img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Kako je Vučić „ujedinio“ SAD i Rusiju: Daj svakome ono što najviše želi

26. децембар 2023, 15:36 Branislav Grković
Foto: Tanjug
Copied

Predsednik Srbije je Zapadu poslao tri poruke čija je suština "isporičiću ono što vi očekujete". Što se tiče Rusije i ona je takođe dobila nešto što joj je u ovom trenutku potrebno, kaže za "Vreme" Milan Krstić, docent na Fakultetu političkih nauka

Dve svetske i to, gotovo uvek, suprotstavljene sile, Sjedinjene Američke Države i Rusija, sada su se saglasile oko jedne stvari – izbori u Srbiji su bili fer.

Kristofer Hil, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, prvo je rekao da se vlada SAD-a raduje nastavku saradnje sa Vladom Srbije po pitanjima od obostranog interesa, a potom i da „nasilje i vandalizam prema državnim institucijama nemaju mesta u jednom demokratskom društvu“, i pozvao policiju da, dok održava javni red, uloži sve napore zaštiti dostojanstvo i prava građana.

Ni poruke ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Bocan-Harčenka nisu bile bitno drugačije. On je naveo i da se protesti u Srbiji organizuju i sprovode po principima i tehnologijama “majdanske revolucije“, da “Zapad namerava da dovede opozicione snage na vlast u zemlji“, ali je naglasio da “nikakvi ciljevi ili majdanske šeme“ neće proći.

Odakle slične poruke?

Za Milana Krstića, docenta na Fakultetu političkih nauka, su takva neočekivna reakcija i slične poruke koje SAD i Rusija šalju u kontekstu aktuelnih protesta i spornih rezultata izbora naročito za Beograd, posledica jedne spoljne politike koja se bazira na premisi „daj svakome ono što najviše želi”.

„Ta spoljna politika se bazira na tome da se Zapadu daje ono što suštinki najviše želi, ali u jednoj prekrivenoj formi, dok se Rusiji mahom daje narativ koji je proruski i jedna, da tako kažem, javna bliskost sa Ruskom federacijom“, kaže Krstić za „Vreme“.

U ovom konkrentom slučaju to znači sledeće.

Tri poruke Zapadu

Krstić isitče da su na konferenciji za štampu predsednika Aleksandra Vučić, a na kojoj su svi očekivali da ćemo dobiti neke odgovore u vezi sa izbornim manipulacijama, a ne jedan pregled šta sve vast planira, provučene tri važne spoljnopolitičke poruke i sve tri su bile namenjene Zapadu.

„Prva, da u okviru infrastrukture Srbija mnogo radi na diverzifikaciji izvora energije što znači smanjivanje gasne zavisnosti od Rusije, što znači smanjivanje ruskog političkog uticaja“, navodi Krstić.

Druga važana poruka je, prema njegovim rečima bila ta da će Beograd ispuniti sve što se od njega očekuje u dijalogu sa Prištinom, osim toga da neće podržati članstvo Prištine u Ujedinjenim nacijama, iako se čak ni u Briselskom, ni u Ohridskom dogovoru ne pomnje podržavnje već ne prihvatanje, što je drugačija kategorija.

„I treće, na pitanje u vezi sa stavom portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da se u Srbiji sprema novi Majdan, imali smo odgovor predsednika da on nije u kontaktu sa Zahrovom što je isto jedna simbolična poruka da kontakti sa visokim ruskim zvaničnicima ne postoje. Postoje sa ambasadorom, ali ne i sa najvišim ruskim zvaničnicima“, uočava Krstić.

Kako kaže, ove tri poruke su bile direktno namenjene Amerikancima i Evropljanima.

„Suština ovih poruka je bila ‘isporičiću ono što vi očekujete’. To je po mom mišljenju direktan razlo zbog čega imam ovako otvorenu podršku, naročito od strane SAD koje gledaju svoje interese“, zaključuje Krstić.

Nešto i za ruske uši

Što se tiče Rusije i ona je, prema njegovom mišljenju, takođe dobila nešto što joj je u ovom trenutku potrebno.

„Možda ne toliko suštinskih stvari, ali je dobila jednu narativnu legitimizaciju svog ideološkog koncepta protiv obojenih revolucija time što se i ovde prihvatio, ne od svh, ali od nekih aktera bliskih vlasti narativ o Majdanu. Značajno je i što se pemijerka zahvalila ruskim službama na dostvljanenim informacijama. Rusija je trenutno prilično izopštena u evropskom kontekstu, a  sada dobija na narativnom nivou potvrdu da ima država koje se slažu sa njom da su obojene revolucije najveće zlo i da ima država koje i dalje bezbednosno sarađuju i primaju informacije od ruske bezbednosne službe sa visokim stepenom relevantnosti. To je za Rusiju jedan simboličan spoljnopolitički poen, ali joj u ovom trenutku dosta znači“, smatra Krstić.

Milan Krstić isitče i da je važan trenutak u kojem Vlada Srbije priznaje RKS tablice i to je početak implementacije Brislekskog i Ohridskog sporazuma.

„Ova odluka dolazi u danu kad se SAD izjašnjavaju protiv napada na institucije. Posle 6. januara i upada na Kapitol hil, oni su vrlo osetljivi na takve događaje, pogotovo Demokrate, ali mislim da su ovde presudni geopolitčki intersi i gde Vučić pokazuje jendu kooperativnost“, rekao je Krstić.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

SAD Rusija izbori 2023
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Sretnimo se ponovo”: Bele ruže za nastradale

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ se održava 15. februara, u Kragujevcu i Orašcu. Učesnici su se okupili od 11 časova u Kragujevcu na raskrsnici kod Zastavinog solitera

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Policijska sirena

MUP

15.фебруар 2026. M. L. J.

Pozivi na svrgavanje predsednika: Uhapšen bivši pripadnik Žandarmerije

Pripadnici Službe za borbu protiv terorizma uhapsili su bivšeg pripadnika Žandarmerije M.J. (43) iz Mladenovca zbog sumnje da je pozivao građane na nasilnu promenu ustavnog uređenja i svrgavanje predsednika Srbije

Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdogan

Novi Pazar

14.фебруар 2026. B. B.

Zbor građana Novog Pazara pisao Erdoganu: Ne pomažite režimu koji u Sandžaku sprovodi represiju

U pismu koje je Zbor građana Novog Pazara uputio predsedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu navedeno je da Vučićev režim „u Sandžaku sprovodi sistemsku represiju“

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure