monopol“, kaže on, „odlučivati u ime svog naroda, upravo pozivajući se da su branitelj nacionalnog interesa, religijskog interesa, i kad imate ovu mešavinu manipulisanja sa istorijom, sa nacionalnim interesom i sa religijskim interesom, onda je to onaj eksploziv, kako bih rekao, bure baruta u kojem bi vrlo brzo moglo izbiti ratovi“.

„Evropa sada nije dovoljno toga svesna, sva je pažnjom koncentrisana na Ukrajinu, onda se ne vidi mogućnost izrastanja, rađanja konflikata između članica Evropske unije. Kad pogledate malo bolje, još uvek je tu granica između takvozvanog starog dela Evrope i ovog novog dela. Ovaj novi deo, on je mnogo više ratoboran nego stari deo“, rekao je Kučan.

O raspadu Jugoslavije

Na pitanje novinara da li je verovao da će posledice raspada Jugoslavije biti tako razorne, Kučan je kazao da će dati „šablonski odgovor“

„Ako me pitate, da li je bilo moguće naći rešenja, da li je u tim uslovima postojao interes svih delova, svih republika, da i dalje budu u zajedničkoj državi, i koji je to interes… te diskusije u stvari nije bilo. Nije bilo ni volje. Svako je pogledao na svoju stranu. Kriza je bila vrlo duboka i u toj krizi svako za sebe traži najbolje rešenje. I ako sad govorim za Sloveniju, za tadašnje rukovodstvo i za sebe, kad smo videli da to nije moguće, onda je trebalo tražiti alternativu. Alternativa je bila osamostaljenje na principu udruživanja. Kako se Jugoslavija udružila, tako se trebalo razdružiti“, istakao je Kučan.

Prema njegovim rečima, Slovenci su bili svesni opasnosti da zbog tadašnje srpske politike postoji opasnost da dođe do nasilnog raspada.

„Zato smo mi nudili deklaraciju o mirnom razdruživanju, koja, nažalost, nije bila prihvaćena. Jedino mi je podršku dao Hrvatski sabor. Ja sam tada razgovarao sa predsednikom Izetbegovićem zašto Bosna nije to podržala. Upravo smo mi to radili pre svega zbog Bosne. Znajući šta je u Bosni već sa na tim nacionalnim sukobima i do čega može dovesti, onda mi je on tada rekao: ‘Milane, ja to u ulozi predsednika ne mogu provesti’“, kazao je.

Onda su, dodaje Kučan, stvari krenule kako su krenule. I da su oni na osnovu tog njihovog saznanja i rezolucije o mirnom razdruživanju pokušavali da angažuju međunarodnu zajednicu.

„Objasniti da je vreme presudno i da će bez angažmana međunarodne zajednice proces razdruživanja ići u vrlo krivom pravcu i da će dovesti do rata. Na žalost, nismo bili dovoljno uverljivi. Kada je došlo do rata u Sloveniji, onda se nekako osvestila međunarodna zajednica, ali bilo je već kasno“, naglasio je Kučan.

O Tuđmanu, Miloševiću i Izetbegoviću

Kučan je u intervjuu kazao da je sa Franjom Tuđmanom razgovarao da upravo on treba da se dogovori s Slobodanom Miloševićem oko položaja srpskog naroda u Hrvatskoj.

„Iako smo mi tada bili u dosta tesnim odnosima, gotovo svakodnevnim sa Hrvatima, on mi je tada rekao ‘pa ja već imam kontakte sa Miloševićem’“, rekao je Kučan.

„Oni su u Karađorđevu tada već naveliko razgovarali, ne o onom što sam ja mislio da treba razgovarati, nego o podeli BiH. A čim vi počinjete diskusiju na tom prostoru oko podele, promene granice i tako dalje, to je rat, tu drugog rešenje nema. A Tuđman nije bio svestan toga. Možda ste čitali knjigu koju je napisao njegov tadašnji šef kabineta. On je bio prisutan na tom razgovoru. I tu vidite kako njima nije stalo do toga koje su posledice. Nego samo ko će više uzeti BiH. Mi u Sloveniji smo bili odlučno protiv toga. I to smo govorili svim tim sagovornicima iz međunarodne zajednice. ‘Nemojte, molim vas, ići u tom pravcu’. Nažalost, nismo mogli to sprečiti“, tvrdi Kučan.

Govoreći o Aliji Izetbegoviću, Kučan kaže da ga je upoznao tek preko beogradskih diskusija i Predsedništva.

„Bilo mi je jasno da je on možda svestan opasnosti koja preti Bosni i Hercegovini. Ali nije imao dovoljno podrške u međunarodnoj zajednici. Kad je došlo do svega toga on se okrenuo i tražio pomoć u zemljama za koje je mogao računati da će mu dati pomoć. To su bile islamske zemlje. Političari sa Zapada su ga sami naterali, zapravo situacija ga je naterala da nađe tu pomoć i umesto da mu oni ponude pomoć, oni su ga počeli gledati s rezervom. Opasnost od islama i tako dalje. Znate koji su bile posledice“, ukazuje Kučan.

Kako kaže, doživljavao ga je kao veoma poštenog čoveka kojem je stalo do opstanka Bosne i Hercegovine.

„Naravno pre svega do Bošnjaka, ali da je možda situacija bila previše složena za čoveka koji je ostao usamljen u svojoj poštenoj pretpostavci kako treba rešiti to pitanje“, naglasio je Kučan.

Tagovi:

Izetbegović Milan Kučan raspad jugoslavije Slobodan Milošević Slovenija Tuđman
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

06.јун 2025. B. B. / T. S.

Slučaj napada na Pavlovića: Deo studenata pušten, za druge zakazano saslušanje

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 20 osoba. Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege koje su privedene na osnovu prekršaja puštene na slobodu. Studenti koji se terete krivičnim delima i dalje se nalaze u pritvoru

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, 1998, Skupština Srbije

Hapšenje studenata

06.јун 2025. Davor Lukač

Vučić i policija: Povampirenje „laufera“

Da li je Aleksandar Vučić postrojio policijski vrh i naredio da se po hitnom postupku pohapse svi napadači na omiljenog režimskog studenta Miloša Pavlovića

Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU

Rudarenje litijuma

06.јун 2025. M. S.

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Niš

Niš

06.јун 2025. M. S.

Uzavrela atmosfera u društvu: I za Nišlije besplatan javni prevoz

Beograd je besplatan javni prevoz dobio početkom godine kada su u jeku bili studentski protesti. Od jula besplatan javni prevoz dobiće i Niš, a šta će biti sa 24 miliona dinara za validatore koji su uvedeni pre samo nešto više od četiri meseca, nije poznato

Univerzitet u Beogradu

06.јун 2025. B. B.

Zasedaju nastavno-naučna veća: Univerzitet i dalje bez jedinstvenog odgovora

Na većini beogradskih fakulteta biće održana nastavno-naučna veća na kojima će se diskutovati o nekim vidovima početka nastave i nadoknade zimskog semestra

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure