img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Put jedne vesti

Kako Zapad „smenjuje“ srpsku opoziciju

02. januar 2024, 14:00 N.R.
Foto: FoNet/Ana Paunković
Srbija protiv nasilja prihvatila je poziv Ane Brnabić za novi sastanak
Copied

Kako smo od jednog komentara jednog novinara u jednim švajcarskim novinama začas došli do toga da "Nemci" ili "Zapad" dižu ruke od srpske opozicije koju navodno kontrolišu

„Zapad traži smenu opozicije u Srbiji“ – tim rečima je na kanalu televizije Hepi u ponedeljak celog dana bila najavljivana „Ćirilica“, geopolitički spektakl Milomira Marića sa manje-više istim gostima koji pričaju manje-više iste stvari.

Put do ovakve najave bio je čudesan, i počeo je poslednjeg dana stare godine jednim jedinim tekstom u švajcarskom Noje cirher cajtungu.

U njemu piše da bi stalne pobede SNS mogle da oteraju u rezignaciju veliki broj Srba koji se protive takvoj vlasti. A da se to ne bi desilo, „opozicione stranke moraju brzo da se menjaju.“

„Samoobmana je ako svoj poraz pravdaju isključivo trikovima režima (kojih je nesumnjivo bilo)“, piše u tom komentaru Andreas Ernst, jedan od najboljih poznavalaca Balkana među novinarima nemačkog govornog područja.

„Likovi poput bivših vrhunskih političara Dragana Đilasa ili Borisa Tadića danas više nisu uverljivi. Imali su svoju šansu i propustili su je. Oni više nikoga ne mobilišu i ne ubeđuju. Što je još gore, oni idu na ruku režimu, koji može da ih iskoristi kako bi diskreditovao opoziciju kao korumpiranu“, pisao je Ernst.

Onda je vest krenula na put

Najpre je izvode iz teksta preneo Dojče vele na srpskom, uz još neke napise nemačkih i austrijskih medija. Odatle su dalje prenosili srpski portali, Vreme je prenelo deo iz Noje cirher cajtunga.

Agencija Tanjug je prenela pod naslovom: „Nemački mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučuću“. Neki portali su, poput „Politike“, to preinačili u: „Strani mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučiću“.

Blic je uspeo da napravi takozvani listikl: „Devet gorkih poruka srpskoj opoziciji od medija na nemačkom: ‘Istrošeni lideri opozicije trebalo bi da se povuku'“.

Na društvenim mrežama, gde ljudi obično ne čitaju dalje od naslova, ti napisi iz medija na nemačkom jeziku dočekani su maltene kao zvanična poruka Berlina srpskoj opoziciji.

„Ne valja im Vučić. Sad im ne valja ni Dragan Đilas. Teško je Nemcima ugoditi“, napisao je Nebojša Krstić, analitičar opšte prakse koji zdušno podržava vlast.

„Evo i Deutsche Welle zadnjeg dana 2023. shvatio da Srbija uz časne izuzetke nema opoziciju!“, napisao je banjalučki kolumnista i kritičar Srbije opšte prakse Dragan Bursać.

Hiljade drugih reakcija jedva se mogu i prepričati – od likovanja pristalica vlasti što „Nemci“ puštaju niz vodu opoziciju koju su navodno zdušno podržavali, do besnih kritika pristalica opozicije koje odbruse Nemcima da ćute jer ionako podržavaju Vučića.

I tako se došlo i do najave „Ćirilice“.

„Spas može da dođe samo iz Srbije“

Inače, Noje cirher cajtung su najuglednije švajcarske novine, a svaki pošteni Švajcarac bi se smrtno uvredio da ga neko nazove Nemcem.

Andreas Ernst, autor komentara o opoziciji, proveo je šesnaest godina u Beogradu kao dopisnik lista, pre nego što se vratio u redakciju u Cirihu. Spada u svega nekoliko novinara medija na nemačkom jeziku koji zbilja poznaju Srbiju i susedstvo.

Pre dve godine, Ernst je u intervjuu za „Vreme“ upitan zašto deluje da EU stalno podržava Vučića ili ga samo blago kritikuje:

„Evropa ne vidi alternativu. U Srbiji se Vučić za sve pita i više nema nikog. To je za mene najveća drama u celoj priči. Ta zemlja u kojoj sam dugo živeo i znam da ima toliko talenta i pametnih ljudi, nikog drugog ne uspeva da iznedri. Dolaze neke stvari koje daju nadu, ekološki pokreti, građani koji se organizuju, ali nema širokog građanskog pokreta koji bi bio alternativa“, rekao je Ernst.

„Jedino objašnjenje koje za to imam je migracija. Ali ne samo klasični odliv ljudi, nego i intimna migracija – ljudi koji su digli ruke, postali apolitični i možda samo još sade cveće u svojoj bašti. To je najgore od svega“, dodao je on.

Na opasku da nije lako promeniti stvari kad jedna stranka kontroliše sve, a onda dođu evropski parlamentarci ili drugi političari da kažu kako su izbori bili u redu, Ernst je odgovorio:

„Tačno, i to se mora reći: ljudi u Srbiji izgubili su saveznike spolja. Evropa više nije saveznik, osim pro forme, bez kvaliteta. Jedan od razloga migracije o kojoj sam govorio je baš taj što su evropski prijatelji napustili Srbiju, ostala je sama. Jasno mi je koliko je teško da dođe do promena. Ali, na posletku, spas može da dođe samo iz Srbije.“

Tagovi:

Miomir Marić Opozicija Prorežimski mediji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure