

Studentski protesti
„Sretnimo se ponovo”: Kakav je plan protesta u Kragujevcu
U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta




Pred geografiju veliki naučnik je postavio zadatak da rasvetljava genezu složenih problema "koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja"
Geografski fakultet u Beogradu proslavlja 130 godina i 170 godina izučavanja geografije u visokom obrazovanju.
Ukazom knjaza Aleksandra Karađorđevića na Prirodno-tehničkom odeljenju Liceja, prvi put je uvedena geografija kao jedan od 12 nastavnik predmeta, a zatim, 1893. godine, na predlog Jovana Cvijića, Akademijski savet Velike škole na sednici 22. juna doneo je odluku o osnivanju Geografskog zavoda. Šest dana kasnije, u delovodniku je upisano: „Prof. dr Jovan Cvijić moli da mu se za Geografski zavod stavi na raspolagoženje knjižnica Učenog društva“.
Cvijić je osnovao Geografski zavod kao nacionalnu geografsku naučnu instituciju i postavio pred njega zadatak – da rasvetljava genezu složenih problema „koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja“, i tako pokreće naučnu misao napred.
Geografski fakultet je inicijator i nosilac razvoja srpske geografske škole, koja se po njenom tvorcu naziva i Cvijićeva geografska škola. U nauci se smatra da je srpska geografska škola u oblasti izučavanja naselja i stanovništva „prva škola te vrste kod nas, a u mnogome i u svetu“.
Često se ističe da je geografska nauka najprirodnija u sistemu društvenih nauka i najdruštvenija u sistemu prirodnih nauka. Treba naglasiti da su najveći izazovi savremenog društva samo neke od tema kojima se bave zaposleni na Geografskom fakultetu: siromaštvo, glad, klimatske promene, demografske promene, globalni migracioni tokovi, izbeglice, pandemije, zdravstvena zaštita i zdrave godine života stanovništva, biodiverzitet, ranjive grupe stanovništva, reproduktivne norme, jednakost polova, obnovivi i neobnovivi resursi, geopolitički konflikti, veštačka inteligencija i sajber bezbednost, globalizacija.
Toliko aktuelnih svetskih pitanja, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou, predmet su proučavanja geografske nauke što navodi na činjenicu da će geografi i u budućnosti imati ključnu ulogu u objašnjavanju i razumevanju ovih procesa. Izazovi i problemi su aktuelni i značajni za geografe, koji treba da pruže ljudima nadu, uverenje i sposobnosti da se bore za jedan bolji svet. To je ujedno glavni cilj nauke uopšte.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta


Kako Vučićev režim punom parom juri u bezakonje sa nesagledivim posledicama, kako menja i bogalji zakone, o sistemu koji se temelji na mreži usluga, dok država rukuje poslom oko droge, čitajte u novom broju „Vremena”


Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva


Za 16. februar u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu najavljena je Svečana akademija, a kao jedan od učesnika najavljen je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Zborovi Novog Sada najavili okupljanje ispred SNP


„Upravni odbor RTS-a prihvatio je prilikom otvaranja prijava kandidaturu Manje Grčić iako ona nije imala potvrdu da diploma koju je podnela na konkurs nosi 240 ESPB bodova, a nije ni nostrifikovana“, tvrdi Slađana Ivančević, protivkandidatkinja Manje Grčić za generalnu direktorku Javnog servisa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve