img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Kineska kompanija prevarila EBRD u Bosni: Ko nadzire kineske investicije u Srbiji?

05. јул 2024, 11:32 M.J./Nova ekonomija
Foto: Jelena Đukić-Pejić/DW image(206)
Foto: Jelena Đukić-Pejić/DW
Copied

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i China Gezhouba Group Company Limited (CGGC) postigle su nagodbu u vezi sa prevarom u projektu koji finansira ova banka u Bosni i Hercegovini. Kineska firma pokazivala je interes i za projekte u Srbiji. Koliki je rizik da se nešto slično desi i kod nas? Ko kontroliše poslovanje kineskih kompanija

Nagodba se odnosi na firmu China Gezhouba Group Company Limited (CGGC) i njenih 212 podružnica i uključuje 35-mesečne sankcije kineskoj građevinskoj kompaniji u vezi sa „prevarantskom praksom“ na projektu Koridor VC – Tunel Prenj u Bosni i Hercegovini, saopštila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a prenosi Nova ekonomija.

S obzirom da u Srbiji posluje veliki broj kompanija iz Kine, naročito na infrastrukturnim projektima, pitanje je koliki je rizik da i projekti u Srbiji budu izloženi koruptivnim radnjama poput ovih u Bosni.

„Kod nas niko ne vrši kontrolu poslovanja ovih kompanija. Mnogi projekti se sprovode prema međunarodnim sporazumima. Jedino ko sa finansijskog aspekta prati ove projekte je Fiskalni savet koji se bavi finansijskom opravdanošću. Suštinski ne vidim da se bilo ko u praksi bavi nekom kontrolom“, kaže Lazar Ivanović, ekonomista u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES).

Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike kaže za Novu ekonomiju da bi bilo dobro da se napravi neka vrste evidencije kineskih projekata u Srbiji, koju još uvek nemamo.

„Civilno društvo je kod nas jedno vreme ukazivalo na probleme koji postoje u procesu radnih prava u nekim kineskim kompanijama koje posluju u Srbiji. Deluje kao da je to sada stavljeno po strani, jednostavno rat u Ukrajini povukao je celu priču ka Rusiji. Međutim, to ne znači da Kina neće dobiti više na značaju, naročito posle druge posete Si Đinpinga Srbiji“, kaže Subotić.

Odlaze milijarde evra, a nema nikakve kontrole

On dodaje da je jedini put kada je Evropska unija malo više potencirala pitanje Kine u Srbiji bilo 2022. godine kada su ukupne investicije kineskih kompanija dosegle nivo Evropske unije, ali se to naredne godine normalizovalo u korist Unije.

Kako podseća ekonomista Ivanović, postoji veliki broj kineskih projekata u Srbiji, od Dunavskog koridora do auto-puta do Crne Gore. U pitanju su milijarde i milijarde evra zbog čega on nije siguran ni koja bi institucija mogla sve to da isprati.

Kineske kompanije su prošle nekoliko perioda sankcionisanja i ograničenja, a neke barijere se uvode i danas. Poslednji primer je bio u Evropi koja je uvela ograničenja, odnosno carine, na kineske električne automobile.

„To je pitanje geopolitike. Kompanije iz Kine, naročito one koje su vezane za državu posluju manje transparentno. Evropa gleda na svoju konkurentnost i iz sopstvenih interesa pokušava da ograniči uticaj tih kompanija. Mnoge investicije iz Kine u Evropi se koče“, kaže Subotić.

Kada je reč o pojedinačnim kompanijama i državama, Rojters je izvestio da je nemačka vlada blokirala planiranu prodaju podružnice Folksvagena MAN Energy Solutions za gasne turbine kineskoj kompaniji.

Odluka dolazi u trenutku kada Nemačka i Evropska unija pokušavaju da smanje rizike od ekonomskih veza sa Kinom, stoji u izveštaju agencije.

Moravski kanal i kineski interesi

Iako kompanija CGGC za sada ne učestvuje u tekućim projektima u Srbiji, prethodno su iskazali interesovanje za projekat Moravskog kanala i vodovoda u Novom Sadu.

Nije nikakva tajna da su Kinezi godinama unazad zainteresovani za spajanje Dunava i Egejskog mora.

Kineska kompanija „Čajna Gedžuba korporejšn” je još 2013. godine uradila studiju koja je pokazala da je izgradnja kanala navodno i izvodljiva i isplativa.

Prema procenama studije, vrednost projekta bila bi 12 milijardi evra, a izgradnja bi trajala do sedam godina.

„Peking je spreman da pruži podršku razmatranju realizacije projekta izgradnje kanala Dunav – Morava – Vardar –Egejsko more, uz saglasnost i saradnju Beograda, Skoplja i Atine”, poručili su visoki kineski državni zvaničnici s kojima se tada sreo Tomislav Nikolić, dok je obavljao funkciju predsednika Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom.

Više štete nego koristi

Radovali su se političari u sve tri države ideji staroj 114 godina, koju je u vreme svog predsedničkog mandata revitalizovao Tomislav Nikolić.

Onda su, međutim, shvatili da to nije tako lako izvesti. Postoji razlog zašto projekat, za Kinu isplativ a za nas poguban, još od početka 20. veka nikada nije realizovan. Mnogi stručnjaci smatraju da bi ovaj kanal doneo daleko više štete nego koristi.

Delove ovog vodenog toka od Dunava do Egejskog mora obuhvataju Grdelička i Stalaćka klisura, na kojima je teško zamisliti izgradnju kanala na šta je ukazano i kineskim ekspertima koji su radili studiju 2013. godine.

Bilo je gotovo nezamislivo da u takvim klisurama, u kojima postoje paralelni regionalni i lokalni putevi, dobiju i plovni put. Dodatna komplikacija bilo je i što se tada uveliko gradio autoput kroz Grdeličku klisuru.

Štetu bi pretrpele i komšije jer bi, kako tvrde pojedini makedonski građevinci, bile potopljene velike poljoprivredne površine u Severnoj Makedoniji i najmanje tri naselja.

 

Tagovi:

Bosna CGGC Evropska banka za obnovu i razvoj kineska kompanija moravski kanal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Sloboodni univerzitet u Nišu

02.јул 2025. B. B.

Sloboodni univerzitet u Nišu poručuje Vučiću da raspiše parlamentarne izbore

„Raspišite vanredne parlamentarne izbore, jer to je jedini način da se obezbedi povratak u institucionalni okvir i normalizuje društveni život“, zatražio je Slobodni univerzitet u Nišu od predsednika Srbije

Stav Evrope prema Srbiji

02.јул 2025. Dragoslav Dedović / DW

Nemački mediji: Hoće li Berlin konačno podržati demokratiju u Srbiji

Nemačka i čitava Evropska unija pomno posmatraju društveno-političku situaciju u našoj zemlji. Deluje da Vučić uskoro može da ostane bez podrške zapada

Sloboda mišljenja

02.јул 2025. M. L. J.

Slučaj autoprevoznika Jaćimovića: Odmazda vlasti i uništavanje života

Slučaj autoprevoznika Milomira Jaćimovića, kojem je vlast uništila posao, je pokazao kako se naprednjaci svete ljudima koji smatraju da im Ustav garantuje pravo da drugačije misle

Uprava carina

02.јул 2025. Novak Markovic

Otkaz u Carini: „Nisam hteo da idem na SNS mitinge“

Ljubiša Mandić iz Negotina dobio je otkaz u Upravi carine zato što nije hteo da ide na miting Srpske napredne stranke i zato što podržava studente. Mandić je još jedna osoba dodata na dugačak spisak otpuštenih iz političkih razloga

Sport

02.јул 2025. M. T.

Vimbldonsko pumpanje Novaka Đokovića

Novak Đoković je prvu ovogodišnju pobedu na Vimbldonu proslavio gestom pumpanja. Koji su još sportisti javno podržali Studente u blokadi

Komentar

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr