Uprkos masovnim, višemesečnim protestima širom Izraela i krtikima koje dolaze iz savezničkih država, premijer Benjamin Netanjahu je u Knesetu izgurao zakon koji Vladu praktično stavlja iznad Vrhovnog suda. Demonstracije ne samo da nakon toga ne jenjavaju, već postaju sve žešće. Lekari, medicinsko osoblje, rezervisti, piloti, sindikati stupaju u generalni štrajk
Zahvaljujući tankoj većini koju vlada Benjamina Netanjahua ima u Knesetu, izraelskom parlamentu, uprkos višemesečnim masovnim protestima je izglasan novi zakon kojim se „reformiše“ pravosuđe, tj. Vrhovnom sudu uskraćuje pravo da, kao do sada, tumači odluke i zakone koje donosi parlament, da pojedine minstre može da proglasi „nepodobnim“.
Protiv ove odluke Kneseta uporno protestuje stotine hiljada građana. Policija pokušava da ih rastera konjima, vodenim topovima, hapsi demonsstrante, ali talas protesta ne jenjava, već raste.
Israel Politics Photo GalleryTel Aviv: Policija rasteruje demonstrante na autuputa / Foto: AP Photo/Oded Balilty
I Lekarska komora je pozvala na štrajk. Velika većina medicinskih ustanova prihvata samo hitne slučajeve.
Štrajkuju i vojni rezervisti, među njima i piloti. Opozicioni lider Jair Lapid, koji je bio protivkandidat Netanjahua na izborima, zamolio ih je da to ne čine, ako ide na uštrb odbrambene moći zemlje. Istovremeno poručuje: “Borba protiv ovog zakona tek počinje.”
Israel Politics Photo GalleryJerusalim: Protesti protiv Netanjahua / Foto: IAP Photo/Ohad Zwigenberg
Savez sindikata Izraela Histradut razmatra generalni štrajk.
Pojedine organizacije civilnog društva uputile su Vrhovnom sudu peticije kojima zahtevaju poništavanje ovog zakona po dosadašnjem zakonu. Pravnici u Izraelu smatraju da će Vrhovni sud razmatrati ovaj slučaj, što može da traje mesecima. Pošto Vlada nema nameru da čeka da se Vrhovni sud izjasni, može da dođe do ustavne krize.
Najveća kriza u istoriji Izraela
Izrael, koji je pored svih svojih mana nesumnjivo razvijena demokratija i kosntituisana država, stoji pred ponorom.
“Ovo je najveća kriza u istoriji naše zemlje, ona se razlikuje od svih dosadašnjih kriza, koje je Izrael preživeo”, kaže u intervjuu za nemački “Špigel” bivši izraelski premijer Ehud Barak. Jer, ovog puta se radi o suštini onoga što Izrael jeste, što je “stvarao i stvorio za 75 godina”. Spoljni neprijatelji tu ne igraju nikakvu ulogu.
Israel PoliticsTel Aviv: Intervencija policije protiv demonstranata / Foto: AP Photo/Ariel Schalit
I bivši predsednik Vlade Izraela Ehud Olmert oštro kritikuje Netanjahuovo potkresivanje ovlašćenja Vrhovnog suda. “To ne možemo da tolerišemo i prihvatimo”, rekao je Olmert u razgovoru za Channel 4 News. Upozorava da tako nečega nikada nije bilo, da Izrael “srlja u građanski rat.”
Pozicija SAD
Američke novine pišu da Vašington ne može da odobri takvu reformu pravosuđa, ali teško da može i da je javno i oštro osudi. Od predsednika Džoa Bajdena ne može da se očekuje više, nego da opominje jednog od najbližih saveznika Sjedinjenih Američkih Država. Izrael politički, finansijski i bezbednosno u dobroj meri zavisi od SAD, ali i od simpatija i materijane pomoći američkih Jevreja.
Israel PoliticsTel Aviv / Foto: AP Photo/Oded Balilty
A gotovo svi američki Jevreji i jevrejske organizaje u SAD osuđuju „Netanjahuov zakon“. U Americi živi između 5,3 i 9 miliona Jevreja. Neobično velika razlika u proceni dolazi otuda, što se različito procenjuje ko je Jevrejin – da li onaj koji ide u sinagogu, ili se računa poreklo. Izrael ima 6,2 miliona stanovnika.
Izrael nema Ustav
Država Izrael nema pisani Ustav, pravosuđe se zasniva na zbiru osnovnih zakona. Zbog toga Vrhovni sud ima tako veliku ulogu u očuvanju pravne države i ljudskih prva.
Foto: AP/Maya AlleruzzoKneset: Premijer Benjamin Netanjahu sprovodi reformu pravosuđa / Foto: AP Photo/Maya Alleruzzo
Vrhovnom sudu je peticiju za obaranje Netanjahuovog zakona uručila i Advokaska komara koja zastupa preko 70.000 pravnika. Komora objašnjava da bi novi zakon ugrozio pravnu državu jer više ne bi potojala garantovana podela vlasti.
J.H./Washington Post/CNN/Spiegel/Tagesschau
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Suvlasnik kompanije „Milenijum tim“ Ivan Bošnjak potvrdio je na sudu da je Predrag Mali zaposlen u firmi „KBV datakom“ više od deset godina, ali je odbacio tvrdnje da firma ostvaruje milionske poslove zahvaljujući političkim vezama. Bošnjak je istakao: „Ponosni sam član Srpske napredne stranke, ali firma nema nikakve veze sa državom niti dobijamo poslove preko političkih kontakata“
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Slobodan Pajić
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!