

Studenti
Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata
U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka




Globalna ekonomija će godišnje rasti otprilike tri odsto u narednih pet godina, što je najsporiji tempo od 1990. godine
Generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Geogrijeva izjavila je da je pred nama „grub i maglovit“ put i upozorila da saradnja na rešavanju sve većih problema postaje sve teža, prenosi BBC.
„Za najslabije članove naše globalne porodice neophodna je dodatna podrška bogatijih zemalja“, rekla je Georgijeva i pozvala ih, te bogatije zemlje, da povećaju sredstva za MMF koji daje jeftine kredite državama kojima su oni neophodni.
Istakla je da se MMF priprema za talas zahteva za pomoć ili restrukturiranje duga, dok šokovi izazvani pandemijom kovida, ratom u Ukrajini i rastućim troškovima života nastavljaju da stvaraju ogromne probleme.
Prošle godine globalni rast je pao na 3,4 odsto, nakon porasta nakon popuštanja pandemije. To je bilo ispod prosečnog rasta od 3,8 odsto u poslednje dve decenije, a usporavanje je nastavljeno i ove godine, uprkos jakim tržištima rada u zemljama kao što su SAD.
Georgijeva je rekla i da očekuje da će ove godine rast pasti ispod tri procenta, pri čemu će Indija i Kina činiti više od polovine globalnog ekonomsog rasta. Očekuje se da će otprilike 90 odsto naprednih ekonomija imati smanjen rast, što odražava težinu viših troškova zaduživanja, nakon što su centralne banke naglo podigle kamatne stope kako bi stabilizovale rastuće cene.
Za zemlje sa niskim dohotkom veći troškovi zaduživanja dolaze u vreme slabljenja tražnje za njihovim izvozom i to je težak udarac koji još više otežava državama sa niskim prihodima da sustignu bogatije, kazala je Georgijeva.
Siromaštvo i glad bi mogli dodatno da se povećaju, nakon opasnog trenda koji je pokrenula kovid kriza. Pozivajući na podršku ranjivim nacijama, Georgijeva je rekla da vlasti treba da nastave da podižu kamatne stope kako bi se borile protiv inflacije. Jer ako bi se od toga odustalo, kreatori politike bi se suočili sa još komplikovanijim zadatkom, sa teškim kompromisima između svojih ciljeva, inflacije i finansijske stabilnosti.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka


Mediji javljaju da su privedena tri studenta DUNP-a navodno zbog "kršenja Ustava", kako su saopštile njihove kolege


Aleksandar Vučić je postupio suprotno preporukama ODIHR o razdvajanju države i partije u izbornom procesu kada je na skupu SNS u Beogradskoj areni nastupio u svojstvu predsednika države, a ne kao politički lider ili kandidat, saopštio je Birodi


Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska


Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve