Uprkos masovnim, višemesečnim protestima širom Izraela i krtikima koje dolaze iz savezničkih država, premijer Benjamin Netanjahu je u Knesetu izgurao zakon koji Vladu praktično stavlja iznad Vrhovnog suda. Demonstracije ne samo da nakon toga ne jenjavaju, već postaju sve žešće. Lekari, medicinsko osoblje, rezervisti, piloti, sindikati stupaju u generalni štrajk
Zahvaljujući tankoj većini koju vlada Benjamina Netanjahua ima u Knesetu, izraelskom parlamentu, uprkos višemesečnim masovnim protestima je izglasan novi zakon kojim se „reformiše“ pravosuđe, tj. Vrhovnom sudu uskraćuje pravo da, kao do sada, tumači odluke i zakone koje donosi parlament, da pojedine minstre može da proglasi „nepodobnim“.
Protiv ove odluke Kneseta uporno protestuje stotine hiljada građana. Policija pokušava da ih rastera konjima, vodenim topovima, hapsi demonsstrante, ali talas protesta ne jenjava, već raste.
Israel Politics Photo GalleryTel Aviv: Policija rasteruje demonstrante na autuputa / Foto: AP Photo/Oded Balilty
I Lekarska komora je pozvala na štrajk. Velika većina medicinskih ustanova prihvata samo hitne slučajeve.
Štrajkuju i vojni rezervisti, među njima i piloti. Opozicioni lider Jair Lapid, koji je bio protivkandidat Netanjahua na izborima, zamolio ih je da to ne čine, ako ide na uštrb odbrambene moći zemlje. Istovremeno poručuje: “Borba protiv ovog zakona tek počinje.”
Israel Politics Photo GalleryJerusalim: Protesti protiv Netanjahua / Foto: IAP Photo/Ohad Zwigenberg
Savez sindikata Izraela Histradut razmatra generalni štrajk.
Pojedine organizacije civilnog društva uputile su Vrhovnom sudu peticije kojima zahtevaju poništavanje ovog zakona po dosadašnjem zakonu. Pravnici u Izraelu smatraju da će Vrhovni sud razmatrati ovaj slučaj, što može da traje mesecima. Pošto Vlada nema nameru da čeka da se Vrhovni sud izjasni, može da dođe do ustavne krize.
Najveća kriza u istoriji Izraela
Izrael, koji je pored svih svojih mana nesumnjivo razvijena demokratija i kosntituisana država, stoji pred ponorom.
“Ovo je najveća kriza u istoriji naše zemlje, ona se razlikuje od svih dosadašnjih kriza, koje je Izrael preživeo”, kaže u intervjuu za nemački “Špigel” bivši izraelski premijer Ehud Barak. Jer, ovog puta se radi o suštini onoga što Izrael jeste, što je “stvarao i stvorio za 75 godina”. Spoljni neprijatelji tu ne igraju nikakvu ulogu.
Israel PoliticsTel Aviv: Intervencija policije protiv demonstranata / Foto: AP Photo/Ariel Schalit
I bivši predsednik Vlade Izraela Ehud Olmert oštro kritikuje Netanjahuovo potkresivanje ovlašćenja Vrhovnog suda. “To ne možemo da tolerišemo i prihvatimo”, rekao je Olmert u razgovoru za Channel 4 News. Upozorava da tako nečega nikada nije bilo, da Izrael “srlja u građanski rat.”
Pozicija SAD
Američke novine pišu da Vašington ne može da odobri takvu reformu pravosuđa, ali teško da može i da je javno i oštro osudi. Od predsednika Džoa Bajdena ne može da se očekuje više, nego da opominje jednog od najbližih saveznika Sjedinjenih Američkih Država. Izrael politički, finansijski i bezbednosno u dobroj meri zavisi od SAD, ali i od simpatija i materijane pomoći američkih Jevreja.
Israel PoliticsTel Aviv / Foto: AP Photo/Oded Balilty
A gotovo svi američki Jevreji i jevrejske organizaje u SAD osuđuju „Netanjahuov zakon“. U Americi živi između 5,3 i 9 miliona Jevreja. Neobično velika razlika u proceni dolazi otuda, što se različito procenjuje ko je Jevrejin – da li onaj koji ide u sinagogu, ili se računa poreklo. Izrael ima 6,2 miliona stanovnika.
Izrael nema Ustav
Država Izrael nema pisani Ustav, pravosuđe se zasniva na zbiru osnovnih zakona. Zbog toga Vrhovni sud ima tako veliku ulogu u očuvanju pravne države i ljudskih prva.
Foto: AP/Maya AlleruzzoKneset: Premijer Benjamin Netanjahu sprovodi reformu pravosuđa / Foto: AP Photo/Maya Alleruzzo
Vrhovnom sudu je peticiju za obaranje Netanjahuovog zakona uručila i Advokaska komara koja zastupa preko 70.000 pravnika. Komora objašnjava da bi novi zakon ugrozio pravnu državu jer više ne bi potojala garantovana podela vlasti.
J.H./Washington Post/CNN/Spiegel/Tagesschau
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao se na televiziju baš dok igra Novak Đoković. Za razliku od Đokovića, Vučić četrnaest godina nije imao duel. Pojavljuje se samo tamo gde su pitanja servirana labavo, a vineri iz forhenda zagarantovani
Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović
Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje
U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita
Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao "frapantne" primere nameštanja javnih nabavki, piše BIRN
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!