img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reportaža

Konoplja: Od farmerki do piva

02. април 2022, 15:33 Bojan T. Dragićević
Foto: Pxhere
Industrijski kanabis: Zaboravljena srpska tradicija
Copied

Srbija je u prvoj polovini prošlog veka bila najproduktivniji proizvodjač konoplje na svetu. U varošici Odžaci bilo je svetsko sedište berze konoplje. SFR Jugoslavija 1964. godine uništava ovu biljku i našu svest o njoj zavija u crno. Posao sa industrijskim kanabisom je danas unosan kao posao sa naftom

Konoplja, kučina ili kudelja, kanabis (latinski), marihuana (španski naziv iz Meksika), gandža (indijski), trava, vutra (žargonski), itd. Desetine je naziva za jednu ovu biljk.

U Barseloni je sredinom marta održan sajam konoplje koji se zove Spanabis (Spannabis). Ovo je bila najveća manifestacija ove vrste u svetu. Na jednom mestu sve je bilo izloženo: od semena, zemlje, ishrane, prehrane, do krema za životinje i lubrikanata.

Izložena je bila isključivo industrijska, tj. evropska konoplja. To je ona vrsta koja je dozvoljena i u Srbiji i koja je hranila i oblačila očeve naše i očeve otaca naših.

Svetski centar konoplje 

Srbija je u prvoj polovini prošlog veka bila najproduktivniji proizvodjač konoplje na svetu. U varošici Odžaci bilo je svetsko sedište berze konoplje. Odatle je svako jutro konoplja poskupljivala ili bila jeftinija u celom svetu. Posle toga je došao komunizam i unazadio tehnologiju.

Američki lobiji uništavaju i zabranjuju biljku 1950-ih. SFR Jugoslavija 1964. godine uništava ovu biljku i našu svest o njoj zavija u crno.

Multinamenska biljka

Danas samo u Evropi godišnji promet od ove biljke iznosi 56 milijardi evra. Srbija je što se tiče ovog posla najprimitivnija zemlja na Starom kontinentu. Još nemamo ni jasan zakon o konoplji. Ovde je reč isključivo o konoplji koja je legalna i koja nema psihoaktivne supstance.

Od konoplje se pravi sve. Papir od drveta je tri do četiri puta manje isplativ od konopljinog, a još je i lošijeg kvaliteta.

Konoplja se koristi za hranu, piće, kozmetiku, medicinu, ogrev, ulje, baterije, sve vrste izolacije, veterinu, cigle, itd.

Sve vrste lampi

Na sajmu u Barseloni su bila izložena nova semena, sve vrste lampi za gajenje konoplje 365 dana godišnje. Najveća zabluda je da se ove lampe koriste isključivo za nelegalnu konoplju. Veća je potražnja veštačkog svetla za industrijsku konoplju, lekovito bilje, skupe sorte paradajza, jagoda, itd.

To voće gajeno pod lampama ima sličan ukus kao da ste ga doneli iz bašte pre nekoliko minuta. U Ikei prodaju njihove kućne lampe za uzgoj biljaka malog kapaciteta.

Đubrivo i prehrambeni proizvodi su u na Spanabisu bili prisutni u svakom obliku: pivo, sladoled, peciva, paste, kolači, napici i iće i piće od konoplje.

Od Mercedesa do farmerki

Mercedes i BMW koriste konoplju u svojim vozilima. Velika su očekivanja u zameni plastike.

Pamuk je gotovo besmislen u poređenju sa konopljom. Levi Štraus je prve pantalone napravio od konoplje. Problem je bio što su bile neuništive i izgledale su kao nove i posle 20. godina.

Konopljanska groznica

I Hrvatska i Slovenija su imale svoje izlagače koji su veoma dobro pozicionirani na svetskom tržištu.

Srbija mnogo gubi što ne učestvuje u ovoj “zlatnoj groznici”. Posao sa konopljom je unosan kao posao sa naftom.  Nadajmo se da se ne dogodi da naše drage komšije počnu da nam decu zapošljavaju za malu nadnicu na poljima konoplje na našoj zemlji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Konoplja gandža Spanabis kučina kudelja Trava vutra industrijska konoplja kanabis Marihuana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd, 30. juna 2025. - fotografija niske rezolucije - Ministarka Tatjana Macura prisustvovala je danas svečanoj sednici povodom Dana opštine Cajetina. Domaćin proslave bio je predsednik opštine Milan Stamatovic, koji je tom prilikom predstavio dosadašnje rezultate i razvojne planove ove uspešne lokalne samouprave. FOTO TANJUG/ Ministarstvo bez portfelja/ bg

Sukob RGZ i opštine Čajetina

14.јул 2026. I.C.

Agencija za sprečavaje korupcije: Stamatović ne može da bude član Komisije o nepokretnostima

Agencija za sprečavanje korupcije je postupajući po zahtevu Republičkog geodetskog zavoda potvrdila da predsednik opštine Čajetina Milan Stamatović ne može da bude član Komisije za izlaganje podataka o nepokretnostima

Ivica Dačić

Kosovo

14.јул 2026. I.C.

Dačić: „Sramni i licemerni“ napadi na ministarku Paunović zbog izjave o etničkom čišćenju

Kontroverzna izjava Snežane Paunović da bi etnički očistila Kosovo da je bila Milošević izazvala je brojne reakcije u javnosti. Deo opozicije traži njenu ostavku, Ružić se ogradio, Dačić stao u njenu odbranu, a Evropska komisija poručuje da za takvu retoriku nema mesta u Evropi

Vucic, Pariz

Vučić među svetskim liderima

14.јул 2026. A.M.

Hvala Emanuele: „Čast“ ukazana Vučiću u Parizu „zapušila usta“ blokaderima i Hrvatima

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na poziv svog francuskog kolege Emanuela Makrona prisustvovao danas u Parizu vojnoj paradi povodom Dana pada Bastilje. Režimski tabloidi su na svoj način protumačili ovaj događaj

Snežana Paunović

Kosovo

14.јул 2026. Marija L. Janković

Ko je Snežana Paunović, idejna tvorkinja etničkog čišćenja Kosova

Na Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici ministarka Srbije Snežana Paunović izjavila je da bi etnički očistila Kosovo. Ona je ekonomistkinja rodom iz Peći, koja je bila i članica Odbora za Kosovo i Metohiju

Studenti

Studenti

13.јул 2026. B. B.

Studenti pitaju Vučića: Ko si, bre, ti – da se uprkos Ustavu pitaš o svemu

„I ako si već, po sopstvenim postupcima, nadležan za sve, hoćeš li jedog dana biti i odgovoran za sve“, upitali su studenti predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure