img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Nije Buča nego Račak: Povlačenje Kosova u ruske svrhe

27. maj 2022, 16:43 J.H.
Foto: AP Photo
Amerikanci lažu: Sergej Lavrov
Copied

Svako malo ruski zvaničnici iz rukava izvlače Kosovo kako bi opravdali invaziju Rusije na Ukrajinu ili relativizovali optužbe Zapada. Sergej Lavrov je tako dešavanja u i oko Buče uporedio sa Račkom

Nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin uporedio nezavisnost Kosova sa pravom na samoopredeljenje Luganske i Donjecke Narodne Republike, separatističkih regiona na istoku Ukrajine, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je na optužbe da su Rusi počinili maskr u Buči iz rukava izvukao Račak.

Lavrov je uporedio Račak i Buču i, kako su preneli mediji, naveo da su u oba slučaja osobe čija su tela tamo pronađena bile „militanti koje su preobukli u civilnu odeću“, to jest da se radi o američkoj propagandi i nameštenim scenama ratnog zločina. Isto to su tvrdile i srpske vlasti u slučaju Račak, koji je bio neposredan povod da NATO započne brzopotezne pripreme za bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije.

U Račku je, prema srpskoj verziji, 15. januara 1999. godine došlo do sukoba između srpskih policijskih snaga i albanskih terorista, što je, tvrdi se, bila legalna antiteroristička akcija, dok su Albanci i zapadne zemji tvrdili da je srpska policija počinila maskr nad albanskim civilima. Ovaj stav je bio zasnovan na izjavama Vilijama Vokera, u to vreme šefa Kosovske verifikacione misije (KVM) pod okriljem OEBS-a. Voker je tvrdio da je srpska policija, uz podršku Vojske Jugoslavije (VJ), izvršila masakr nad nedužnim civilima albanske nacionalnosti.

Postjeljcinovska Moskva je kasnije stala iza srpske verzije događaja.

„Pokušajima da se ponovo napiše i negira dobro dokumentovana istorija masakra u Račku, se veličaju ratni zločini, obeščašćuju sećanja na mrtve i ponovo otvaraju rane preživelima“, poručio je u petak američki ambasador u Prištini Džef Hovenijer reagujući na izjavu ruskog šefa diplomatije, prenosi Kossev.

Hovenijer je dalje rekao da oni koji „poriču zločine o Račku“ nastoje da poremete napredak regionalnog pomirenja, demokratske konsolidacije i evropske i evroatlantske integracije.

Američki ambasador u Prištini je na Tviteru objavio i izveštaj OEBS-a iz 1999. godine koji govori o Račku, kao i saopštenje Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, takođe iz 1999. godine, u kojem se navodi da to telo najoštrije osuđuje masakr nad kosovskim Albancima u selu Račak.

Istovremeno se oglasila američka ambasada u Prištini na svom Tviter nalogu, optužujući Rusiju za širenje dezinformacija. „Kampanja dezinformacija Putinovog režima kao odgovor na otkrivanje očiglednih zločina u Buči se ističe po svojoj brzini i prilagodljivosti“, poručili su iz ambasade.

Prethodno je tehnička premijerka Ana Brnabić u pokušaju da vodi nekakvu izbalansiranu spoljno-odbrabenu politiku i predstavi Srbiju na čelu sa Alekdandrom Vučićem kao „najhrabriju i najprincipijelniju“ zemlju na svetu, rekla  „da Rusija danas radi ono što su neke druge zemlje uradile Srbiji 1999. i 2008. godine.“ Odmah je stigla packa iz Moskve: portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je poređenje Brnabićke nazvala „neprikladnim“.

Kosovo se sve više uvlači u žižu sukoba između Rusije i Zapada, što povećava pritisak na Beograd da reši kosovsko pitanje u skladu  sa shvatanjima Vašingtona, Berlina, Pariza ili Londona.

Prema informacijama nekih medija Lavrov bi 7. juna trebalo da dođe u službenu posetu Beogradu.

J.H./FoNet/N 1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Putin Kosovo brnabić zaharova Buča Račak Sergej Lavrov Buča Račak Vilijam Voker
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti na ulicama Novog Sada

Novi Sad

22.februar 2026. K. S.

Akademija o Svetozaru Miletiću i protest: Policija već u centru Novog Sada

Dok se u Srpskom narodnom pozorištu navodno priprema svečana akademija povodom 200 godina od rođenja Svetozara Miletića, studenti za večeras (22. februar) zakazuju protest na Pozorišnom trgu, a policija je još pre podne rasporedila vozila i pripadnike u centru Novog Sada

simbol pravosuđa, terazije

Pravosuđe

22.februar 2026. K. S.

Advokati u Srbiji od ponedeljka u trodnevnoj obustavi rada

Advokati širom Srbije u ponedeljak (23. februar) stupaju u trodnevnu obustavu rada zbog takozvanih „Mrdićevih zakona“

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrikavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure