img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Put jedne vesti

Kako Zapad „smenjuje“ srpsku opoziciju

02. јануар 2024, 14:00 N.R.
Foto: FoNet/Ana Paunković
Srbija protiv nasilja prihvatila je poziv Ane Brnabić za novi sastanak
Copied

Kako smo od jednog komentara jednog novinara u jednim švajcarskim novinama začas došli do toga da "Nemci" ili "Zapad" dižu ruke od srpske opozicije koju navodno kontrolišu

„Zapad traži smenu opozicije u Srbiji“ – tim rečima je na kanalu televizije Hepi u ponedeljak celog dana bila najavljivana „Ćirilica“, geopolitički spektakl Milomira Marića sa manje-više istim gostima koji pričaju manje-više iste stvari.

Put do ovakve najave bio je čudesan, i počeo je poslednjeg dana stare godine jednim jedinim tekstom u švajcarskom Noje cirher cajtungu.

U njemu piše da bi stalne pobede SNS mogle da oteraju u rezignaciju veliki broj Srba koji se protive takvoj vlasti. A da se to ne bi desilo, „opozicione stranke moraju brzo da se menjaju.“

„Samoobmana je ako svoj poraz pravdaju isključivo trikovima režima (kojih je nesumnjivo bilo)“, piše u tom komentaru Andreas Ernst, jedan od najboljih poznavalaca Balkana među novinarima nemačkog govornog područja.

„Likovi poput bivših vrhunskih političara Dragana Đilasa ili Borisa Tadića danas više nisu uverljivi. Imali su svoju šansu i propustili su je. Oni više nikoga ne mobilišu i ne ubeđuju. Što je još gore, oni idu na ruku režimu, koji može da ih iskoristi kako bi diskreditovao opoziciju kao korumpiranu“, pisao je Ernst.

Onda je vest krenula na put

Najpre je izvode iz teksta preneo Dojče vele na srpskom, uz još neke napise nemačkih i austrijskih medija. Odatle su dalje prenosili srpski portali, Vreme je prenelo deo iz Noje cirher cajtunga.

Agencija Tanjug je prenela pod naslovom: „Nemački mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučuću“. Neki portali su, poput „Politike“, to preinačili u: „Strani mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučiću“.

Blic je uspeo da napravi takozvani listikl: „Devet gorkih poruka srpskoj opoziciji od medija na nemačkom: ‘Istrošeni lideri opozicije trebalo bi da se povuku'“.

Na društvenim mrežama, gde ljudi obično ne čitaju dalje od naslova, ti napisi iz medija na nemačkom jeziku dočekani su maltene kao zvanična poruka Berlina srpskoj opoziciji.

„Ne valja im Vučić. Sad im ne valja ni Dragan Đilas. Teško je Nemcima ugoditi“, napisao je Nebojša Krstić, analitičar opšte prakse koji zdušno podržava vlast.

„Evo i Deutsche Welle zadnjeg dana 2023. shvatio da Srbija uz časne izuzetke nema opoziciju!“, napisao je banjalučki kolumnista i kritičar Srbije opšte prakse Dragan Bursać.

Hiljade drugih reakcija jedva se mogu i prepričati – od likovanja pristalica vlasti što „Nemci“ puštaju niz vodu opoziciju koju su navodno zdušno podržavali, do besnih kritika pristalica opozicije koje odbruse Nemcima da ćute jer ionako podržavaju Vučića.

I tako se došlo i do najave „Ćirilice“.

„Spas može da dođe samo iz Srbije“

Inače, Noje cirher cajtung su najuglednije švajcarske novine, a svaki pošteni Švajcarac bi se smrtno uvredio da ga neko nazove Nemcem.

Andreas Ernst, autor komentara o opoziciji, proveo je šesnaest godina u Beogradu kao dopisnik lista, pre nego što se vratio u redakciju u Cirihu. Spada u svega nekoliko novinara medija na nemačkom jeziku koji zbilja poznaju Srbiju i susedstvo.

Pre dve godine, Ernst je u intervjuu za „Vreme“ upitan zašto deluje da EU stalno podržava Vučića ili ga samo blago kritikuje:

„Evropa ne vidi alternativu. U Srbiji se Vučić za sve pita i više nema nikog. To je za mene najveća drama u celoj priči. Ta zemlja u kojoj sam dugo živeo i znam da ima toliko talenta i pametnih ljudi, nikog drugog ne uspeva da iznedri. Dolaze neke stvari koje daju nadu, ekološki pokreti, građani koji se organizuju, ali nema širokog građanskog pokreta koji bi bio alternativa“, rekao je Ernst.

„Jedino objašnjenje koje za to imam je migracija. Ali ne samo klasični odliv ljudi, nego i intimna migracija – ljudi koji su digli ruke, postali apolitični i možda samo još sade cveće u svojoj bašti. To je najgore od svega“, dodao je on.

Na opasku da nije lako promeniti stvari kad jedna stranka kontroliše sve, a onda dođu evropski parlamentarci ili drugi političari da kažu kako su izbori bili u redu, Ernst je odgovorio:

„Tačno, i to se mora reći: ljudi u Srbiji izgubili su saveznike spolja. Evropa više nije saveznik, osim pro forme, bez kvaliteta. Jedan od razloga migracije o kojoj sam govorio je baš taj što su evropski prijatelji napustili Srbiju, ostala je sama. Jasno mi je koliko je teško da dođe do promena. Ali, na posletku, spas može da dođe samo iz Srbije.“

Tagovi:

Prorežimski mediji Opozicija Miomir Marić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vlada Srbije

11.фебруар 2026. M. L. J.

Vućić van sebe: Ministrima ChatGPT piše planove za državu

Sudbonosni planovi „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, kojim bi Aleksandar Vučić trebalo da najavi svoju kandidaturu za premijera, izgleda da se pišu uz pomoć ChatGPT-a. Barem tako tvrdi predsednik države

REM tabla

Mediji

10.фебруар 2026. K. S.

Savet REM-a: Ministar najavljuje ponavljanje postupka

Hoće li i kada Srbija dobiti Savet REM-a, pitanje je od milion dolara, a ministar informisanja sada najavljuje ponavljanje postupka bez glasanja

Beograd

Grad Beograd

10.фебруар 2026. I.M.

CLS: Rasulo u gradskoj upravi, sekretar za komunalne i stambene poslove podneo ostavku

Dosadašnji sekretar za komunalne i stambene poslove Beograda Rajko Tanasijević podneo je ostavku bez javnog objašnjenja i bez obaveštavanja medija, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Advokatska komora Vojvodine

Pravosuđe

10.фебруар 2026. I.M.

Jednodnevna obustava rada vojvođanskih advokata zbog „Mrdićevih zakona“

Vojvođanski advokati štrajkuju jedan dan zbog „Mrdićevih zakona“ koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Ministarstvu pravde upućen je hitan zahtev za izmene

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure