

Lokalni izbori
Noć u Kuli: Fantomke, palice i sukobljene priče aktivista i policije
Inicijativa „Mladi Kula“ tvrdi da su njihovi aktivisti napadnuti, dok policija navodi da su meta bili članovi SNS-a




Pred geografiju veliki naučnik je postavio zadatak da rasvetljava genezu složenih problema "koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja"
Geografski fakultet u Beogradu proslavlja 130 godina i 170 godina izučavanja geografije u visokom obrazovanju.
Ukazom knjaza Aleksandra Karađorđevića na Prirodno-tehničkom odeljenju Liceja, prvi put je uvedena geografija kao jedan od 12 nastavnik predmeta, a zatim, 1893. godine, na predlog Jovana Cvijića, Akademijski savet Velike škole na sednici 22. juna doneo je odluku o osnivanju Geografskog zavoda. Šest dana kasnije, u delovodniku je upisano: „Prof. dr Jovan Cvijić moli da mu se za Geografski zavod stavi na raspolagoženje knjižnica Učenog društva“.
Cvijić je osnovao Geografski zavod kao nacionalnu geografsku naučnu instituciju i postavio pred njega zadatak – da rasvetljava genezu složenih problema „koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja“, i tako pokreće naučnu misao napred.
Geografski fakultet je inicijator i nosilac razvoja srpske geografske škole, koja se po njenom tvorcu naziva i Cvijićeva geografska škola. U nauci se smatra da je srpska geografska škola u oblasti izučavanja naselja i stanovništva „prva škola te vrste kod nas, a u mnogome i u svetu“.
Često se ističe da je geografska nauka najprirodnija u sistemu društvenih nauka i najdruštvenija u sistemu prirodnih nauka. Treba naglasiti da su najveći izazovi savremenog društva samo neke od tema kojima se bave zaposleni na Geografskom fakultetu: siromaštvo, glad, klimatske promene, demografske promene, globalni migracioni tokovi, izbeglice, pandemije, zdravstvena zaštita i zdrave godine života stanovništva, biodiverzitet, ranjive grupe stanovništva, reproduktivne norme, jednakost polova, obnovivi i neobnovivi resursi, geopolitički konflikti, veštačka inteligencija i sajber bezbednost, globalizacija.
Toliko aktuelnih svetskih pitanja, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou, predmet su proučavanja geografske nauke što navodi na činjenicu da će geografi i u budućnosti imati ključnu ulogu u objašnjavanju i razumevanju ovih procesa. Izazovi i problemi su aktuelni i značajni za geografe, koji treba da pruže ljudima nadu, uverenje i sposobnosti da se bore za jedan bolji svet. To je ujedno glavni cilj nauke uopšte.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Inicijativa „Mladi Kula“ tvrdi da su njihovi aktivisti napadnuti, dok policija navodi da su meta bili članovi SNS-a


Ogromno je interesovanje za izbore u 10 lokalnih samouprava 29. marta. Samo u Kuli, koja ima 40 biračkih mesta, biće najmanje 1.600 posmatrača. I Vlast i opozicija se očigledno spremaju za borbu posle zatvaranja biračkih mesta


Izborna tišina uoči lokalnih izbora u deset gradova i opština u Srbiji počinje večeras u ponoć i trajaće do zatvaranja biračkih mesta u nedelju, 29. marta. Izborni proces pratiće brojni domaći i međunarodni posmatrači


Uskoro na Kosovo možda neće biti ni srpskih škola i bolnica i to će biti kraj. Svih ovih godina, vlasti Aleksandra Vučića za „povlačenje“ sa Kosova nisu dobile ništa zauzvrat za Srbiju


Predizbornu kampanju uoči izbora 29. marta odlikuje izrazita neravnopravnost učesnika, uz političku zloupotrebu dece i rodno zasnovano digitalno nasilje
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve