img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Predsednička kandidatkinja Biljana Stojković: Profesorka sa aktivizmom u genima

27. фебруар 2022, 15:40 Sofija Popović
Foto: Marija Janković
Biljana Stojković
Copied

Nije članica nijedne političke partije. Građanka je koja aktivno učestvuje u društveno-političkom životu Srbije. Svetliju budućnost vidi u „sekularnom humanizmu“. Napade na medije vidi kao dokaz da je vlast „ubila politiku“ u Srbiji. Biljana Stojković biće predsednička kandidatkinja ispred zeleno-leve koalicije „Moramo“

Biljana Stojković rođena je 1972. godine u Beogradu. Završila je Zemunsku gimnaziju, a diplomirala i magistrirala na Biološkom fakultetu u Beogradu. Kaže da je krajem 1990-tih odbila ponudu da svoje doktorske studije završi u Švajcarskoj, na Univerzitetu u Bazelu. „Moje preseljenje bilo je planirano za 2000. godinu. Svi događaji tokom te godine, miris osvajanja slobode i društva, ali i dešavanja na privatnom planu, opredelili su me da ponudu odbijem“.

Doktorirala je na Biološkom fakultetu, na kome je redovna profesorka na Katedri za genetiku i evoluciju. U zvaničnoj biografiji stoji da je autorka brojnih publikacija u međunarodnim časopisima iz oblasti evolucione biologije, kojoj je posvetila i dve knjige. Biljana Stojković izabrana je i za članicu Saveta evropskog društva za evolucionu biologiju. Na međunarodnom planu blisko sarađuje i sa švedskim univerzitetom u Upsali.

Za sebe kaže da „nije politikološkinja ni sociološkinja“, ali jeste „građanka koja aktivno učestvuje u društveno-političkom životu ove naše sumorne zemlje“. Počevši od 1992. bila je učesnica različitih protesta protiv režima Slobodana Miloševića. Tada, kako kaže, nije poznavala nijednog vođu protesta i pripadala je onom delu „nesnađene većine koja je hodala u protestnim kolonama, bežala od policije, podržavala svaki bunt i čekala promene“.

Pobegla je u biologiju u trenutku kada se nakon petooktobarskih promena „demokratski potencijal polako krunio“ a Srbija postala „apatično društvo koje se nanovo rastakalo“ bez ikakvog plana i cilja. Njeno buđenje i potreba da se aktivno vrati u „promene sistema“ vezuje za 2007. godinu i poziv novinarke Svetlane Lukić da učestvuje u radio-emisiji Peščanik. Od tada redovno piše tekstove o različitim društvenim pitanjima za sajt Peščanika.

Smatra da su se stare okolnosti iz devedesetih godine vratile „zajedno sa starim radikalskim igračima 2012. godine“. „Verujem da nam se radikali, na čelu sa autokratskim Vučićem, ne bi desili da smo bili spremni na masovne građanske demonstracije tokom prethodne decenije“.

Biljana Stojković nije članica nijedne političke partije. Kako je ranije izjavljivala, svoje delovanje vidi isključivo „kroz građanski aktivizam i građansko udruživanje“.  Veruje da je nakon rušenja ovog „užasnog sistema“ neophodno postojanje „alternativne politike“.

Bila je među onim aktivistkinjama koje su 2019. godine uoči Osmog marta na spomenike Nikoli Tesli, Josifu Pančiću, Dositeju Obradoviću… okačile kecelje sa natpisima „Nauka je ženskog roda“, „Abortus je žensko pravo“, „Podržavam ženski štrajk“. Mada je cilj akcije bio da se keceljama, kao simbolima ženskog neplaćenog rada, ukaže na potrebu unapređenja položaja žena u srpskom društvu, neki su ovu akciju videli kao uvredu i skrnavljenje spomenika znamenitih velikana.

Članica je Skupštine slobodne Srbije (SsS), koja okuplja građanske i političke aktere u borbi protiv vladajućeg režima, a ima za cilj „artikulaciju građanskog nezadovoljstva“. SsS je od početka godine u turbulentnoj je fazi svog postojanja, nakon sukoba sa delom opozicije ali i odlivom članstva. U javnost je isplivalo interno pismo upućeno članovima u kojem se iznose razlozi za otkazivanje podrške Ujedinjenoj opoziciji Srbije, okupljenoj oko Stranke slobode i pravde (SSP). Pljuštale su međusobne optužbe posebno oko „mandata i novca“.

„SsS apsolutno nije organizacija koja će zbog novca da uradi bilo šta. I do sada smo funkcionisali bez novca, a tako ćemo i nastaviti“, rekla je tada Stojković. Ulogu SsS vidi kroz uticaj „na političke događaje u pravcu demokratije, poštovanja ljudskih prava i svega što ide ka pravim civilizacijskim vrednostima.

Strepi da stranke opozicije „uglavnom nisu daleko odmakle od pogubnog mišljenja da su građani objekti“, kao i da mora postojati znak jednakosti između pojmova stranka i politika. Religiju i misticizam svake vrste vidi kao „najveće prepreke za razvijanje inteligencije, kritike autoriteta i humanog i slobodnog društva“.

Za nju svetlija budućnost dolazi sa „sekularnim humanizmom“, u čemu bi posebno važnu ulogu trebalo da imaju „popularizacija nauke, borba protiv klerikalizacije, ksenofobije i nacionalizma“.  Napade na medije vidi kao dokaz da vlast u Srbiji nema pristojnost i da je „ubila politiku“ u Srbiji.

Iako su izjavljivali ranije da je najbolje da opozicija ima zajedničkog predsedničkog kandidata, za koaliciju „Moramo“ Zdravko Ponoš je „konzervativan kandidat kome su veoma bliske desničarske ideje“. Zato smatraju da je važno da postoji „još jedan kandidat ili kandidatkinja koja zastupa ideje bliske zelenim i levim politikama“. Biljana Stojković biće kandidatkinja ispred levo-zelene koalicije „Moramo“. Njena kandidatura biće pokušaj s leva za ulazak u drugi krug predsedničkih izbora.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Biljana Stojković izbori 2022. kandidatkinja za predsednicu Moramo Ponoš predsednička kandidatkinja predsednički izbori 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Novi Sad

Novi Sad

16.јун 2025. T. S.

Odloženo suđenje aktivistima SNS-a koji su studentkinji polomili vilicu

Suđenje aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu odloženo je jer se jedan od optuženih nije pojavio. Prema navodima odbrane, nalazi se na lečenju. Sud je novo ročište zakazao za 30. jun

Svenarodni sabor Pokreta za narod i državu u Nišu 17. maja

28. jun

16.јун 2025. T. S.

Niški scenario u Beogradu: I studenti i naprednjaci zakazali skupove za Vidovdan

Vidovdan će u Beogradu obeležiti dva suprotstavljena skupa – studentski protest i okupljanje pristalica vlasti. Režimski mediji već najavljuju nasilje. Da li je na delu zastrašivanje i odvraćanje građana od protesta

Darko Glišić

Naprednjačko napredovanje

16.јун 2025. K. S.

KRIK: Sumnjiva imovina bivše partnerke visokog funkcionera SNS-a

Kako je bivša partnerka ministra Darka Glišića ubrzano napredovala u karijeri i postala vlasnica nekoliko nekretnina na ekskluzivnim lokacijama?

Državna posla

16.јун 2025. M. L. Janković

Šta radi Đuro Macut, na papiru najmoćnija politička figura zemlje?

Koja su ustavna ovlašćenja, a koja stvarna uloga šefa Vlade Republike Srbije Đura Macuta u političkom pozorištu Aleksandra Vučića. I kakvu odgovornost povlači njegov pristanak na degradaciju i obmanu građana

Protest Srba na Kosovu

Kosovo

16.јун 2025. T. S.

Proterivanje srpskih policajaca sa KiM: Etnički motivisan obrazac

Od petka su na Kosovu uhapšena petorica pripadnika MUP-a Srbije, a trojica su proterana. Politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da se radi o „zloupotrebi ovlašćenja i etnički motivisanom obračunu i progonu“

Komentar

Komentar

Tamni vilajet A. Vučića: Šta god da uradi, kajaće se

Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Vučić, čovek-orkestar

Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu

Filip Švarm

Komentar

Naprednjačka hapšenja i čistke: Samoodbrana ili ništa

Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1797
Poslednje izdanje

Izbori u Kosjeriću i Zaječaru

Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati se
Moj dan u Kosjeriću

Ljudi koji drugim ljudima buše gume

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr