
Sudski procesi
Hapšenja, optužnice, razgovori: Pravosuđe je silovito krenulo na studente
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Protiv ulaska Srbije u NATO je 87,2 odsto građana, a 82,1 odsto je protiv uvođenja sankcija Rusiji, izjavio je Đorđe Vukadinović predstavljajući istraživanje Nove srpske političke misli
Podrška ulasku Srbije u NATO je na istorijskom minimumu i iznosi 5,4 odsto, a samo 6,9 odsto ispitanika smatra da treba uvesti sankcije Rusiji, izjavio je Đorđe Vukadinović predstavljajući istraživanje Nove srpske političke misli „EU, Rusija, Kosovo i Metohija, sankcije i strateške orijentacije“.
Na pitanje da li treba priznati Kosovo u zamenu za ulazak u Evropsku uniju 5,1 odsto smatra da treba, dok 84,7 odsto ispitanika smatra da to ne treba učiniti.
Vukadinović je objasnio da je do određenih pomeranja došlo kada je reč o podršci evropskim integracijama i članstvu Srbije u EU, ali je ostalo na tome da „tvrdih pristalica“ EU ima 20 odsto, „tvrdih protivnika“ oko 35 odsto, dok ostatak građana lavira između „da“ i „ne“, pa trenutno 41,8 odsto građa apodržava evropski put Srbije, dok se 43,4 odsto protivi.
„Pitanje EU je pitanje koje deli, ne agresivno ili militantno, ne kao nožem, već u smislu brojke i većina nije čvrsta u tom stavu. Mislim da vlast ima i prostora i želje i namere da manipuliše tim nalazima. Pitanje mnogo zavisi od atmosfere koja se stvara u medijima, može zavisiti od jedne izjave Aleksandra Vučića, posebno kod glasača Srpske napredne stranke postoji kolebanje“, rekao je Vukadinović.
Kada je reč o rusko-ukrajinskom sukobu samo 8,6 odsto građana kaže da ne prati dešavanja, redovno ich prati 43,1 odsto, a delimično 48,3 odsto građana.
Kao glavnog krivca za sukob Srbi vide NATO (68,7 odsto), Ukrajinu (7,4 odsto) i tek na trećem mestu Rusiju (5,6 odsto), pri čemu 49 odsto ispitanika smatra da je Rusija u pravu, 6,1 odsto smatra da je Ukrajina u pravu, dok 20,9 odsto smatra da niko nije u pravu.
Istoričar Slobodan Janković rekao je da je pitanje sankcija „veliko pitanje“, ali da pokazuje da su građani apsolutno protiv uvođenja sankcija Rusiji i da vlast nema nikakvu podršku za takav potez. On je istakao da će Srbija trpeti posledice i da ih već trpi, ali da većina sveta, pre svega „onaj deo sveta koji raste“, ne uvodi sankcije Rusiju, a da je „najveća kriza upravo na Zapadu“. Janković je rekao da se sve ogoljenije pokazuje da Evropska unija Srbiji ne nudi ništa, već da se od Srbije samo traži i da su građani to prepoznali.
Ako je suditi po ovom istraživanju Aleksandru Vučiću neće biti nimalo lako da bez trajnih posledica po svoj rejting i rejting SNS-a progura da Srbija kao ostatak Evrope uvede sankcije Rusiji, ako to uopšte pod pritiskom i EU i SAD namerava.
Rezultati ovog istraživanja veoma idu na ruku svim proruskim partijama koje su podozrive prema EU i izričito protiv ulaska Srbije u NATO.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Novinaru “Vremena” koji trideset godina prati vojsku nije odobrena akreditacija za vojnu paradu “Snaga jedinstva”. Ali su svečane pozivnice zato dobili višestruko osuđivani kriminalci, ratni profiteri i dezerteri, ubice, penzionisani oficiri koji ratišta nisu videli, samozvani vojni analitičari i slične pojave
Studenti u blokadi saopštili da će se danas, 20. septembra, u 10 sati okupiti na kružnom toku kod opštine Novi Beograd, pod parolom „Sloboda je najskuplja srpska reč“
Akreditovani novinari, koji će pratiti Vojnu paradu, ne mogu „tek tako“ da se pojave u masi kod Palate Srbija
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve