img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Kineski ugao: Ne napadati Putina lično

07. март 2022, 10:17 Aleksandar Novačić
Foto: Yin Bogu/Xinhua via AP
Strateško prijateljstvo: Vladimir Putin i Si Đinping
Copied

Kineska javnost je podeljena u vezi sa događajima u Ukrajini:  jedni podržavaju Ukrajinu i osuđuju Vladimira Putina zbog agresije, drugi imaju razumevajna za politiku Moskve i optužuje SAD zbog širenje svog uticaja prema istoku. Partijski i državni vrh još nije doneo odluku kakvu će poziciju zauzeti u sukobu Rusije i Zapada

Prema procenama medijske kuće “Diplomat” koja se bavi pitanjima Azijsko-pacifičkog regiona i izlazi u Tokiju, kineska pomoć ne može značajno da popuni rupu u trgovinskom balansu koju su zapadne zemlje otvorile u Rusiji, iako se sankcije za sada ne odnose na rusku naftu, gas i žitarice – glavne ruske izvozne artikle.  Nafta i dalje ide prema Evropi preko Ukrajine, a naftovod “Družba” (prijateljstvo), izgrađen još šezdesetih godina prošlog veka,  čuvaju i ruske oružane snage.

Dugoročno posmatrano, ako bi Kina ekonomski snažnije podržala Rusiju, agresija na Ukrajinu vodila bi ne samo daljem međusobnom zbližabanju i jačajne uzajamnih veza između zapadnih zemalja, već i između Moskve i Pekinga.

“Diplomat” skreće pažnju da je kineska javnost podeljena u vezi sa događajima u Ukrajini. Jedan deo podržava Ukrajinu i osuđuje Vladimira Putina zbog agresije, a drugi deo ima razumevajna za politiku Moskve i optužuje SAD zbog širenje svog uticaja prema istoku.

Partijski vrh Kine dao je direktive medijima da ne izlaze iz okvira zvanične političke linije – treba da se zalažu za suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, ali da ne napadaju Putina lično. I dok se informativni mediji toga uglavnom pridržavaju, među kineskim naučnicima koji se bave Rusijom ima mnogo slobodnijih razmišljanja.

 Uspostavljanje postsovjetske imperije

Jedan od vodećih kineskih eksperata za Rusiju, professor uglednog Univerziteta Fudan u Šangaju Feng Juđun ocenjuje da se Rusija sada  nalazi na istorijskoj prekretnici. Ona teži da ponovo uspostavi svoju imperiju na čitavom post-sovjetskom prostranstvu.

Šanse da se to postigne nisu naročite, a prema Fengu glavni razlog su “prevelike velikodržavne ambicije i premalo realne snage”.  Ipak, Rusija je uspela da vrati Belorusiju pod svoj uticaj, a posle kazahstanskih događaja i Uzbekistan, Kirgizija i Tadžikistan počeli su više da se oslanjaju na Rusiju kada je reć o bezbednosti, posebno nakon povlačenja Amerikanaca iz Avganistana. Da li je na vidiku nova Ruska imperija? To izazova veliko nespokojstvo.

Intervju o svojim neortodoksnim stavovima Feng je dao ruskom stručnjaku za Kinu Jevgeniju Verlinu koji je prvo skrenuo pažnju na status analitičara u Kini čija mišljenja i ocene idu do najviših kineskih rukovodilaca, uključujući Si Đinpinga. Feng je do nedavno bio šef akademskog istraživačkog instituta angažovanog za potrebe  bezbednosnih strukura, a sada radi u timu čiji je glavni sponzor  ministarstvo inostranih poslova.

Mišljenja analitičara upućuju se kineskom vrhu bez potpisa autora, kako bi se njihovi stavovi i položaj zaštitili od mogučih uticaja političkih struktura. Takvi istraživački tink-tank instituti  postoje na raznim nivoima, najčešće pri univerzitetima. Oni omogučuju da kineski politički vrh bude upoznat sa različitim ocenama, stavovima i predlozima.

Zašto bi Kina podržala Rusiju

Prema mišljenju profesrora Fenga, ekonomske sankcije koje su Rusiji uvedene 2014. godine, nakon aneksije Krima, bile su blaže u odnosu na sadašnje. Pa ipak se ruska ekonomija od tada smanjila za 6 odsto. To je bio ozbiljan udarac, ali sadašnje sankcije su mnogo ozbiljnije. Zavisnost Rusije od Kine na ekonomskom planu nesumnjivo će  porasti.

Na pitanje da li Rusija uz podršku Istoka može da izdrži pritisak sankcija, kineski naučnik u odgovoru sam postavlja pitanje: a zašto podržati? Ne radi se o podržavanju ili nepodržavanju. U situaciji kada je pod sankcijama, Rusija će biti ne samo tehnički i politički izolovana od Evrope, Amerike i Japana, već u određenoj meri i od čitave svetske privrede. U takvim okolnostima trgovinska saradnja sa Kinom, Indijom, Iranom i drugim zemljama takođe će biti značajno ograničena. Te zemlje razmišljaju i o vlastitim sankcijama koje im mogu biti nametnute.

Najveći preokret od Hladnog rata

Ekonomske sankcije Zapada neće direktno uticati na obustavljanje ruske primene sile, ali će oslabiti privredu Rusije i njenu opštu nacionalnu moć. Cilj SAD i Evrope je da prisili Rusiju da promeni ponašanje u spoljnoj politici, da je oslabi iznutra i da je onemogući da širi svoj uticaj.

Drugim rečima, sankcije neće neposredno zaustaviti rusku vojnu akciju, ali dugoročno posledice mogu biti prilično ozbiljne. Feng smatra da vojna akcija Rusije u Ukrajini  predstavlja najveći preokret u međunarodnim odnosima posle okončanja hladnog rata. Sa istorijske tačke gledišta, nesrazmerne velikodržavne ambicije i deficit realne snage je ključni faktor koji opredeljuje put sadašnje Rusije, ocenjujue profesor Feng.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Diplomat Feng Juđun Fudan u Šangaju Jevgenij Verlin Kina kineska podrška Rusiji Kirgizija Peking postsovjetska imperija Ra u Ukrajini sankcije Rusiji Si Đinping Tadžikistan Uzbekistan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure