
Praznici
Radno vreme prodavnica, pošta i garaža tokom praznika
Za vreme novogodišnjih i božićnih praznika radno vreme pijaca, pošta, prodavnica i apoteka u Beogradu uglavnom će biti skraćeno, a 1. i 7. januara većina objekata neće raditi

Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“
Komemoracije je održana „u spomen na desetke tisuća vojnika, ali i civila koji su ubijeni bez suđenja“ neposredno nakon Drugog svetskog rata, navodi HRT.
Prenose se reči predsednika Sabora Gorana Jandrokovića (HDZ) koji je rekao da je zločin nad ratnim zarobljenicima bio prvi primer kako će se tadašnji pobednici odnositi prema poraženima koji su „imali drugačije političke stavove“.
„Događaj koji obilježavamo pokazuje koliko je teška i bremenita bila hrvatska povijest, koliko su velike bile podjele u hrvatskom narodu i danas zaista s ponosom možemo govoriti o tome da imamo demokratsku, slobodnu Hrvatsku, članicu najsnažnijih svjetskih integracija“, rekao je Jandroković.
Ministar branitelja Tomo Medved je u istu ravan stavio „sve totalitarne režime“, pominjući „nacizam, fašizam i komunizam“.
U izveštaju HRT-a jedino je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski pomenuo „grijehe žrtava“, navodeći da mole za oproštenje i tih greha i „greha ubojica“.
Centralno mesto mitomanije
Masovna streljanja zarobljenih ustaša, hrvatskih i slovenačkih domobrana, SS-ovaca i četnika počela su kod austrijskog gradića Blajburga sredinom maja 1945. godine. Pobijeno je ili umoreno dugim marševima, smatra se, oko šezdeset hiljada ljudi.
Taj zločin, mahom nad počiniocima genocida nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svetskog rata, bio je potiskivan u vreme komunističke Jugoslavije.
Već dugo je pak centralno mesto u revizionizmu kojim se bave hrvatski krajnji desničari.
„To nije bio zločin nad Hrvatima“, rekao je pak Ivo Goldštajn, poznati hrvatski istoričar i autor knjige o hrvatskom revizionizmu.
„To je bio zločin u jednom dijelu nad vojksom NDH, nad HOS-om, jednim dijelom nad domobranima, prvenstveno nad ustašama. To nije bio zločin nad hrvatskim narodom. (…) Vrlo često se govori da su na Bleiburgu stradavali žene i djeca. Nisu, to nije istina. To je želja, strategija da se izjednači s Jasenovcem“, izjavio je Goldštajn nedavno za N1.
Osvrnuo se i na žrtve takozvanog Križnog puta. „Masovno su se vojnici predavali, civili su načelno bili puštani. Međutim, od onih koji su bili uhvaćeni, veliki dio ustaša je bio streljan, dobar dio domobranskih oficira je bio streljan, a oni koji su prošli taj filter, bili su upućivani na ove križne putove i na tom putu su stradali oni koji ništa nisu krivi. I to je bio zločin, tu je ta malignost Bleiburga“.

Za vreme novogodišnjih i božićnih praznika radno vreme pijaca, pošta, prodavnica i apoteka u Beogradu uglavnom će biti skraćeno, a 1. i 7. januara većina objekata neće raditi

Iako su teme njegovih obraćanja uglavnom bile svedene na nekoliko oblasti – proteste, izbore, krizu, ekonomiju i međunarodnu politiku – predsednik Srbije Aleksandar Vučić se tokom 2025. javnosti obratio čak 411 puta

„Je l’ normalno da u ovoj Srbiji nema mesta za jednog Novaka Đokovića“, upitao je bivši ministar Branko Ružić. I zaista, nosilac ovogodišnje nagrade Globe Sports Award za dostignuća u sportu kuju mu je uručio Kristijano Ronaldo i najbolji teniser svih vremena za režimske medije ne postoji

Rešenjem direktora policije je za načelnika Uprave kriminalističke policije postavljen potpukovnik Marko Kričak. Dosadašnji komandant JZO proslavio se u javnosti optužbama da je hvatao demonstrante po ulicama. Pojedini studenti su ga optužili za mlaćenje i pretnje silovanjem

Policija je rasturila blokadu meštana u Botunu koji su telima sprečavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon privođenja aktivista i lokalnih političara lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zapretio je da će napustiti Vladu. Odmah je dobio podršku Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve