Uprkos masovnim, višemesečnim protestima širom Izraela i krtikima koje dolaze iz savezničkih država, premijer Benjamin Netanjahu je u Knesetu izgurao zakon koji Vladu praktično stavlja iznad Vrhovnog suda. Demonstracije ne samo da nakon toga ne jenjavaju, već postaju sve žešće. Lekari, medicinsko osoblje, rezervisti, piloti, sindikati stupaju u generalni štrajk
Zahvaljujući tankoj većini koju vlada Benjamina Netanjahua ima u Knesetu, izraelskom parlamentu, uprkos višemesečnim masovnim protestima je izglasan novi zakon kojim se „reformiše“ pravosuđe, tj. Vrhovnom sudu uskraćuje pravo da, kao do sada, tumači odluke i zakone koje donosi parlament, da pojedine minstre može da proglasi „nepodobnim“.
Protiv ove odluke Kneseta uporno protestuje stotine hiljada građana. Policija pokušava da ih rastera konjima, vodenim topovima, hapsi demonsstrante, ali talas protesta ne jenjava, već raste.
Israel Politics Photo GalleryTel Aviv: Policija rasteruje demonstrante na autuputa / Foto: AP Photo/Oded Balilty
I Lekarska komora je pozvala na štrajk. Velika većina medicinskih ustanova prihvata samo hitne slučajeve.
Štrajkuju i vojni rezervisti, među njima i piloti. Opozicioni lider Jair Lapid, koji je bio protivkandidat Netanjahua na izborima, zamolio ih je da to ne čine, ako ide na uštrb odbrambene moći zemlje. Istovremeno poručuje: “Borba protiv ovog zakona tek počinje.”
Israel Politics Photo GalleryJerusalim: Protesti protiv Netanjahua / Foto: IAP Photo/Ohad Zwigenberg
Savez sindikata Izraela Histradut razmatra generalni štrajk.
Pojedine organizacije civilnog društva uputile su Vrhovnom sudu peticije kojima zahtevaju poništavanje ovog zakona po dosadašnjem zakonu. Pravnici u Izraelu smatraju da će Vrhovni sud razmatrati ovaj slučaj, što može da traje mesecima. Pošto Vlada nema nameru da čeka da se Vrhovni sud izjasni, može da dođe do ustavne krize.
Najveća kriza u istoriji Izraela
Izrael, koji je pored svih svojih mana nesumnjivo razvijena demokratija i kosntituisana država, stoji pred ponorom.
“Ovo je najveća kriza u istoriji naše zemlje, ona se razlikuje od svih dosadašnjih kriza, koje je Izrael preživeo”, kaže u intervjuu za nemački “Špigel” bivši izraelski premijer Ehud Barak. Jer, ovog puta se radi o suštini onoga što Izrael jeste, što je “stvarao i stvorio za 75 godina”. Spoljni neprijatelji tu ne igraju nikakvu ulogu.
Israel PoliticsTel Aviv: Intervencija policije protiv demonstranata / Foto: AP Photo/Ariel Schalit
I bivši predsednik Vlade Izraela Ehud Olmert oštro kritikuje Netanjahuovo potkresivanje ovlašćenja Vrhovnog suda. “To ne možemo da tolerišemo i prihvatimo”, rekao je Olmert u razgovoru za Channel 4 News. Upozorava da tako nečega nikada nije bilo, da Izrael “srlja u građanski rat.”
Pozicija SAD
Američke novine pišu da Vašington ne može da odobri takvu reformu pravosuđa, ali teško da može i da je javno i oštro osudi. Od predsednika Džoa Bajdena ne može da se očekuje više, nego da opominje jednog od najbližih saveznika Sjedinjenih Američkih Država. Izrael politički, finansijski i bezbednosno u dobroj meri zavisi od SAD, ali i od simpatija i materijane pomoći američkih Jevreja.
Israel PoliticsTel Aviv / Foto: AP Photo/Oded Balilty
A gotovo svi američki Jevreji i jevrejske organizaje u SAD osuđuju „Netanjahuov zakon“. U Americi živi između 5,3 i 9 miliona Jevreja. Neobično velika razlika u proceni dolazi otuda, što se različito procenjuje ko je Jevrejin – da li onaj koji ide u sinagogu, ili se računa poreklo. Izrael ima 6,2 miliona stanovnika.
Izrael nema Ustav
Država Izrael nema pisani Ustav, pravosuđe se zasniva na zbiru osnovnih zakona. Zbog toga Vrhovni sud ima tako veliku ulogu u očuvanju pravne države i ljudskih prva.
Foto: AP/Maya AlleruzzoKneset: Premijer Benjamin Netanjahu sprovodi reformu pravosuđa / Foto: AP Photo/Maya Alleruzzo
Vrhovnom sudu je peticiju za obaranje Netanjahuovog zakona uručila i Advokaska komara koja zastupa preko 70.000 pravnika. Komora objašnjava da bi novi zakon ugrozio pravnu državu jer više ne bi potojala garantovana podela vlasti.
J.H./Washington Post/CNN/Spiegel/Tagesschau
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novica Antić i Branko Momčilović, koji su uoči Vidovdanskog protesta uhapšeni zbog navodnog rušenja ustavnog poretka, biće pušteni na slobodu, saopštio je njihov advokat Ivan Antić. Opozicionaru iz Kraljeva Ivanu Matoviću određen je kućni pritvor
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić krajem avgusta poslao je pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen u kome se žalio na aktuelnu društvenu i političku krizu. Dve nedelje nakon toga iz Pekinga poručuje Evropi da treba češće da dolazi u prestonicu Kine
„Ni Rusija ni Kina ne veruju u Vučićevu potpunu posvećenost, već ga više vide kao nekog koga mogu zajednički da iskoriste, i tu nema ljubavi i srdačnosti koje Vučić svojom propagandnom mašinerijom pokušava da predstavi“, kaže za „Vreme“ direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi
Sumnjivi tipovi koji su pretili srpskim navijačima u Rigi su izgleda promenili taktiku na Evropskom prvenstvu u košarci - na meču protiv Turske su pokušali da preduprede i preglasaju „pumpanje“ sa tribina. Obezbeđenje Arene je, saznaje „Vreme“, moralo da premesti familije reprezentativaca na druga mesta
Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on
Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati
Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!