img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moda

Konstraktine sandale: Modni hit u nastajanju

15. мај 2022, 16:04 Sonja Ćirić
Foto: arhiva "Vremena"
Retro, udobno, možda i opet moderno: borosana
Copied

Ana Đurić je na Eurosongu promovisala borosane, obuću jugoslovenskih radnica. Hrvati komentarišu da je zahvaljujući njoj hrvatska obuća učestvovala na finalu ovog takmičenja, a ovdašnja javnost se pita da li će taj deo Konstraktinog kostima postati modni hit

Deo Konstraktinog autfita na Eurosongu bile su borosane, zaboravljene a nekada obavezne sandale radnih žena koje su se proizvodile u „Borovu“, u Hrvatskoj. Tim povodom, duhovito komentarišući odluku žirija da hrvatsku predstavnicu ne izabere za finalno takmičenje, zagrebački portal Index objavio je tekst pod naslovom „Hrvatska ima cipele u finalu“!

Borosane koje je nosila Ana Đurić su bukvalno iz Hrvatske. Njen tim je zamolio prijatelja iz Zagreba da ih kupi za Anu, a on je zamolio reditelja Zrinka Ogrestu koji je kretao za Beograd da ih ponese. Portal Index navodi da je Ogresta, kad ga je carinik pitao šta ima u kutiji, rekao da su to cipele za Konstraktu i carinik mu je samo pokazao rukom da prođe.

Ovdašnji mediji se sad pitaju da li će, zahvaljujući Konstrakti, borosana postati novi-stari modni detalj.

Naime, borosane su konstruisane 1968. godine kao prvi tip obuće u Jugoslaviji (i jedini?) nastao u saradnji sa ortopedima, čiji je tim predvodio dr Branko Strinović iz Zagreba. Bila je to namenska obuća kreirana za žene radnice koje dugo stoje ili mnogo hodaju. (Muška verzija za radnike iako i oni stoje i hodaju nikad nije napravljena.) Bile su ručno rađene, od platna, otvoreni prsti, otvorena peta, sa platformom. Nisu bile lepe, nisu bile ženstvene, nimalo. Bile su jeftine. Reklamirane su porukom „Rad je odmor celog dana u obući borosana“. Nosile su ih frizerke, prodavačice, konobarice, medicinske sestre, čistačice. Važile su za zdravu stabilnu, mekanu, i prilagodljivu obuću. Dugo su se proizvodile samo u tamno-plavoj boji, a posle su se pojavile i u beloj.

Bile su jedan od zaštitnih znakova „Borova“ jugoslovenskog giganta. Fabriku je osnovao 1931. godine Jan Bata, „kralj cipela“. Osim cipela, fabrika je vremenom počela da proizvodi auto gume i razne druge gumene stvari, pa je osamdesetih godina proizvodila više od 580.000 komada auto guma i 12.500 tona gumeno-tehničke robe. Imala je 23.000 zaposlenih diljem Jugoslavije. Kad se zemlja raspala, „Borovo“ je nastavilo da posluje u Hrvatskoj. Njegov naslednik u Srbiji 1997. godine postala je fabrika obuće „Boreli“ u Somboru.

Sredinom sedamdesetih i početkom osamdesetih, u „Borovu“ se godišnje proizvodilo 500 hiljada pari borosana. Postale su podrazumevajući deo opreme radnica, ali i njihov klasni  identitet. Žene s višim obrazovanjem ih nisu nosile, čak i kad bi im dobro došle na poslu – nastavnicama na primer.

U Srbiji su nestale devedesetih, kao da nikad nisu ni postojale. Asocijacija na „Borovo“ više nije bila obuća, već masakr iz maja 1991. godine o kome je svedočio Vojislav Šešelj na suđenju Slobodanu Miloševiću, kad su iz zasede ubijeni hrvatski redarstvenici. Pomenuti „Boreli“ u Somboru je nastavio proizvodnju borosana, ali bez primetnog odjeka na tržištu.

Sa „Borovom“ koji je posle rata nastavio da ih proizvodi u Hrvatskoj, bila je ista situacija. Borosane su postojale na tržištu, ali u odnosu na vreme pre rata, kao da su nisu.

Izvesni rivajvel doživele su 2007. kada im je dizajner i ilustrator Mauro Massaroto u saradnji s „Borovom“ novim bojama dao novu šansu, a zatim i 2009. kada ih je iskopirao ni manje ni više nego Lacoste i uvrstio u jesenju kolekciju. „Borovo“ je povodom 85 godina postojanja lansirao redizajnirane borosane, i sklopio ugovore sa hotelima po Jadranskoj obali ali ih ni ovaj pomak nije vratio u modne trendove.

U Srbiji borosane više nema ko da proizvodi. „Boreli“ je zatvoren krajem 2016. godine zbog neizmirenih dugova, pa je borosane sada moguće nabaviti isključivo preko portala koji se bave kupovinom i prodajom, ili, kao što je to učinila Konstrakta, iz Hrvatske.

Ovih dana se o zbog nje, njene pesme In corpore sano, i autfita neuobičajenog za Eurosong, o borosanama opet govori. Ko zna, možda je to početak nekog njihovog novog života.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Eurosong Konstrakta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

07.јун 2025. Tijana Stanić

Sposobna da kaže „ne“: Hoće li generacija Z konačno popraviti Srbiju

Nazivali su ih pasivnima, razmaženima, otuđenima i decom ekrana nesposobnom za akciju. A onda su ustali i pokrenuli najveću pobunu u novijoj istoriji Srbije. Kako je Generacija Z koja ne veruje nikome odlučila da veruje sebi

Protesti

06.јун 2025. B. B. / T. S.

Slučaj napada na Pavlovića: Deo studenata pušten, za druge zakazano saslušanje

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 20 osoba. Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege koje su privedene na osnovu prekršaja puštene na slobodu. Studenti koji se terete krivičnim delima i dalje se nalaze u pritvoru

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, 1998, Skupština Srbije

Hapšenje studenata

06.јун 2025. Davor Lukač

Vučić i policija: Povampirenje „laufera“

Da li je Aleksandar Vučić postrojio policijski vrh i naredio da se po hitnom postupku pohapse svi napadači na omiljenog režimskog studenta Miloša Pavlovića

Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU

Rudarenje litijuma

06.јун 2025. M. S.

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Niš

Niš

06.јун 2025. M. S.

Uzavrela atmosfera u društvu: I za Nišlije besplatan javni prevoz

Beograd je besplatan javni prevoz dobio početkom godine kada su u jeku bili studentski protesti. Od jula besplatan javni prevoz dobiće i Niš, a šta će biti sa 24 miliona dinara za validatore koji su uvedeni pre samo nešto više od četiri meseca, nije poznato

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure