img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istočna kriza

Iskorak Rusije: Putin priznao dve republike u Donbasu

21. фебруар 2022, 21:37 M. M
Foto: Sergey Guneev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Proaktivna igra: Vladimir Putin
Copied

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je u ponedeljak 21. februara Ukaz o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) i zatražio da ruska Dume ratifikuje te dokumente. Istovremeno je potpisao sporazume o vojnoj saradnji i uzajamnoj pomoći sa te dve republike

Vladimir Putin je odluku opriznaju DNR i LNR doneo nakon rezolucije Državne dume od 15. februara kojom je većinom glasova podržan predlog Komunističke partije RF kojom se apeluje na šefa države da razmotri priznanje samoproglašenih republika „kao nezavisnih i suverenih država“ u kojima su, kako se kaže u rezoluciji, „proteklih godina na osnovu volje naroda izgrađeni demokratski organi države sa svim atributima legitimne vlasti».

Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj je ranije saopštio da EU osuđuje predlog ruske Dume predsedniku Rusije da prizna nezavisnost Donjecka i Luganska u Ukrajini.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je tada upozorio: „Ako se to (priznanje) dogodi, to će biti još jedno eklatantno narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, jer nema sumnje da su Donjeck i Lugansk deo Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica“.

Dok se 21. februara sukob na liniji razdvajanja razgorevao, šefovi samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike Denis Pušilin i Leonid Pasečnik takođe su uputili zahtev Putinu da prizna nezavisnost DNR i LNR i tražili od njega da razmotri mogućnost sklapanja sporazuma o saradnji u sferi odbrane.

Jednoglasno u ruskom Savetu bezbednosti

Pre donošenja odluke Putin je na javnoj sednici saslušao pojedinačna izjašnjavanja članova ruskog Saveta bezbednosti koji su se pred TV kamerama pojedinačno izjasnili za priznavanje nezavisnosti pomenutih republika.

Zamenik šefa Predsedničke administracije Dmitrij Kozak, koji je ovlašćeni predstavnik u pregovorima između Francuske, Nemačke, Ukrajine i Rusije o sprovođenju takozvanih Minskih sporazuma koji su prošle nedelje prekinuti u Berlinu, je referisao da su zapali u ćorsokak i da po njegovoj proceni Kijev „u normalnim okolnostima nikada neće ispoštovati sporazume iz Minska“.

„U ovoj situaciji nismo ostali bez izbora. Stoga nedvosmisleno kažem da. Da, moramo priznati“, izjasnio se ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, pomenuvši posebno da se zapadne isporuke naoružanja Ukrajini nastavljaju „sa nejasnim ciljevima i zadacima».

Direktor FSB Aleksandar Bortnikov je konstatovao da je situacija na teritoriji DNR i LNR „degradirajuća“, da predstavlja pretnju po živote stanovnika i da «sve sugeriše da se sprema nasilan scenario», a predsednik Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev da je trenutna situacija sa Donbasom „komplikovanija od one 2008. godine sa priznanjem Južne Osetije i Abhazije“. Premijer Mihail Mišustin je refereisao da se ruska Vlada već mesec dana pripremala za odgovor na najavljene reakcije (Zapada) zbog priznanja LNR i DNR, koje se tiču finansijskog sektora, ograničenja trgovine i uvoza. Pomenuo je posebno visoku tehnologiju.

Svi članovi ruskog SB su predlagali da se odluka o priznanju donese odmah, jedino je šef spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin rekao da bi Rusija zapadnim partnerima mogla da pruži poslednju šansu da nateraju Kijev da sklopi mir i primeni sporazume iz Minska. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je na to rekao da on ne vidi da bi odlaganje išta donelo.

Izdavanje pasoša Ruske Federacije

Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika su same proglasile nezavisnost 12. maja 2014. nakon svrgavanja bivšeg predsednika Viktora Janukoviča u tzv. Majdan Revoluciji u Kijevu. One zauzimaju otprilike polovinu Luganske i Donjecke administrativne oblasti. Od oko 2,5 miliona ruskojezičnog stanovništva u tom regionu – Rusa ima 51 odsto, Ukrajinaca 44 odsto – do sada je njih 800.000 dobilo pasoše Ruske federacije, a kako je na sednici ruskog SB saopštio predsednik Državne dume Volodin, zahteve za pasoše RF podnelo je još 400.000 ljudi iz te oblasti.

Ukrajina je u dva navrata, 2014. i 2015, bezuspešno pokušavala da takozvanom antiterorističkom akcijom uspostavi kontrolu nad tom teritorijom. Prekid vatre nadgledaju posmatrači OEBS-a, pred čijim je sedištem u Lugansku 21. februara odjeknula jaka eksplozija.

Minskim sporazumima iz 2014. i 2015. predviđena je mirna integracija, ali pregovori o njihovoj primeni u okviru tzv. normandijskog formata (Francuska, Nemačka, Ukrajina, Rusija) nisu dali rezultate i, kako izgleda, prošle nedelje u Berlinu definitivno zapali u ćorsokak. O svojoj odluci o priznanju LNR i DNR Putin je 21. februara obavestio predsednika Francuske Emanula Makrona i kancelara Nemačke Olafa Šolca, saopštio je Kremlj.

M.M.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjuena www.vreme.com

Tagovi:

Vladimir Putin Medvedev Rusija Mariškin Kijev Ukrajina Minski sporazum Moskva Lavrov Donjecka narodna republika istočna kriza Luganska narodna republika priznanje Luganskai Donjecka ruski Savet bezbednosti Šojgu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Otpuštena sa medicinskog fakulteta zbog podrške studentima

Iz novog broja

04.фебруар 2026. J. J.

Kako je režim otpustio ženu jer nije htela da promeni stolicu

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Slučaj Generalštab

04.фебруар 2026. M. L. J.

Počelo suđenje Selakoviću: Koliku kaznu može da dobije

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Predsednik Ustavnog suda

Predsednik Ustavnog suda

04.фебруар 2026. I.M.

Medijska zvezda Vladan Petrov: Gostovanja predsednika Ustavnog suda na režimskim televizijama

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama

Skupština usvojila

„Mrdićevi zakoni“

03.фебруар 2026. B. B.

Srećko Đukić: „Mrdićevi zakoni“ su problem građana Srbije, a ne EU

Setu pravosudnih zakona koje je predložio Uglješa Mrdić, a potpisao ih Aleksandar Vučić, legitimitet su dali opozicioni poslanici koji nisu napustili Skupštinu Srbije, kaže nekadašnji diplomata Srećko Đukić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

03.фебруар 2026. M. L. J.

Projektovanje vlasti do 2035: Vučić promenio tri premijera, hoće li on biti četvrti

Uz iskustva autokratskih kolega - Putina, Mila Đukanovića, Orbana, Erdogana - Aleksandar Vučić, posle dva predsednička mandata, puca ponovo na položaj premijera

Komentar
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure