img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reportaža

Konoplja: Od farmerki do piva

02. април 2022, 15:33 Bojan T. Dragićević
Foto: Pxhere
Industrijski kanabis: Zaboravljena srpska tradicija
Copied

Srbija je u prvoj polovini prošlog veka bila najproduktivniji proizvodjač konoplje na svetu. U varošici Odžaci bilo je svetsko sedište berze konoplje. SFR Jugoslavija 1964. godine uništava ovu biljku i našu svest o njoj zavija u crno. Posao sa industrijskim kanabisom je danas unosan kao posao sa naftom

Konoplja, kučina ili kudelja, kanabis (latinski), marihuana (španski naziv iz Meksika), gandža (indijski), trava, vutra (žargonski), itd. Desetine je naziva za jednu ovu biljk.

U Barseloni je sredinom marta održan sajam konoplje koji se zove Spanabis (Spannabis). Ovo je bila najveća manifestacija ove vrste u svetu. Na jednom mestu sve je bilo izloženo: od semena, zemlje, ishrane, prehrane, do krema za životinje i lubrikanata.

Izložena je bila isključivo industrijska, tj. evropska konoplja. To je ona vrsta koja je dozvoljena i u Srbiji i koja je hranila i oblačila očeve naše i očeve otaca naših.

Svetski centar konoplje 

Srbija je u prvoj polovini prošlog veka bila najproduktivniji proizvodjač konoplje na svetu. U varošici Odžaci bilo je svetsko sedište berze konoplje. Odatle je svako jutro konoplja poskupljivala ili bila jeftinija u celom svetu. Posle toga je došao komunizam i unazadio tehnologiju.

Američki lobiji uništavaju i zabranjuju biljku 1950-ih. SFR Jugoslavija 1964. godine uništava ovu biljku i našu svest o njoj zavija u crno.

Multinamenska biljka

Danas samo u Evropi godišnji promet od ove biljke iznosi 56 milijardi evra. Srbija je što se tiče ovog posla najprimitivnija zemlja na Starom kontinentu. Još nemamo ni jasan zakon o konoplji. Ovde je reč isključivo o konoplji koja je legalna i koja nema psihoaktivne supstance.

Od konoplje se pravi sve. Papir od drveta je tri do četiri puta manje isplativ od konopljinog, a još je i lošijeg kvaliteta.

Konoplja se koristi za hranu, piće, kozmetiku, medicinu, ogrev, ulje, baterije, sve vrste izolacije, veterinu, cigle, itd.

Sve vrste lampi

Na sajmu u Barseloni su bila izložena nova semena, sve vrste lampi za gajenje konoplje 365 dana godišnje. Najveća zabluda je da se ove lampe koriste isključivo za nelegalnu konoplju. Veća je potražnja veštačkog svetla za industrijsku konoplju, lekovito bilje, skupe sorte paradajza, jagoda, itd.

To voće gajeno pod lampama ima sličan ukus kao da ste ga doneli iz bašte pre nekoliko minuta. U Ikei prodaju njihove kućne lampe za uzgoj biljaka malog kapaciteta.

Đubrivo i prehrambeni proizvodi su u na Spanabisu bili prisutni u svakom obliku: pivo, sladoled, peciva, paste, kolači, napici i iće i piće od konoplje.

Od Mercedesa do farmerki

Mercedes i BMW koriste konoplju u svojim vozilima. Velika su očekivanja u zameni plastike.

Pamuk je gotovo besmislen u poređenju sa konopljom. Levi Štraus je prve pantalone napravio od konoplje. Problem je bio što su bile neuništive i izgledale su kao nove i posle 20. godina.

Konopljanska groznica

I Hrvatska i Slovenija su imale svoje izlagače koji su veoma dobro pozicionirani na svetskom tržištu.

Srbija mnogo gubi što ne učestvuje u ovoj “zlatnoj groznici”. Posao sa konopljom je unosan kao posao sa naftom.  Nadajmo se da se ne dogodi da naše drage komšije počnu da nam decu zapošljavaju za malu nadnicu na poljima konoplje na našoj zemlji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

industrijska konoplja kanabis Marihuana Konoplja gandža Spanabis kučina kudelja Trava vutra
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Skup studenata u blokadi

28.јун 2026. R.V.

BLOG Veliki studentski protest u Kraljevu: „Ova vlast se boji studenata“

Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup je organizovan uz dolazak učesnika iz cele Srbije

Režim

28.јун 2026. M. L. J.

„345 ljudi i 6 robota“: Naprednjaci o proceni ljudi na svom mitingu

Naprednjaci su reagovali na procenu organizacije Arhiv javnih skupova, koja je navela da je na mitingu 27. juna bilo 32.500 ljudi

SNS

28.јун 2026. M. L. J.

Kako je potekla treća (naprednjačka) reka u Beogradu

Reka ljudi na skupu vlasti 27. juna u centru Beograda, a na kraju kolone - još jedna nepostojeća reka. To je fotografija koju su režimski funkcioneri delili

Vučić

EU

28.јун 2026. M. L. J.

Evroposlanica: Aleksandar Vučić „nema nameru da se odrekne vlasti“

Poslanica u Evropskom parlamentu Katlin Van Brent misli da Aleksandar Vučić „nema nameru da se odrekne vlasti“, kao i da Evropa „ne sme da ponavlja greške iz prošlosti“

Pasuljanske livade

Vlast i mediji

28.јун 2026. R. V.

Novinaru „Vremena“ Davoru Lukaču zabranjen ulazak na vojnu vežbu na Pasuljanskim livadama

Davoru Lukaču je Ministarstvo odbrane, uprkos urednoj akreditaciji, zabranilo pristup vojnoj vežbi, navodeći da njegovo ime nije bilo na spisku za ulazak. ANEM osudio ovu odluku

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure