img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trovanje u Hrvatskoj

Kako se kontrolišu bezalkoholna pića u Srbiji?

09. novembar 2023, 12:27 Z.S.
Foto: Pixabay
Copied

Više osoba iz Hrvatske završilo je u bolnici nakon što su pili Koka-Kolinu flaširanu vodu. Nenad Vujović iz Ministarstva poljoprivrede kaže za RTS da se ti sporni proizvodi nisu našli na tržištu Srbije. Ističe i da su pojačane kontrole bezalkoholnih osvežavajućih piće

Već nekoliko dana iz Hrvatske stižu vesti da je više osoba završilo u bolnici pošto su pili Koka-Kolinu flaširanu vodu. 

Osim u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu, slučajevi trovanja prijavljeni su i u Splitu i Karlovcu. Koka-Kola je saopštila da je povukla te proizvode sa hrvatskog tržišta.  U 10 hrvatskih bolnica pregledane su ukupno 34 osobe zbog sumnje na trovanje gaziranim pićima, od kojih je četvero imalo erozivne ozlede, a od ukupnog broja pacijenata 32 ih je otpušteno kući, dok je dvoje hospitalizovano, pokazuju podaci Ministarstva zdravstva Hrvatske, objavljeno je na osnovu podataka Ministarstva zdravlja. 

Nenad Vujović iz Ministarstva poljoprivrede kaže za RTS da se ti sporni proizvodi nisu našli na tržištu Srbije. Ističe i da su pojačane kontrole bezalkoholnih osvežavajućih pića.

„Prvo što smo uradili je da proverimo da li je takav proizvod na našim rafovima ili nije. Taj proizvod se nije našao na našem tržištu, ali to nas nije sprečilo da mi nastavimo dalje kontrole“, poručuje Vujović.

Na pitanje šta je uzrok trovanja vodom u Hrvatskoj, Vujović kaže da ni u Hrvatskoj nisu sigurni o čemu se radi.

„Prve analize koje su stigle jeste da su njihove laboratorije potvrdile da u toj vodi nema ničega što bi bilo tako iritantno za grlo i potrošače“, ističe Vujović i dodaje da ćemo sačekati istragu. „Mi smo ovde obratili pažnju da vidimo kakvi su proizvodi te firme kod nas na našem tržištu.“

Kontrolišu se pesticidi, teški metali, vrše se i mikrobiološka ispitivanja

Govoreći o tome kako se u Srbiji kontrolišu bezalkoholna osvežavajuća pića, objašnjava da su jedno proizvodi iz uvoza, a drugo proizvodi na domaćem tržištu.

„Proizvodi iz uvoza, kao i svi ostali prehrambeni proizvodi, ne mogu da uđu a da ih ne pregleda fitosanitarna inspekcija. Posle provere prateće dokumentacije, procene rizika da li nešto treba odmah da se ispita u laboratoriji, proizvod se nađe na domaćem tržištu uz obavezu uvoznika da on garantuje da je taj proizvod bezbedan i obezbedi dokaze za to“, navodi Vujović.

Kada je reč o domaćim prehrambenim proizvodima, naglašava da je to bezbednosni sistem koji kontroliše Ministarstvo poljoprivrede i to tako da vide da li su preduzeti svi koraci da taj proizvod bude bezbedan.

„Naravno, tu je i monitoring naše službe, koja po našem planu na godišnjem nivou uzima uzorke da bi proverila da li ovaj sistem funkcioniše“, dodaje on.

Ukazuje da se sve provere vrše u referentnim laboratorijama.

„Mi imamo preko 50 laboratorija koje ozbiljno mogu da rade analize. Ministarstvo poljoprivrede svoje službene kontrole vrši koristeći usluge tih laboratorija. Kada se službeni uzorak uzme, mi preko tih laboratorija ispitujemo te uzorke. Imamo dovoljan broj dovoljno obučenih ljudi da tako nešto ispitaju u veoma kratkom roku“, kaže Vujović.

Na pitanje šta se sve kontroliše, Vujović kaže da ako govorimo o osvežavajućim bezalkoholnim pićima, kontrolišu se pesticidi, da li se u njima nalaze teški metali i da li su mikotoksini prisutni, ali da se vrše i mikrobiološka ispitivanja.

„U svakom slučaju, postoje pravilnici koji definišu parametre koje treba pratiti kod tih proizvoda. Ukoliko se u svetu pojavi neka novina, onda pojačavamo kontrolu u tom smislu“, napominje Vujović.

Veliki proizvođači imaju i interne kontrole

U slučaju trovanja u Hrvatskoj reč je o velikom proizvođaču. Ističe da takve kompanije imaju i svoje interne kontrole.

„Kao inspektori lako ćemo kontrolisati taj deo velikih sistema, jer oni imaju uređenu dokumentaciju na pravi način i brinu se o svojim proizvodima“, kaže Vujović.

U tom smislu objašnjava da je lakša kontrola u velikim kompanijama nego u manjim.

„Svi oni imaju velike sisteme i timove, tehnologe, hemičare koji se brinu o bezbednosti i kvalitetu. U ovim manjim, naravno, to nemaju. Tu onda nastupamo kao inspektori i onda radimo taj deo posla“, napominje Vujović.

„Čak i ako postoji samo sumnja proizvod se odmah povlači iz prodaje“

Objašnjavajući kako izgledaju te kontrole, kaže da se pre svega se postavi procena rizika na koji način i u kom nivou će kontrolisati dotičnog proizvođača.

„To je plan koji je zasnovan na osnovu svih informacija koje mi imamo o tom proizvođaču – da li se u prethodnom periodu nešto dešavalo loše, da li imamo informacije da je njihov proizvod rizičan. U svakom slučaju, po tom planu mi kontrolišemo tog proizvođača. Pre svega kontrolišemo da li je on uspostavio sistem koji garantuje da proizvodi bezbedan proizvod, što je na kraju krajeva u zakonu zapisano. Ukoliko je sve to u redu, mi onda u tom drugom krugu preko monitoringa proveravamo da li to što smo proverili na licu mesta i na tržištu funkcioniše, uzimajući uzorke, dobijajući rezultate“, naveo je Vujović.

Ističe da ako se ustanovi da nešto nije u redu, taj proizvod se odmah povlači iz prodaje.

„Odmah, istog momenta, što se tiče poljoprivredne inspekcije, mi istog momenta reagujemo na pravi način – povlačenje robe i zabrana prometa. I to od onog momenta kada se čak i sumnja, ne samo kad imamo dokaz da je proizvod nebezbedan“, ukazuje Vujović.

Dodaje i da je zakonska obaveza proizvođača da isto to uradi ukoliko sam ustanovi da postoji sumnja da proizvod nebezbedan.

Pojačana kontrola u Srbiji

Govoreći o tome da li je nakon ovih slučajeva trovanja u Hrvatskoj pojačana kontrola i kod nas, Vujović kaže da je upravo jedan od načina planirana kontrola na osnovu svih informacija koje dobijaju sa strane.

„Ovo je jedna situacija gde smo dobili određene informacije, na osnovu toga pojačavamo naš nadzor u toj oblasti i na kraju krajeva rezultat je uvek zaštita potrošača, to nam je cilj i to pokušavamo da uradimo na pravi način“, dodaje Vujović.

 Ističe da je ta kontrola pojačana i na granicama, pri uvozu tih proizvoda, a ne samo na rafovima.

„Govorimo o svim službama, pre svega zato što je to proizvod iz uvoza. Moje kolege iz Uprave zaštite bilja su već preduzele mere, razgovarao sam i juče i prekjuče s njima, imaju informaciju da se nešto dešava, svaki proizvod i sličan proizvod koji se nađe sada se posebno posmatra“, kaže Vujović.

U Hrvatskoj zaziru od koka-kole

Gosti restorana i kafića u Hrvatskoj primetno zaziru od Koka-Kolinih i drugih gaziranih pića nakon pojave trovanja proizvodima iz asortimana te kompanije, javila je danas agancija Hina, navodeći izjavu predsednice udruženja ugostiteljskih delatnosti Hrvatske privredne komore (HGK) Jelene Tabak.

Udruženje ugostitelja HGK deli mišljenje da je u vezi s trovanjem najvažnije da ne bude još slučajeva ni opasnosti po ljudsko zdravlje, a svakako je primetno da postoji otklon od potražnje za Koka-Kolinim pićima u ugostiteljstvu, rekla je zagrabačkoj agenciji jelena Tabak iz udruženja, koja se i sama bavi ugostiteljstvom. 

„Ono što znamo je da, otkako su trovanja potvrđena, nitko više ne pije Koka-Kolu i njene proizvode, a postoji i otklon od svih drugih gaziranih pića“, navodi Tabak. 


Z.S/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

pesticidi gazirana pića trovanje mineralnom vodom Koka-kola
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Povezane vesti

Crna Gora

09.novembar Z.S.

Uništeno 20 tona banana zbog pesticida

Inspektori u Crnoj Gori uništili su u septembru oko 20 tona banana koje su sadržale pesticide u većoj količini od dozvoljene, javlja radio-televizija Crne Gore (RTCG), pozivajući se na izveštaj Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Hrana

09.novembar Z.S.

U Srbiji potpuno zabranjeno 113 pesticida

Od danas je u Srbiji zabranjena upotreba 113 preparata za zaštitu bilja, što je deo usklađivanja sa propisima unutar Evropske unije, javila je Radio-televizija Srbije

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure