img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prvi predsednik Slovenije Milan Kučan

Kučan: Tuđman i Milošević su se dogovarali o podeli BiH, bez obzira na posledice

13. jun 2024, 08:58 T.S/Klix.ba
Milan Kučan: Prvi predsednik Slovenije Foto: Printscreen Youtube/Al Jazeera Balkans
Milan Kučan: Prvi predsednik Slovenije
Copied

Prvi predsednik nezavisne Slovenije i bivši lider slovenačkih komunista Milan Kučan u intervjuu za Klix.ba je govorio o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, previranjima u Evropi, ali i periodu raspada Jugoslavije

Komentarišući jačanje desnice u Evropi, Kučan je rekao da društvena kretanja nikad nisu jednosmerna.

„Ima i uvek postoje odmicanja od onog poželjnog pravca, i mislim da je Evropa sad u toj situaciji, strahovanje od dominacije desnih konzervativnih snaga, na kraju krajeva, ne bi to bilo nešto baš izuzetno, ne bi bilo ni prvi put“, rekao je Kučan za Klix.

On je dodao da je pitanje na čemu se temelji taj raskorak udesno.

„Tu su nacionalizmi, pogotovo kad se pogleda, kad su oni počeli dobijati na snazi, posle finansijske krize, pa jednim delom kovid situacija, i sad naravno ratovi koji su na granici Evrope, koji su na granici Ukrajine, onda to što se dešava na Bliskom istoku, Gaza itd. Naravno sve to vodi ka jednoj ratnoj psihozi, mentalitetu rata. EU se više bavi ratom, jačanju ratne industrije, a manje se govori, a kamoli radi na koncepciji mirnog rešavanja tih sukoba, i naravno traženja, modernizacije, onih postulata na kome se u stvari zasnivala ideja o evropskoj integraciji, i kako sprečiti da dolazi do ratova“, rekao je Kučan.

Bure baruta

Kako kaže, „pre smo razgovarali o tome, pa možda sam zaboravio reći da političke stranke koje se zasnivaju na nacionalnoj osnovi, ne mogu voditi ka integraciji društva i naravno izrađivanju koncepcije građanskog društva“.

„One žele imati monopol“, kaže on, „odlučivati u ime svog naroda, upravo pozivajući se da su branitelj nacionalnog interesa, religijskog interesa, i kad imate ovu mešavinu manipulisanja sa istorijom, sa nacionalnim interesom i sa religijskim interesom, onda je to onaj eksploziv, kako bih rekao, bure baruta u kojem bi vrlo brzo moglo izbiti ratovi“.

„Evropa sada nije dovoljno toga svesna, sva je pažnjom koncentrisana na Ukrajinu, onda se ne vidi mogućnost izrastanja, rađanja konflikata između članica Evropske unije. Kad pogledate malo bolje, još uvek je tu granica između takvozvanog starog dela Evrope i ovog novog dela. Ovaj novi deo, on je mnogo više ratoboran nego stari deo“, rekao je Kučan.

O raspadu Jugoslavije

Na pitanje novinara da li je verovao da će posledice raspada Jugoslavije biti tako razorne, Kučan je kazao da će dati „šablonski odgovor“

„Ako me pitate, da li je bilo moguće naći rešenja, da li je u tim uslovima postojao interes svih delova, svih republika, da i dalje budu u zajedničkoj državi, i koji je to interes… te diskusije u stvari nije bilo. Nije bilo ni volje. Svako je pogledao na svoju stranu. Kriza je bila vrlo duboka i u toj krizi svako za sebe traži najbolje rešenje. I ako sad govorim za Sloveniju, za tadašnje rukovodstvo i za sebe, kad smo videli da to nije moguće, onda je trebalo tražiti alternativu. Alternativa je bila osamostaljenje na principu udruživanja. Kako se Jugoslavija udružila, tako se trebalo razdružiti“, istakao je Kučan.

Prema njegovim rečima, Slovenci su bili svesni opasnosti da zbog tadašnje srpske politike postoji opasnost da dođe do nasilnog raspada.

„Zato smo mi nudili deklaraciju o mirnom razdruživanju, koja, nažalost, nije bila prihvaćena. Jedino mi je podršku dao Hrvatski sabor. Ja sam tada razgovarao sa predsednikom Izetbegovićem zašto Bosna nije to podržala. Upravo smo mi to radili pre svega zbog Bosne. Znajući šta je u Bosni već sa na tim nacionalnim sukobima i do čega može dovesti, onda mi je on tada rekao: ‘Milane, ja to u ulozi predsednika ne mogu provesti’“, kazao je.

Onda su, dodaje Kučan, stvari krenule kako su krenule. I da su oni na osnovu tog njihovog saznanja i rezolucije o mirnom razdruživanju pokušavali da angažuju međunarodnu zajednicu.

„Objasniti da je vreme presudno i da će bez angažmana međunarodne zajednice proces razdruživanja ići u vrlo krivom pravcu i da će dovesti do rata. Na žalost, nismo bili dovoljno uverljivi. Kada je došlo do rata u Sloveniji, onda se nekako osvestila međunarodna zajednica, ali bilo je već kasno“, naglasio je Kučan.

O Tuđmanu, Miloševiću i Izetbegoviću

Kučan je u intervjuu kazao da je sa Franjom Tuđmanom razgovarao da upravo on treba da se dogovori s Slobodanom Miloševićem oko položaja srpskog naroda u Hrvatskoj.

„Iako smo mi tada bili u dosta tesnim odnosima, gotovo svakodnevnim sa Hrvatima, on mi je tada rekao ‘pa ja već imam kontakte sa Miloševićem’“, rekao je Kučan.

„Oni su u Karađorđevu tada već naveliko razgovarali, ne o onom što sam ja mislio da treba razgovarati, nego o podeli BiH. A čim vi počinjete diskusiju na tom prostoru oko podele, promene granice i tako dalje, to je rat, tu drugog rešenje nema. A Tuđman nije bio svestan toga. Možda ste čitali knjigu koju je napisao njegov tadašnji šef kabineta. On je bio prisutan na tom razgovoru. I tu vidite kako njima nije stalo do toga koje su posledice. Nego samo ko će više uzeti BiH. Mi u Sloveniji smo bili odlučno protiv toga. I to smo govorili svim tim sagovornicima iz međunarodne zajednice. ‘Nemojte, molim vas, ići u tom pravcu’. Nažalost, nismo mogli to sprečiti“, tvrdi Kučan.

Govoreći o Aliji Izetbegoviću, Kučan kaže da ga je upoznao tek preko beogradskih diskusija i Predsedništva.

„Bilo mi je jasno da je on možda svestan opasnosti koja preti Bosni i Hercegovini. Ali nije imao dovoljno podrške u međunarodnoj zajednici. Kad je došlo do svega toga on se okrenuo i tražio pomoć u zemljama za koje je mogao računati da će mu dati pomoć. To su bile islamske zemlje. Političari sa Zapada su ga sami naterali, zapravo situacija ga je naterala da nađe tu pomoć i umesto da mu oni ponude pomoć, oni su ga počeli gledati s rezervom. Opasnost od islama i tako dalje. Znate koji su bile posledice“, ukazuje Kučan.

Kako kaže, doživljavao ga je kao veoma poštenog čoveka kojem je stalo do opstanka Bosne i Hercegovine.

„Naravno pre svega do Bošnjaka, ali da je možda situacija bila previše složena za čoveka koji je ostao usamljen u svojoj poštenoj pretpostavci kako treba rešiti to pitanje“, naglasio je Kučan.

Tagovi:

Izetbegović Milan Kučan raspad jugoslavije Slobodan Milošević Slovenija Tuđman
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Posle sukoba policije i građana ponovo mirno u centru Beograda

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure