img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Put jedne vesti

Kako Zapad „smenjuje“ srpsku opoziciju

02. јануар 2024, 14:00 N.R.
Foto: FoNet/Ana Paunković
Srbija protiv nasilja prihvatila je poziv Ane Brnabić za novi sastanak
Copied

Kako smo od jednog komentara jednog novinara u jednim švajcarskim novinama začas došli do toga da "Nemci" ili "Zapad" dižu ruke od srpske opozicije koju navodno kontrolišu

„Zapad traži smenu opozicije u Srbiji“ – tim rečima je na kanalu televizije Hepi u ponedeljak celog dana bila najavljivana „Ćirilica“, geopolitički spektakl Milomira Marića sa manje-više istim gostima koji pričaju manje-više iste stvari.

Put do ovakve najave bio je čudesan, i počeo je poslednjeg dana stare godine jednim jedinim tekstom u švajcarskom Noje cirher cajtungu.

U njemu piše da bi stalne pobede SNS mogle da oteraju u rezignaciju veliki broj Srba koji se protive takvoj vlasti. A da se to ne bi desilo, „opozicione stranke moraju brzo da se menjaju.“

„Samoobmana je ako svoj poraz pravdaju isključivo trikovima režima (kojih je nesumnjivo bilo)“, piše u tom komentaru Andreas Ernst, jedan od najboljih poznavalaca Balkana među novinarima nemačkog govornog područja.

„Likovi poput bivših vrhunskih političara Dragana Đilasa ili Borisa Tadića danas više nisu uverljivi. Imali su svoju šansu i propustili su je. Oni više nikoga ne mobilišu i ne ubeđuju. Što je još gore, oni idu na ruku režimu, koji može da ih iskoristi kako bi diskreditovao opoziciju kao korumpiranu“, pisao je Ernst.

Onda je vest krenula na put

Najpre je izvode iz teksta preneo Dojče vele na srpskom, uz još neke napise nemačkih i austrijskih medija. Odatle su dalje prenosili srpski portali, Vreme je prenelo deo iz Noje cirher cajtunga.

Agencija Tanjug je prenela pod naslovom: „Nemački mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučuću“. Neki portali su, poput „Politike“, to preinačili u: „Strani mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučiću“.

Blic je uspeo da napravi takozvani listikl: „Devet gorkih poruka srpskoj opoziciji od medija na nemačkom: ‘Istrošeni lideri opozicije trebalo bi da se povuku'“.

Na društvenim mrežama, gde ljudi obično ne čitaju dalje od naslova, ti napisi iz medija na nemačkom jeziku dočekani su maltene kao zvanična poruka Berlina srpskoj opoziciji.

„Ne valja im Vučić. Sad im ne valja ni Dragan Đilas. Teško je Nemcima ugoditi“, napisao je Nebojša Krstić, analitičar opšte prakse koji zdušno podržava vlast.

„Evo i Deutsche Welle zadnjeg dana 2023. shvatio da Srbija uz časne izuzetke nema opoziciju!“, napisao je banjalučki kolumnista i kritičar Srbije opšte prakse Dragan Bursać.

Hiljade drugih reakcija jedva se mogu i prepričati – od likovanja pristalica vlasti što „Nemci“ puštaju niz vodu opoziciju koju su navodno zdušno podržavali, do besnih kritika pristalica opozicije koje odbruse Nemcima da ćute jer ionako podržavaju Vučića.

I tako se došlo i do najave „Ćirilice“.

„Spas može da dođe samo iz Srbije“

Inače, Noje cirher cajtung su najuglednije švajcarske novine, a svaki pošteni Švajcarac bi se smrtno uvredio da ga neko nazove Nemcem.

Andreas Ernst, autor komentara o opoziciji, proveo je šesnaest godina u Beogradu kao dopisnik lista, pre nego što se vratio u redakciju u Cirihu. Spada u svega nekoliko novinara medija na nemačkom jeziku koji zbilja poznaju Srbiju i susedstvo.

Pre dve godine, Ernst je u intervjuu za „Vreme“ upitan zašto deluje da EU stalno podržava Vučića ili ga samo blago kritikuje:

„Evropa ne vidi alternativu. U Srbiji se Vučić za sve pita i više nema nikog. To je za mene najveća drama u celoj priči. Ta zemlja u kojoj sam dugo živeo i znam da ima toliko talenta i pametnih ljudi, nikog drugog ne uspeva da iznedri. Dolaze neke stvari koje daju nadu, ekološki pokreti, građani koji se organizuju, ali nema širokog građanskog pokreta koji bi bio alternativa“, rekao je Ernst.

„Jedino objašnjenje koje za to imam je migracija. Ali ne samo klasični odliv ljudi, nego i intimna migracija – ljudi koji su digli ruke, postali apolitični i možda samo još sade cveće u svojoj bašti. To je najgore od svega“, dodao je on.

Na opasku da nije lako promeniti stvari kad jedna stranka kontroliše sve, a onda dođu evropski parlamentarci ili drugi političari da kažu kako su izbori bili u redu, Ernst je odgovorio:

„Tačno, i to se mora reći: ljudi u Srbiji izgubili su saveznike spolja. Evropa više nije saveznik, osim pro forme, bez kvaliteta. Jedan od razloga migracije o kojoj sam govorio je baš taj što su evropski prijatelji napustili Srbiju, ostala je sama. Jasno mi je koliko je teško da dođe do promena. Ali, na posletku, spas može da dođe samo iz Srbije.“

Tagovi:

Miomir Marić Opozicija Prorežimski mediji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Tržište rada

21.јул 2025. M. T.

Stari Srbi i mladi Ganaci: Srbija izdaje 100.000 radnih dozvola za strance

Srbija vapi za radnom snagom. Razlog tome je starenje populacije i odlazak mladih Srba negde gde će im život biti bolji. Šansu za sebe vide mladi ljudi iz Gane. Tamo je još gore nego u Srbiji

Izbori

21.јул 2025. M. L. J.

Studenti traže mišljenje građana: Koga želite na studentskoj listi?

Studenti u blokadi postavili su građanima pitanje na društvenim mrežama - koga bi oni želeli da vide na listi

Istočna Srbija

21.јул 2025. R. V.

Rešili ozbiljne propuste: Đerdap sačuvao status geoparka

Području Đerdapa je ostao status Uneskovog geoparka, koji je bio ugrožen nakon prošlogodišnjih ozbiljnih upozorenja

Kosovo

21.јул 2025. M. T.

„Tvrdo i snažno“: Kako će Beograd reagovati na hapšenje Popovića?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje „tvrdu i snažnu“ reakciju na hapšenje Igora Popovića na Kosovu. Popoviću je određen pritvor jer je pripadnike UČK nazvao „teroristima“

Evropska unija

21.јул 2025. M. L. J.

Loša poruka iz EU: Komplikovano sa Srbijom

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da je na srpskoj vlasti da reformama pokaže da zaslužuje ulazak u Evropsku uniju

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure