
Studentski protesti
Gde je i šta radi glavni “ćaci” iz 1996. godine?
“Ćacija” je bilo i na studentskim protestima 1996/1997. Kako je prošao Nemanja Đorđević zvani Krmača, paradni student Mire Marković, koji je „samo hteo da uči“
Globalna ekonomija će godišnje rasti otprilike tri odsto u narednih pet godina, što je najsporiji tempo od 1990. godine
Generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Geogrijeva izjavila je da je pred nama „grub i maglovit“ put i upozorila da saradnja na rešavanju sve većih problema postaje sve teža, prenosi BBC.
„Za najslabije članove naše globalne porodice neophodna je dodatna podrška bogatijih zemalja“, rekla je Georgijeva i pozvala ih, te bogatije zemlje, da povećaju sredstva za MMF koji daje jeftine kredite državama kojima su oni neophodni.
Istakla je da se MMF priprema za talas zahteva za pomoć ili restrukturiranje duga, dok šokovi izazvani pandemijom kovida, ratom u Ukrajini i rastućim troškovima života nastavljaju da stvaraju ogromne probleme.
Prošle godine globalni rast je pao na 3,4 odsto, nakon porasta nakon popuštanja pandemije. To je bilo ispod prosečnog rasta od 3,8 odsto u poslednje dve decenije, a usporavanje je nastavljeno i ove godine, uprkos jakim tržištima rada u zemljama kao što su SAD.
Georgijeva je rekla i da očekuje da će ove godine rast pasti ispod tri procenta, pri čemu će Indija i Kina činiti više od polovine globalnog ekonomsog rasta. Očekuje se da će otprilike 90 odsto naprednih ekonomija imati smanjen rast, što odražava težinu viših troškova zaduživanja, nakon što su centralne banke naglo podigle kamatne stope kako bi stabilizovale rastuće cene.
Za zemlje sa niskim dohotkom veći troškovi zaduživanja dolaze u vreme slabljenja tražnje za njihovim izvozom i to je težak udarac koji još više otežava državama sa niskim prihodima da sustignu bogatije, kazala je Georgijeva.
Siromaštvo i glad bi mogli dodatno da se povećaju, nakon opasnog trenda koji je pokrenula kovid kriza. Pozivajući na podršku ranjivim nacijama, Georgijeva je rekla da vlasti treba da nastave da podižu kamatne stope kako bi se borile protiv inflacije. Jer ako bi se od toga odustalo, kreatori politike bi se suočili sa još komplikovanijim zadatkom, sa teškim kompromisima između svojih ciljeva, inflacije i finansijske stabilnosti.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
“Ćacija” je bilo i na studentskim protestima 1996/1997. Kako je prošao Nemanja Đorđević zvani Krmača, paradni student Mire Marković, koji je „samo hteo da uči“
Ko u ponedeljak, 31. marta, gde i u koje vreme protestuje zbog napada nožem na dekanicu Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović
Ruski operativci su navodno već stigli u Srbiju, dok američki FBI u odgovoru za „Vreme“ niti potvrđuje niti demantuje da je uključen u istragu huka i stampeda u Kralja Milana
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će konsultacije o mandataru za sastav nove vlade početi u ponedeljak. Te "konsultacije" su, kao i prethodne, predstava za javnost. Šta o tome misli opozicija
Večeras je vanredni protest u Nišu, drugi ovog dana, povodom ranjavanja dekanke Jovak+nović. U Srbiji se protestovalo u mnogim gradovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve