img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Femicid

Kosovo: Život žene košta 400 evra

09. мај 2024, 10:11 N.R. / DW
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu
Ubistva žena izazvala užas širom Kosova.
Copied

Dva ubistva žena u roku od pet dana užasnula su Kosovo, ali nisu iznenađenje. Stručnjaci kažu da u tvrdom patrijarhatu žene bivaju ostavljene na milost i nemilost mužu, a da sistem gleda kroz prste nasilnicima. Često se izvuku sa bednom novčanom kaznom

Dva ubistva žena u roku od pet dana užasnula su Kosovo, ali nisu iznenađenje. Stručnjaci za DW kažu da u tvrdom patrijarhatu žene bivaju ostavljene na milost i nemilost mužu, a da sistem gleda kroz prste nasilnicima, prenosi Dojče vele.

Mlada majka Erona C. iz Uroševca imala je samo 21 godinu kada ju je ubio bivši muž. Sastao se s njom da joj vrati dete. Nakon predaje, iznenada je izvadio pištolj, pucao u bivšu suprugu i ranio njenog brata.

Điljeta U. iz Peći, majka troje dece, ubijena je u 42. godini. Prema zvaničnim izveštajima, njen ubica se predao policiji rekavši: „Upucao sam svoju ženu“.

Oba ubistva dogodila su se na Kosovu u aprilu, u razmaku od svega pet dana. Njihova ubistva izazvala su užas širom zemlje.

Predsednica Vjosa Osmani proglasila je dan nacionalne žalosti u znak sećanja na žene i devojke žrtve rodno zasnovanog nasilja na Kosovu.

Ali čak i ako su mnogi građani Kosova bili užasnuti, malo njih je zapravo bilo iznenađeno.

Aktivisti i organizacije za ljudska prava već dugo osuđuju propuste sistema zbog kojih žene na Kosovu više puta postaju žrtve nasilja. Šta još treba da se desi pre nego što se nešto konačno promeni?

Niske kazne za počinioce

Poslednjih godina bilo je, barem na papiru, pozitivnih pomaka. Nasilje u porodici je zasebno krivično delo na Kosovu od 2019. godine. Sudovi mogu kazniti počinioce novčanom kaznom od 100 do 25.000 evra i zatvorom do tri godine.

Ali do danas su mnoge presude bile blage. Slučaj Điljete U. je odličan primer za to. Njen ubica bio je poznat policiji po nasilju u porodici i osuđen je na tri meseca zatvora i novčanu kaznu od sto evra 2022. godine. S obzirom da je pride platio 300 evra, izbegao je tri meseca zatvora.

Ministarka pravde Albulena Hadžiju napisala je na Fejsbuku nakon zločina: „Raniji počinioci često na kraju postaju ubice jer ih nadležne institucije ne kažnjavaju adekvatno“.

Ona je sazvala hitan sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova, šefom policije, državnim tužiocem i drugim zvaničnicima.

Ali aktivisti kritikuju da takve kratkoročne akcije ništa ne menjaju u raširenoj klimi nekažnjivosti za nasilje u porodici koja se nastavlja i pod sadašnjom vladom.

„Potrebni su nam je jači pravosudni sistem, brže procedure i češće maksimalne kazne za počinioce“, kaže sociološkinja Bukurije Rustemi.

Policija nasilje u porodici ne shvata ozbiljno

Prema policijskoj statistici, četiri žene su ubijene u femicidima, a 2.120 žena je zlostavljano na Kosovu u prošloj godini. Verovatno je da je stvarni broj slučajeva još veći.

Mnoge žene se ne usuđuju da prijave počinioce – i zbog straha da ih policija i pravosuđe neće shvatiti ozbiljno. U istraživanju Amnesti internešenela objavljenom u avgustu prošle godine, žrtve porodičnog nasilja kažu da im je policija rekla da je nasilno ponašanje njihovih partnera „potpuno normalno“.

Zastrašivanje, pretnje i psihičko nasilje uglavnom se ignorišu, a policija obično interveniše samo kada su postojali očigledni znaci fizičkog nasilja, kao što su modrice.

U većini slučajeva za nastalu situaciju delimično se okrivljuju žrtve – sa ozbiljnim posledicama, kaže psihološkinja Kaltrina Ajeti: „Žrtve često misle da su same doprinele stvaranju takve situacije – odnosno dovele nasilnika do toga da konstantno čini nasilje – dakle do uništenja porodične situacije“.

Ovakav način razmišljanja je još uvek rasprostranjen ne samo u policiji, već i u samom kosovskom društvu.

Nenasilan život? Neprocenjivo

Kosovsko društvo i njegove strukture, duboko ukorenjene u patrijarhatu, verovatno su jedan od glavnih razloga za femicide. „Uloga žene na Kosovu je domaćica i negovateljica dece, muža i starih u porodici“, kaže Rustemi.

Mušku dominaciju u velikim delovima društva mnogim ženama je još uvek teško da prevaziđu. „Nedostaju im obrazovanje, posao i ekonomska nezavisnost“, kaže Rustemi.

Zana Aslani, šefica Ženske kuće u Prištini, potvrđuje da se mnoge žene koje smognu hrabrosti da napuste muža nasilnika kasnije vrate njemu iz čisto ekonomskih razloga.

One jednostavno ne mogu sebi priuštiti samostalan život jer često nemaju sopstveni prihod. U 2021. godini, oko 50 odsto muškaraca na Kosovu bilo je formalno zaposleno. Žena samo 17 odsto.

Gotovo da nema mogućnosti da žena izgradi finansijski nezavisan život. Imovina je pretežno u vlasništvu muškaraca. Žene su uglavnom izuzete od nasleđivanja.

Prema kosovskom zakonu, braća i sestre imaju jednako pravo na nasleđivanje. U praksi, međutim, obično važi tradicija: nasleđuju samo muškarci, a žene ostaju praznih ruku. Zato što se udaju u porodicu svog muža – i pritom napuštaju svoju porodicu, čime gube pravo glasa i nasledstva.

Tradicija često ne dozvoljava povratak u roditeljski dom – čak ni nakon što je žena pretrpela nasilje. Kada se žene udaju i odu u porodicu svog muža, one praktično pripadaju svom mužu.

Žene koje se vraćaju partnerima nakon što su u roditeljskom domu odbili da ih prime nazad, često pate od posttraumatskih stresnih poremećaja i depresije, kaže psihološkinja Ajeti.

Počinioci se, s druge strane, onda obično osećaju osnaženim. „Počinilac je tada svestan da njegova partnerka nema izbora i drugog izlaza“.

Balkanski fenomen?

Međutim, to se ne događa samo na Kosovu, kaže sociološkinja Rustemi. „Svuda na Balkanu ima slučajeva femicida. Patrijarhalno društvo je slično svuda na Balkanu – moglo bi se govoriti o balkanskom mentalitetu“.

Situaciju pogoršava sveprisutno iskustvo nasilja tokom ratova devedesetih i ponekad teška socijalna situacija.

Sociološkinja Bukurije Rustemi navodi psihičke probleme kao što su psihoze, depresija, takođe konzumacija droga i alkohola i socijalni uzroci kod počinilaca.

„Nasilje na televiziji i na društvenim mrežama, posebno govor mržnje, takođe snižava moralne norme kod mladića“, kaže ona.

Ali patrijarhalni aspekt je najozbiljniji i najtvrdokorniji, naglašava ona. Svaki pokušaj žene da promeni ovu situaciju blokiraju muškarci.

Tagovi:

Femicid Kosovo Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Produžen pritvor Bogdanu Jovičiću: Odbijena žalba

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu

Mediji

19.септембар 2025. K. S.

Šamaranje režimskih tabloida: Kad Vučićević optuži „Happy” da „pumpa”

Prilog o studentskim protestima na „Happy“ televiziji izazvao je lavinu reakcija i optužbi "Informera", čiji glavni urednik Dragan J. Vučićević tvrdi da je „postao gori od N1“

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure