
Sneg
Macut: I Žandarmerija protiv leda
U borbu sa ekstremnim vremenskim uslovima ulaze i pripadnici Žandarmerije, najavila je Vlada
Foto: Tanjug
Pred geografiju veliki naučnik je postavio zadatak da rasvetljava genezu složenih problema "koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja"
Geografski fakultet u Beogradu proslavlja 130 godina i 170 godina izučavanja geografije u visokom obrazovanju.
Ukazom knjaza Aleksandra Karađorđevića na Prirodno-tehničkom odeljenju Liceja, prvi put je uvedena geografija kao jedan od 12 nastavnik predmeta, a zatim, 1893. godine, na predlog Jovana Cvijića, Akademijski savet Velike škole na sednici 22. juna doneo je odluku o osnivanju Geografskog zavoda. Šest dana kasnije, u delovodniku je upisano: „Prof. dr Jovan Cvijić moli da mu se za Geografski zavod stavi na raspolagoženje knjižnica Učenog društva“.
Cvijić je osnovao Geografski zavod kao nacionalnu geografsku naučnu instituciju i postavio pred njega zadatak – da rasvetljava genezu složenih problema „koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja“, i tako pokreće naučnu misao napred.
Geografski fakultet je inicijator i nosilac razvoja srpske geografske škole, koja se po njenom tvorcu naziva i Cvijićeva geografska škola. U nauci se smatra da je srpska geografska škola u oblasti izučavanja naselja i stanovništva „prva škola te vrste kod nas, a u mnogome i u svetu“.
Često se ističe da je geografska nauka najprirodnija u sistemu društvenih nauka i najdruštvenija u sistemu prirodnih nauka. Treba naglasiti da su najveći izazovi savremenog društva samo neke od tema kojima se bave zaposleni na Geografskom fakultetu: siromaštvo, glad, klimatske promene, demografske promene, globalni migracioni tokovi, izbeglice, pandemije, zdravstvena zaštita i zdrave godine života stanovništva, biodiverzitet, ranjive grupe stanovništva, reproduktivne norme, jednakost polova, obnovivi i neobnovivi resursi, geopolitički konflikti, veštačka inteligencija i sajber bezbednost, globalizacija.
Toliko aktuelnih svetskih pitanja, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou, predmet su proučavanja geografske nauke što navodi na činjenicu da će geografi i u budućnosti imati ključnu ulogu u objašnjavanju i razumevanju ovih procesa. Izazovi i problemi su aktuelni i značajni za geografe, koji treba da pruže ljudima nadu, uverenje i sposobnosti da se bore za jedan bolji svet. To je ujedno glavni cilj nauke uopšte.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

U borbu sa ekstremnim vremenskim uslovima ulaze i pripadnici Žandarmerije, najavila je Vlada

Građani Majdanpeka su već tri dana bez struje, grejanja, mobilne mreže i interneta. Rešenje se nazire, ali samo privremeno

Praznični dani iznedrili su dva nova lica debelih veza sa Srpskom naprednom strankom i još debljih dosijea. Jedan im je na Informeru pevao “na uvce”, a drugi vređao novinare nadomak Pionirskog parka

Konzervator Nenad Lajbenšperger, ličnost godine „Vremena“, priča o borbi za očuvanje Generalštaba, svim pritiscima i pretnjama, kao i tome kako je on „sa nemačkim prezimenom“ otišao u rat na Kosovo dok se neki samo busali u tobože patriotske grudi

Beograd nije stao zato što je pao sneg. Stao je zato što je još jednom postalo kristalno jasno da gradom niko ne upravlja, već da se improvizuje
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve