img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istočna kriza

Iskorak Rusije: Putin priznao dve republike u Donbasu

21. februar 2022, 21:37 M. M
Foto: Sergey Guneev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Proaktivna igra: Vladimir Putin
Copied

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je u ponedeljak 21. februara Ukaz o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) i zatražio da ruska Dume ratifikuje te dokumente. Istovremeno je potpisao sporazume o vojnoj saradnji i uzajamnoj pomoći sa te dve republike

Vladimir Putin je odluku opriznaju DNR i LNR doneo nakon rezolucije Državne dume od 15. februara kojom je većinom glasova podržan predlog Komunističke partije RF kojom se apeluje na šefa države da razmotri priznanje samoproglašenih republika „kao nezavisnih i suverenih država“ u kojima su, kako se kaže u rezoluciji, „proteklih godina na osnovu volje naroda izgrađeni demokratski organi države sa svim atributima legitimne vlasti».

Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj je ranije saopštio da EU osuđuje predlog ruske Dume predsedniku Rusije da prizna nezavisnost Donjecka i Luganska u Ukrajini.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je tada upozorio: „Ako se to (priznanje) dogodi, to će biti još jedno eklatantno narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, jer nema sumnje da su Donjeck i Lugansk deo Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica“.

Dok se 21. februara sukob na liniji razdvajanja razgorevao, šefovi samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike Denis Pušilin i Leonid Pasečnik takođe su uputili zahtev Putinu da prizna nezavisnost DNR i LNR i tražili od njega da razmotri mogućnost sklapanja sporazuma o saradnji u sferi odbrane.

Jednoglasno u ruskom Savetu bezbednosti

Pre donošenja odluke Putin je na javnoj sednici saslušao pojedinačna izjašnjavanja članova ruskog Saveta bezbednosti koji su se pred TV kamerama pojedinačno izjasnili za priznavanje nezavisnosti pomenutih republika.

Zamenik šefa Predsedničke administracije Dmitrij Kozak, koji je ovlašćeni predstavnik u pregovorima između Francuske, Nemačke, Ukrajine i Rusije o sprovođenju takozvanih Minskih sporazuma koji su prošle nedelje prekinuti u Berlinu, je referisao da su zapali u ćorsokak i da po njegovoj proceni Kijev „u normalnim okolnostima nikada neće ispoštovati sporazume iz Minska“.

„U ovoj situaciji nismo ostali bez izbora. Stoga nedvosmisleno kažem da. Da, moramo priznati“, izjasnio se ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, pomenuvši posebno da se zapadne isporuke naoružanja Ukrajini nastavljaju „sa nejasnim ciljevima i zadacima».

Direktor FSB Aleksandar Bortnikov je konstatovao da je situacija na teritoriji DNR i LNR „degradirajuća“, da predstavlja pretnju po živote stanovnika i da «sve sugeriše da se sprema nasilan scenario», a predsednik Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev da je trenutna situacija sa Donbasom „komplikovanija od one 2008. godine sa priznanjem Južne Osetije i Abhazije“. Premijer Mihail Mišustin je refereisao da se ruska Vlada već mesec dana pripremala za odgovor na najavljene reakcije (Zapada) zbog priznanja LNR i DNR, koje se tiču finansijskog sektora, ograničenja trgovine i uvoza. Pomenuo je posebno visoku tehnologiju.

Svi članovi ruskog SB su predlagali da se odluka o priznanju donese odmah, jedino je šef spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin rekao da bi Rusija zapadnim partnerima mogla da pruži poslednju šansu da nateraju Kijev da sklopi mir i primeni sporazume iz Minska. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je na to rekao da on ne vidi da bi odlaganje išta donelo.

Izdavanje pasoša Ruske Federacije

Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika su same proglasile nezavisnost 12. maja 2014. nakon svrgavanja bivšeg predsednika Viktora Janukoviča u tzv. Majdan Revoluciji u Kijevu. One zauzimaju otprilike polovinu Luganske i Donjecke administrativne oblasti. Od oko 2,5 miliona ruskojezičnog stanovništva u tom regionu – Rusa ima 51 odsto, Ukrajinaca 44 odsto – do sada je njih 800.000 dobilo pasoše Ruske federacije, a kako je na sednici ruskog SB saopštio predsednik Državne dume Volodin, zahteve za pasoše RF podnelo je još 400.000 ljudi iz te oblasti.

Ukrajina je u dva navrata, 2014. i 2015, bezuspešno pokušavala da takozvanom antiterorističkom akcijom uspostavi kontrolu nad tom teritorijom. Prekid vatre nadgledaju posmatrači OEBS-a, pred čijim je sedištem u Lugansku 21. februara odjeknula jaka eksplozija.

Minskim sporazumima iz 2014. i 2015. predviđena je mirna integracija, ali pregovori o njihovoj primeni u okviru tzv. normandijskog formata (Francuska, Nemačka, Ukrajina, Rusija) nisu dali rezultate i, kako izgleda, prošle nedelje u Berlinu definitivno zapali u ćorsokak. O svojoj odluci o priznanju LNR i DNR Putin je 21. februara obavestio predsednika Francuske Emanula Makrona i kancelara Nemačke Olafa Šolca, saopštio je Kremlj.

M.M.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjuena www.vreme.com

Tagovi:

Donjecka narodna republika istočna kriza Kijev Lavrov Luganska narodna republika Mariškin Medvedev Moskva priznanje Luganskai Donjecka Rusija ruski Savet bezbednosti Šojgu Ukrajina Minski sporazum Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studenti

22.novembar 2025. S.Ć.

Medicinski fakultet: Smena profesorke Martić je neakademski čin

Studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu traže preispitivanje odluke po kojoj je bez obrazloženja smenjena profesorka Jelena Martić sa mesta načelnice u Institutu za majku i dete, i zamenjena koleginicom sa dva meseca iskustva

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Mediji: Ubijen vođa navijača Partizana iz Zemuna

Kako su javili pojedini mediji, u pucnjavi na Novom Beogradu je ubijen Tadija Pantić, vođa Partizanove navijačke grupe iz Zemuna

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Završen je protest beogradskih studenata u blokadi organizovan godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, zbog čega još uvek traže pravdu

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure