Na lokalnim izborima u Zaječaru i Kosjeriću nije bilo samo glasanja – bilo je i zastrašivanja, napada, ignorisanja prijava, navodne krađe glasova. Uloga policije i prisustvo „nepoznatih” u uniformama otvorili su pitanje: ko je zaista upravljao sigurnošću na dan izbora
Protiče treći dan otkako su zatvorena glasačka mesta u Zaječaru i Kosjeriću, lokalnim samoupravama u kojima su u nedelju (8. jun) održani prvi izbori na teritoriji Srbije od početka političke krize koja traje mesecima.
U ova dva mesta, koje od istoka do zapada zemlje deli oko 300 kilometaran, scenario izbornog dana bio je sličan – ogromno prisustvo policije, brojne neregularnosti, navodi o kupovini glasova, proglašenje pobede i vlasti i opozicije, optužbe, krivične prijave, sukobi, pritvori, protesti narednih dana.
Dok se i dalje sabiraju utisci, zbrajaju se i optužbe na račun policije.
Šta je policija radila na izborima u Zaječaru i Kosjeriću?
Foto: FoNet / Nebojša JovanovićGrađani ispred Akvalajnsa u Kosjeriću
Čudni neki policajci
Na ulicama ova dva mesta u nedelju bilo je dosta policije, ali i ljudi u policijskoj uniformi za koje se sumnja da zapravo nisu pripadnici MUP-a.
Kako navodi Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), bilo je i privatnog obezbeđenja, te lica u civilu bez zakonom propisanih obeležja i legitimacija, bilo je ozbiljnih nepravilnosti, zloupotreba i selektivnog pristupanja pripadnika MUP-a.
„Ako pričamo o postupanju policije na dan izbora u Kosjeriću i Zaječaru, mogli smo da vidimo prisustvo ljudi koji su se predstavljali kao policajci, a pritom nisu imali policijske legitimacije. Ima i svedočenja da su se isti ti ljudi kasnije predstavljali u nekom drugom svojstvu”, govori za „Vreme” Petar Petrović iz BCBP-a.
Kako dodaje, policiija je obezbeđivala privatnu firmu u Kosjeriću za koju se sumnjalo da se u njoj vrše izborne prevare.
„Ljudi su svedočili da su policiji prijavljivali da neki ljudi u kolima vode dupli birački spisak, da policajci jesu tu nešto intervenisali, ali ne znamo ishod te intervencije – da li je bila samo pro forme i neka vrsta mazanja očiju građanima koji su prijavili moguće zloupotrebe. Policija, takođe, nije reagovala na brojno i, ja bih rekao, agresivno prisustvo ljudi u crnim džipovima. To sve može da zastrašuje glasače”, pojašnjava Petrović.
Foto: VremePolicija naspram građana u Kosjeriću
Nezaobilazni ljudi u crnom
Sama činjenica da neko na taj način prolazi kroz jedno malo mesto može da utiče na glasače da izađu ili ne izađu na izbore i da glasaju za neku od opcija.
„Bilo je i slučajeva da ljudi obučeni u crno i u paravojne uniforme utiču na to kako će ljudi da glasaju, da pitaju za koga su glasali, zašto su tako glasali, kako nameravaju da glasaju i tako dalje. Nemamo informacije da je policija na to reagovala. To nije prvi put da se dešava i da policija ne postupa prema tim ljudima, niti radi neke ozbiljnije provere”, navodi sagovornik „Vremena”.
Kako se navodi u saopštenju BCBP-a, građanima je bio onemogućen pristup objektima u mestu, dok su neki novinari fizički napadnuti i sprečeni da izveštavaju.
„U Zaječaru su prijavljene napetosti ispred biračkih mesta, organizovani pritisci na birače i incidenti povezani s osobama koje su delovale van zakonskog okvira”, navodi BCBP u saopštenju.
„Zabrinjavajući obrazac koji se provlači kroz ove slučajeve jeste srastanje političke vlasti sa pojedinim pripadnicima policije, privatnog obezbeđenja i parapolicijskih lojalista SNS-a”.
„Tokom izbora u Kosjeriću i Zaječaru, dokumentovano je delovanje osoba koje su se predstavljale kao službena lica, bez legitimacija i van zakonskih ovlašćenja, a koje su vršile kontrolu prostora, ograničavale slobodu kretanja građana i zastrašivale birače. Ovakvo preplitanje formalnih i neformalnih struktura sile stvara paralelni mehanizam kontrole nad građanima, izborima i javnim prostorom – bez institucionalne odgovornosti i van bilo kakvog nadzora. Time se ozbiljno ugrožava integritet policije, ali i demokratski poredak u državi, jer se monopol legitimne sile efektivno prenosi na politički lojalne grupe koje deluju kao produžena ruka vlasti”, navodi BCBP.
U slučaju novinarke „Vremena”, incident je kvalifikovan kao “nasilničko ponašanje”.
Posmatračka misija CRTE je policiji prijavila da su posmatrači u Kosjeriću dobijali pretnje i bili izloženi provokacijama, ukjučujući i uznemiravanja i zastrašivanja telefonskim pozivima. Crta je policiji prijavila tri slučaja kupovine glasova u Zaječaru.
Uglješa Đuričković, kandidat za gradonačelnika Zaječara sa liste „Promena u koju verujemo, tvrdi za „Vreme” da je policiji tokom izbornog dana prijavljivao kupovinu glasova Roma, ali da službenici nisu reagovali.
„Zvao sam ih, oni nisu reagovali. Zvali su ih i studenti, zvali su ih i drugi ljudi. Ja sam ih zvao i kada sam bio u Velikom Izvoru, pošto su mi kontrolori prijavili da ih maltretiraju ljudi povezani sa SNS-om i kada smo došli, shvatili smo da su to ljudi iz Zemuna, da su to predsednik opštine Zemun i njegovi batinaši i oni su hteli s nama da se obračunaju. Tad sam zvao policiju. Nisu došli, već su me pozvali u stanicu da podnesem prijavu”, priča Đuričković za „Vreme”.
Na dan izbora nije imao vremena za to, „dok oni (policajci) stoje pored i prave se mutavi”.
„Vreme” je uputilo zahtev MUP-u s pitanjima o broju prijavljenih incidenata u ova dva mesta, međutim odgovori nisu stigli do objavljivanja ovog teksta.
Neophodna identifikacija vinovnika
BCBP zahteva hitnu, nezavisnu i transparentnu istragu svih incidenata zabeleženih tokom izbornog dana u Kosjeriću i Zaječaru, kao i odgovornost rukovodstva MUP-a za nereagovanje u slučajevima nasilja i zastrašivanja u Beogradu i drugim gradovima.
„Neophodno je javno identifikovati i procesuirati lica koja su se predstavljala kao pripadnici policije bez legitimacija, ali i prekinuti politički uticaj na rad policije i vratiti bezbednosne institucije pod demokratski i zakonit nadzor”, navodi se u saopštenju BCBP-a.
Ipak, kako objašnjava Petar Petrović iz ovog centra, oni nemaju nikakva ovlašćenja za postupanje u ovom slučaju, te samo mogu javno da zahtevaju istragu.
Foto: Tanjug / Jovana KulaševićGlasanje u Kosjeriću
Kako su protekli izbori u Zaječaru i Kosjeriću
U nedelju, 8. juna, sve oči bile su uprte u Kosjerić i Zaječar.
Dok su se mnogi nadali slomu moći Srpske napredne stranke koja bi mogla da počne iz ova dva mesta, na kraju, kada su se rezultati sabrali, pokazalo se da vladajuća stranka možda stoji na klimavim nogama, ali da i dalje ima moć da uzme većinu glasova. Istina, tesnu, ali dovoljnu da se predsednik Srbije i član te partije Aleksandar Vučić nekoliko sati po zatvaranju birališta pohvali još dvema izvojevanim pobedama.
Upitno je kako je do pobeda došlo zbog svih navoda o neregularnostima, a predstavnici opozicije u ova dva mesta u danima nakon izbora nalaze nove dokaze o izbornoj krađi.
Tako su u Zaječaru u utorak (10. jun) pronađeni „zatureni” glasački listići na jednom izbornom mestu, a istog dana pojavile su se i tvrdnje onih koji su pristali da daju glas SNS-u u zamenu za određenu količinu novca, koja im zatim nije isplaćena.
Bilo kako bilo, Republička izborna komisija (RIK) proglasila je rezultate po kojima je u Kosjeriću SNS osvojio 49,23 odsto glasova, dok su opozicionari Ujedinjeni za Kosjerić uzeli 48,54 odsto glasova.
U Zaječaru, najvećem gradu na istoku Srbije, naprednjaci su uzeli 48,4 odsto glasova, dok su opozicionari na dve liste osvojili 33,19 odsto, odnosno 7,4 odsto glasova.
Tesno, ali dovoljno da SNS slavi u oba mesta.
Izborne komisije: Sve u redu i demokratski
Gradska izborna komisij Zaječara tvrdi da je sve prošlo u demokratskoj atmosferi, bez incidenata, dok opozicionari tvrde suprotno i traže obaranje izbornih rezultata.
Uprkos tome, CRTA tvrdi da su izbori u ova dva mesta održani u izrazito nepoštenim i neslobodnim uslovima, a da je atmosfera izbornog dana podsećala na opsadno stanje.
Kako ocenjuju posmatrači CRTE, izborni dan u oba mesta protekao je uz izraženo prisustvo policije, ali i osoba u civilu s nejasnim ovlašćenjima, od kojih su mnoge pojavom i ponašanjem ostavljale utisak „batinaša”.
„Hronična nekažnjivost za ranije izborne zloupotrebe urušila je poverenje građana u integritet procesa, što je dovelo i do velikog prisustva građana koji su samoorganizovano došli u Kosjerić i Zaječar, s namerom da sprečavaju moguće izborne mahinacije”, zaključuje CRTA.
Opozicija u oba mesta najavila je borbu “do karaj” za očuvanje izborne volje građana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Možda je moj otkaz upozorenje ostalima u redakciji, ali moje kolege su pokazale da su dovoljno časne i da su spremne da se bore za svoju profesiju i objektivnost u izveštavanju, koliko god je to moguće“, kaže za „Vreme“ Marija Šehić, novinarka „Juronjuza“ koja je dobila otkaz nakon što se ogradila od spornog saopštenja ove redakcije
Beograđanin Ivan Sikošek šest i po sati trpeo je razna piolicijska poniženja da bi mu onda rekli da je prijava protiv njega odbačena. Za „Vreme“ priča šta mu se dogodilo
Predsednik Srbije Aleksamdar Vučić obećao je u Odesi da će Srbija da obnavlja ukrajinske gradove koje su razorili braća Rusi. „To meni liči kao kada sirotinja ode na neku svadbu, pa naručuje pesmu od pozajmljenog novca, da da muzici, da se pokaže. Tako Vučić isto časti, a pitanje je kako će to da vrati”, kaže za „Vreme” ekonomista Miodrag Zec
Od marginalizovanog povratnika iz Haga do nezaobilaznog gosta u TV studijima, Vojislav Šešelj od skoro doživljava novi medijski uzlet kao udarna igla režimskih napada na neistomišljenike. Rešešeljizaciju medija prati i rešešeljizacija društva
Na opasku da je ulaz na fakultet dozvoljen „samo uz indeks“, profesor anatomije Medicinskog fakulteta u Beogradu Lazar Stijak je naveo da i on „ima indeks“ i da je i on bio student
Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj
Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!