

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Protiv ulaska Srbije u NATO je 87,2 odsto građana, a 82,1 odsto je protiv uvođenja sankcija Rusiji, izjavio je Đorđe Vukadinović predstavljajući istraživanje Nove srpske političke misli
Podrška ulasku Srbije u NATO je na istorijskom minimumu i iznosi 5,4 odsto, a samo 6,9 odsto ispitanika smatra da treba uvesti sankcije Rusiji, izjavio je Đorđe Vukadinović predstavljajući istraživanje Nove srpske političke misli „EU, Rusija, Kosovo i Metohija, sankcije i strateške orijentacije“.
Na pitanje da li treba priznati Kosovo u zamenu za ulazak u Evropsku uniju 5,1 odsto smatra da treba, dok 84,7 odsto ispitanika smatra da to ne treba učiniti.
Vukadinović je objasnio da je do određenih pomeranja došlo kada je reč o podršci evropskim integracijama i članstvu Srbije u EU, ali je ostalo na tome da „tvrdih pristalica“ EU ima 20 odsto, „tvrdih protivnika“ oko 35 odsto, dok ostatak građana lavira između „da“ i „ne“, pa trenutno 41,8 odsto građa apodržava evropski put Srbije, dok se 43,4 odsto protivi.
„Pitanje EU je pitanje koje deli, ne agresivno ili militantno, ne kao nožem, već u smislu brojke i većina nije čvrsta u tom stavu. Mislim da vlast ima i prostora i želje i namere da manipuliše tim nalazima. Pitanje mnogo zavisi od atmosfere koja se stvara u medijima, može zavisiti od jedne izjave Aleksandra Vučića, posebno kod glasača Srpske napredne stranke postoji kolebanje“, rekao je Vukadinović.
Kada je reč o rusko-ukrajinskom sukobu samo 8,6 odsto građana kaže da ne prati dešavanja, redovno ich prati 43,1 odsto, a delimično 48,3 odsto građana.
Kao glavnog krivca za sukob Srbi vide NATO (68,7 odsto), Ukrajinu (7,4 odsto) i tek na trećem mestu Rusiju (5,6 odsto), pri čemu 49 odsto ispitanika smatra da je Rusija u pravu, 6,1 odsto smatra da je Ukrajina u pravu, dok 20,9 odsto smatra da niko nije u pravu.
Istoričar Slobodan Janković rekao je da je pitanje sankcija „veliko pitanje“, ali da pokazuje da su građani apsolutno protiv uvođenja sankcija Rusiji i da vlast nema nikakvu podršku za takav potez. On je istakao da će Srbija trpeti posledice i da ih već trpi, ali da većina sveta, pre svega „onaj deo sveta koji raste“, ne uvodi sankcije Rusiju, a da je „najveća kriza upravo na Zapadu“. Janković je rekao da se sve ogoljenije pokazuje da Evropska unija Srbiji ne nudi ništa, već da se od Srbije samo traži i da su građani to prepoznali.
Ako je suditi po ovom istraživanju Aleksandru Vučiću neće biti nimalo lako da bez trajnih posledica po svoj rejting i rejting SNS-a progura da Srbija kao ostatak Evrope uvede sankcije Rusiji, ako to uopšte pod pritiskom i EU i SAD namerava.
Rezultati ovog istraživanja veoma idu na ruku svim proruskim partijama koje su podozrive prema EU i izričito protiv ulaska Srbije u NATO.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve