img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Put jedne vesti

Kako Zapad „smenjuje“ srpsku opoziciju

02. januar 2024, 14:00 N.R.
Foto: FoNet/Ana Paunković
Srbija protiv nasilja prihvatila je poziv Ane Brnabić za novi sastanak
Copied

Kako smo od jednog komentara jednog novinara u jednim švajcarskim novinama začas došli do toga da "Nemci" ili "Zapad" dižu ruke od srpske opozicije koju navodno kontrolišu

„Zapad traži smenu opozicije u Srbiji“ – tim rečima je na kanalu televizije Hepi u ponedeljak celog dana bila najavljivana „Ćirilica“, geopolitički spektakl Milomira Marića sa manje-više istim gostima koji pričaju manje-više iste stvari.

Put do ovakve najave bio je čudesan, i počeo je poslednjeg dana stare godine jednim jedinim tekstom u švajcarskom Noje cirher cajtungu.

U njemu piše da bi stalne pobede SNS mogle da oteraju u rezignaciju veliki broj Srba koji se protive takvoj vlasti. A da se to ne bi desilo, „opozicione stranke moraju brzo da se menjaju.“

„Samoobmana je ako svoj poraz pravdaju isključivo trikovima režima (kojih je nesumnjivo bilo)“, piše u tom komentaru Andreas Ernst, jedan od najboljih poznavalaca Balkana među novinarima nemačkog govornog područja.

„Likovi poput bivših vrhunskih političara Dragana Đilasa ili Borisa Tadića danas više nisu uverljivi. Imali su svoju šansu i propustili su je. Oni više nikoga ne mobilišu i ne ubeđuju. Što je još gore, oni idu na ruku režimu, koji može da ih iskoristi kako bi diskreditovao opoziciju kao korumpiranu“, pisao je Ernst.

Onda je vest krenula na put

Najpre je izvode iz teksta preneo Dojče vele na srpskom, uz još neke napise nemačkih i austrijskih medija. Odatle su dalje prenosili srpski portali, Vreme je prenelo deo iz Noje cirher cajtunga.

Agencija Tanjug je prenela pod naslovom: „Nemački mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučuću“. Neki portali su, poput „Politike“, to preinačili u: „Strani mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučiću“.

Blic je uspeo da napravi takozvani listikl: „Devet gorkih poruka srpskoj opoziciji od medija na nemačkom: ‘Istrošeni lideri opozicije trebalo bi da se povuku'“.

Na društvenim mrežama, gde ljudi obično ne čitaju dalje od naslova, ti napisi iz medija na nemačkom jeziku dočekani su maltene kao zvanična poruka Berlina srpskoj opoziciji.

„Ne valja im Vučić. Sad im ne valja ni Dragan Đilas. Teško je Nemcima ugoditi“, napisao je Nebojša Krstić, analitičar opšte prakse koji zdušno podržava vlast.

„Evo i Deutsche Welle zadnjeg dana 2023. shvatio da Srbija uz časne izuzetke nema opoziciju!“, napisao je banjalučki kolumnista i kritičar Srbije opšte prakse Dragan Bursać.

Hiljade drugih reakcija jedva se mogu i prepričati – od likovanja pristalica vlasti što „Nemci“ puštaju niz vodu opoziciju koju su navodno zdušno podržavali, do besnih kritika pristalica opozicije koje odbruse Nemcima da ćute jer ionako podržavaju Vučića.

I tako se došlo i do najave „Ćirilice“.

„Spas može da dođe samo iz Srbije“

Inače, Noje cirher cajtung su najuglednije švajcarske novine, a svaki pošteni Švajcarac bi se smrtno uvredio da ga neko nazove Nemcem.

Andreas Ernst, autor komentara o opoziciji, proveo je šesnaest godina u Beogradu kao dopisnik lista, pre nego što se vratio u redakciju u Cirihu. Spada u svega nekoliko novinara medija na nemačkom jeziku koji zbilja poznaju Srbiju i susedstvo.

Pre dve godine, Ernst je u intervjuu za „Vreme“ upitan zašto deluje da EU stalno podržava Vučića ili ga samo blago kritikuje:

„Evropa ne vidi alternativu. U Srbiji se Vučić za sve pita i više nema nikog. To je za mene najveća drama u celoj priči. Ta zemlja u kojoj sam dugo živeo i znam da ima toliko talenta i pametnih ljudi, nikog drugog ne uspeva da iznedri. Dolaze neke stvari koje daju nadu, ekološki pokreti, građani koji se organizuju, ali nema širokog građanskog pokreta koji bi bio alternativa“, rekao je Ernst.

„Jedino objašnjenje koje za to imam je migracija. Ali ne samo klasični odliv ljudi, nego i intimna migracija – ljudi koji su digli ruke, postali apolitični i možda samo još sade cveće u svojoj bašti. To je najgore od svega“, dodao je on.

Na opasku da nije lako promeniti stvari kad jedna stranka kontroliše sve, a onda dođu evropski parlamentarci ili drugi političari da kažu kako su izbori bili u redu, Ernst je odgovorio:

„Tačno, i to se mora reći: ljudi u Srbiji izgubili su saveznike spolja. Evropa više nije saveznik, osim pro forme, bez kvaliteta. Jedan od razloga migracije o kojoj sam govorio je baš taj što su evropski prijatelji napustili Srbiju, ostala je sama. Jasno mi je koliko je teško da dođe do promena. Ali, na posletku, spas može da dođe samo iz Srbije.“

Tagovi:

Miomir Marić Opozicija Prorežimski mediji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Glavni tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić

Tužilaštvo za organizovani kriminal

21.novembar 2025. Nemanja Rujević

Da li je tužilac Mladen Nenadić muzičar ili nije muzičar?

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj

21.novembar 2025. Tanja Topić

Predsednički kandidat Siniša Karan: „Drugi oblik Milorada Dodika“

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure