img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi krediti

Još milijarda evra: Nova zaduženja i odlaganje isplate starih uz veće kamate

11. јул 2024, 10:07 B. B.
Foto: Pixabay/klimkin
Copied

Pred Skupštinom Srbije naći će se predlozi zakona po kojima bi Srbija trebalo da se kod raznih inostranih i domaćih banaka zaduži za još milijardu evra. Vlada Srbije predlaže i prolongiranje otplate dva već postojeća zajma od po milijardu evra, što će povećati kamatu

Kao da život posle EKSPO-a ne postoji, Vlada Srbije uputila je u Skupštinu niz predloga zakona kojima će se, ukoliko budu usvojeni, Srbija zadužiti za još više od milijardu evra, plus kamate koje će plaćati na kredite.

Država očekuje i odlaganje vraćanja dva kredita Vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata i Fondu za razvoj Abu Dabija, oba vredna po milijardu dolara, što će povećati kamatne stope zajma na četiri odsto, uključujući administrativne troškove po stopi od 0,5 odsto godišnje na glavnicu povučenog i neotplaćenog zajma, piše „Danas“.

Stari krediti

Na taj način će Srbija, umesto da vrati do kraja 2024. godine milijardu dolara kredita koji je od Fonda za razvoj Abu Dabija uzela 2022. godine, vratiti taj kredit 2026. godine, pa će se i kamata umesto prvobitno ugovorena tri odsto povećati na četiri odsto.

Isti je slučaj i sa još jednom milijardom dolara kredita uzetog sad već davne 2014. od Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Taj kredit uzet je uz kamatu od dva odsto, ali će zbog toga što će biti vraćen tek u avgustu 2026. godine i kamata porasti na četiri odsto, piše „Danas“.

Glavnicu zajma iz 2014. godine Srbija je trebalo da plati u celosti, u jednoj rati, 120 meseci nakon datuma prvog povlačenja sredstava, odnosno 14. avgusta 2024. godine.

Međutim, Vlada Srbije je u u obrazloženju Predloga zakona o potvrđivanju izmene i dopune sporazuma o zajmu istakla da je razmatrala i usaglasila produžetak krajnjeg datuma otplate glavnice za dodatne dve godine, odnosno do 14. avgusta 2026. godine.

Kredit uzet 2022. godine trebalo je da bude vraćen 9. decembra 2024. godine, ali je Vlada Srbije dopisom od 25. juna zatražila preko Ministarstva finansija produžetak datuma dospeća rate na 9. decembar 2026. godine.

Kao i u slučaju zajma iz 2014. godine, Vlada Srbije je razmatrala i usaglasila aneksiranje ugovora o zajmu za dodatne dve godine, ali je u skladu s tim fiksna kamatna stopa uvećana je na četiri odsto godišnje.

To je ocenjeno kao „najpovoljniji način da se obezbedi prostor za finansijska sredstva u skladu sa potrebama javne potrošnje i ekonomskim kretanjima, s obzirom na napore koje Vlada Srbije ulaže za očuvanje stabilnosti sistema javnih finansija i sprovođenje budžeta“.

Novi krediti

Kada su u pitanju nova zaduživanja čeka se odobrenje zajma od Vlade Francuske od 121,5 miliona evra, koji će pre svega biti korišćen za nabavku srpske robe i usluga ili robe i usluga iz trećih zemalja.

Planirano je i zaduživanje kod nemačke bankarske grupe KfW, jedno za projekat energetske efikasnosti u objektima javne namene vredno 50 miliona evra i drugo za Program razvoja tržišta biomase koje ne bi trebalo da prelazi 20 miliona evra.

Srbija čeka i kredit od Kineske banke vredan oko 184 miliona evra, a Zakonom o budžetu za 2024. godinu predviđeno je zaduživanje kod kineskih banaka za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture u Srbiji, u iznosu do 190 miliona evra.

Srbija traži odobrenje kredita od još četiri banke, od kojih je jedna OTP koja bi sa 12 milijardi dinara trebalo da kreditira izgradnju obilaznice oko Kragujevca.

Srbija traži kredit i kod Banke Inteze vredan 15 milijardi dinara i kredit od Unikredit banke od 11,7 milijardi dinara za finansiranje izgradnje saobraćajnice Ruma – Šabac – Loznica.

Država će se kod Banke Poštanske štedionice zadužuti za 42 milijarde dinara za finansiranje izgradnje urbane infrastrukture i Nacionalnog stadiona sa pristupnim saobraćajnicama.

Svi se zadužuju, ali…

Ekonomista Saša Đogović kaže za „Vreme“ da se svaka zemlja u svetu zadužuje, ali da je važno da li je to ekonomski opravdano, odnosno da li će projekti koji se kreditiraju direktno ili indirektno početi da vraćaju uložen novac u bliskoj ili srednjoročnoj budućnosti.

On je upozorio da će, ukoliko se to ne dogodi i ukoliko projekti u potpunosti ne počnu da vraćaju uložen novac ili ako ga vrate samo manjim delom, to onda ići na teret budžeta Srbije, odnosno građana.

Đogović je rekao i da su opravdani zajmovi kod nemačke bankarske grupe KfW za projekte energetske efikasnosti u objektima javne namene i za Program razvoja tržišta biomase, kao i zajam kod Kineske banke za projektovanje i izgradnju kanalizacione infrastrukture u Srbiji, jer se ti zajmovi koriste za ostvarivanje ciljeva Zelene agende.

Izostanak tendera

On je ukazao da je pitanje, kada je reč o kreditu kod Kineske banke, da li je mogao da bude organizovan tender na kome bi se pronašli povoljniji izvori finansiranja, jer bi se na otvorenom tržišnom nadmetanju vrlo verovatno postigla manja cena izgradnje kanalizacije.

Đogović je istakao da kineske banke, bez tendera, isključivo finansiraju svoje izvođače radova, zbog čega se osnovano sumnja da se dogovara određena cena što otvara mogućnost mita i korupcije i naduvavanja cene.

„Nije sporna izgradnja kanalzacione mreže, već način na koji se ona finansira i gradi“, istakao je Đogović.

Nacionalni stadion – politički projekat

Naglasio je i da, kada je u pitanju izgradnja Nacionalnog stadiona, postoje važniji projekti, i da je Nacionalni stadion politički projekat sa „marketinškim signalom“, te da je mnogo isplativije ulagati u cirkularnu ekonomiju, nego u Nacionalni stadion, jer bi se time postigli i ekonomski i ekološki efekti, a Nacionalnim stadionom „ne postižemo ništa“.

A ako je stvarno potreban, trebalo je da ga gradi Fudbalski savez Srbije.

Fokus na EKSPO 2027

Govoreći o produžetku roka isplate dva već postojeća kredita od po milijardu evra uzetih od Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Fonda za razvoj Abu Dabija, Đogović je ocenio da je novac planiran za njihovu otplatu verovatno fokusiran na projekat EKSPO 2027.

On je ukazao da su upravo dve godine prolongiranja otplate tih kredita, 2025. i 2026, ključne za realizaciju ovog projekta.

Tagovi:

EKSPO 2027 Krediti Saša Đogović Skupština Srbije Vlada Srbije Zaduživanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure