img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Kako je Vučić „ujedinio“ SAD i Rusiju: Daj svakome ono što najviše želi

26. децембар 2023, 15:36 Branislav Grković
Foto: Tanjug
Copied

Predsednik Srbije je Zapadu poslao tri poruke čija je suština "isporičiću ono što vi očekujete". Što se tiče Rusije i ona je takođe dobila nešto što joj je u ovom trenutku potrebno, kaže za "Vreme" Milan Krstić, docent na Fakultetu političkih nauka

Dve svetske i to, gotovo uvek, suprotstavljene sile, Sjedinjene Američke Države i Rusija, sada su se saglasile oko jedne stvari – izbori u Srbiji su bili fer.

Kristofer Hil, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, prvo je rekao da se vlada SAD-a raduje nastavku saradnje sa Vladom Srbije po pitanjima od obostranog interesa, a potom i da „nasilje i vandalizam prema državnim institucijama nemaju mesta u jednom demokratskom društvu“, i pozvao policiju da, dok održava javni red, uloži sve napore zaštiti dostojanstvo i prava građana.

Ni poruke ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Bocan-Harčenka nisu bile bitno drugačije. On je naveo i da se protesti u Srbiji organizuju i sprovode po principima i tehnologijama “majdanske revolucije“, da “Zapad namerava da dovede opozicione snage na vlast u zemlji“, ali je naglasio da “nikakvi ciljevi ili majdanske šeme“ neće proći.

Odakle slične poruke?

Za Milana Krstića, docenta na Fakultetu političkih nauka, su takva neočekivna reakcija i slične poruke koje SAD i Rusija šalju u kontekstu aktuelnih protesta i spornih rezultata izbora naročito za Beograd, posledica jedne spoljne politike koja se bazira na premisi „daj svakome ono što najviše želi”.

„Ta spoljna politika se bazira na tome da se Zapadu daje ono što suštinki najviše želi, ali u jednoj prekrivenoj formi, dok se Rusiji mahom daje narativ koji je proruski i jedna, da tako kažem, javna bliskost sa Ruskom federacijom“, kaže Krstić za „Vreme“.

U ovom konkrentom slučaju to znači sledeće.

Tri poruke Zapadu

Krstić isitče da su na konferenciji za štampu predsednika Aleksandra Vučić, a na kojoj su svi očekivali da ćemo dobiti neke odgovore u vezi sa izbornim manipulacijama, a ne jedan pregled šta sve vast planira, provučene tri važne spoljnopolitičke poruke i sve tri su bile namenjene Zapadu.

„Prva, da u okviru infrastrukture Srbija mnogo radi na diverzifikaciji izvora energije što znači smanjivanje gasne zavisnosti od Rusije, što znači smanjivanje ruskog političkog uticaja“, navodi Krstić.

Druga važana poruka je, prema njegovim rečima bila ta da će Beograd ispuniti sve što se od njega očekuje u dijalogu sa Prištinom, osim toga da neće podržati članstvo Prištine u Ujedinjenim nacijama, iako se čak ni u Briselskom, ni u Ohridskom dogovoru ne pomnje podržavnje već ne prihvatanje, što je drugačija kategorija.

„I treće, na pitanje u vezi sa stavom portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da se u Srbiji sprema novi Majdan, imali smo odgovor predsednika da on nije u kontaktu sa Zahrovom što je isto jedna simbolična poruka da kontakti sa visokim ruskim zvaničnicima ne postoje. Postoje sa ambasadorom, ali ne i sa najvišim ruskim zvaničnicima“, uočava Krstić.

Kako kaže, ove tri poruke su bile direktno namenjene Amerikancima i Evropljanima.

„Suština ovih poruka je bila ‘isporičiću ono što vi očekujete’. To je po mom mišljenju direktan razlo zbog čega imam ovako otvorenu podršku, naročito od strane SAD koje gledaju svoje interese“, zaključuje Krstić.

Nešto i za ruske uši

Što se tiče Rusije i ona je, prema njegovom mišljenju, takođe dobila nešto što joj je u ovom trenutku potrebno.

„Možda ne toliko suštinskih stvari, ali je dobila jednu narativnu legitimizaciju svog ideološkog koncepta protiv obojenih revolucija time što se i ovde prihvatio, ne od svh, ali od nekih aktera bliskih vlasti narativ o Majdanu. Značajno je i što se pemijerka zahvalila ruskim službama na dostvljanenim informacijama. Rusija je trenutno prilično izopštena u evropskom kontekstu, a  sada dobija na narativnom nivou potvrdu da ima država koje se slažu sa njom da su obojene revolucije najveće zlo i da ima država koje i dalje bezbednosno sarađuju i primaju informacije od ruske bezbednosne službe sa visokim stepenom relevantnosti. To je za Rusiju jedan simboličan spoljnopolitički poen, ali joj u ovom trenutku dosta znači“, smatra Krstić.

Milan Krstić isitče i da je važan trenutak u kojem Vlada Srbije priznaje RKS tablice i to je početak implementacije Brislekskog i Ohridskog sporazuma.

„Ova odluka dolazi u danu kad se SAD izjašnjavaju protiv napada na institucije. Posle 6. januara i upada na Kapitol hil, oni su vrlo osetljivi na takve događaje, pogotovo Demokrate, ali mislim da su ovde presudni geopolitčki intersi i gde Vučić pokazuje jendu kooperativnost“, rekao je Krstić.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbori 2023 Rusija SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure