img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica

HRT i „blajburška tragedija“: Čik reci „ustaše“

18. maj 2024, 19:16 N.R.
Zarobljenici u Blajburgu cms-image-000014352
Zarobljenici u Blajburgu
Copied

Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“

Komemoracije je održana „u spomen na desetke tisuća vojnika, ali i civila koji su ubijeni bez suđenja“ neposredno nakon Drugog svetskog rata, navodi HRT.

Prenose se reči predsednika Sabora Gorana Jandrokovića (HDZ) koji je rekao da je zločin nad ratnim zarobljenicima bio prvi primer kako će se tadašnji pobednici odnositi prema poraženima koji su „imali drugačije političke stavove“.

„Događaj koji obilježavamo pokazuje koliko je teška i bremenita bila hrvatska povijest, koliko su velike bile podjele u hrvatskom narodu i danas zaista s ponosom možemo govoriti o tome da imamo demokratsku, slobodnu Hrvatsku, članicu najsnažnijih svjetskih integracija“, rekao je Jandroković.

Ministar branitelja Tomo Medved je u istu ravan stavio „sve totalitarne režime“, pominjući „nacizam, fašizam i komunizam“.

U izveštaju HRT-a jedino je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski pomenuo „grijehe žrtava“, navodeći da mole za oproštenje i tih greha i „greha ubojica“.

Centralno mesto mitomanije

Masovna streljanja zarobljenih ustaša, hrvatskih i slovenačkih domobrana, SS-ovaca i četnika počela su kod austrijskog gradića Blajburga sredinom maja 1945. godine. Pobijeno je ili umoreno dugim marševima, smatra se, oko šezdeset hiljada ljudi.

Taj zločin, mahom nad počiniocima genocida nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svetskog rata, bio je potiskivan u vreme komunističke Jugoslavije.

Već dugo je pak centralno mesto u revizionizmu kojim se bave hrvatski krajnji desničari.

„To nije bio zločin nad Hrvatima“, rekao je pak Ivo Goldštajn, poznati hrvatski istoričar i autor knjige o hrvatskom revizionizmu.

„To je bio zločin u jednom dijelu nad vojksom NDH, nad HOS-om, jednim dijelom nad domobranima, prvenstveno nad ustašama. To nije bio zločin nad hrvatskim narodom. (…) Vrlo često se govori da su na Bleiburgu stradavali žene i djeca. Nisu, to nije istina. To je želja, strategija da se izjednači s Jasenovcem“, izjavio je Goldštajn nedavno za N1.

Osvrnuo se i na žrtve takozvanog Križnog puta. „Masovno su se vojnici predavali, civili su načelno bili puštani. Međutim, od onih koji su bili uhvaćeni, veliki dio ustaša je bio streljan, dobar dio domobranskih oficira je bio streljan, a oni koji su prošli taj filter, bili su upućivani na ove križne putove i na tom putu su stradali oni koji ništa nisu krivi. I to je bio zločin, tu je ta malignost Bleiburga“.

Tagovi:

Ustaše Blajburg Hrvatska Križni put
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednica Kosova

Kosovo

06.mart 2026. I.M.

Ponovo vanredni izbori: Vjosa Osmani raspustila parlament

Predsednica Kosova Vjosa Osmani raspustila je parlament nakon što poslanici nisu izabrali predsednika, aktivirajući ustavni mehanizam koji vodi ka novim izborima

Zastava Velike Britanije

Diplomatija

05.mart 2026. K. S.

Ambasada Velike Britanije: Zaposleni maltretirani tokom posete Aranđelovcu

Ambasada Velike Britanije u Beogradu saopštila je da su njeni zaposleni maltretirani tokom nedavne posete Aranđelovcu, gde su boravili u okviru rutinske diplomatske aktivnosti

Semafor za putovanja MSP, Hrvatska

Međususedski odnosi

05.mart 2026. K. S.

Upozorenje Ministarstva Spoljnih poslova Srbije: U Hrvatsku putujte samo u slučaju krajnje nužde

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije putovanja u Hrvatsku preporučuje samo u slučaju krajnje potrebe. Zvanično obrazloženje govori o incidentima i bezbednosnim rizicima. Iz Zagreba stižu ironični odgovori

Aleksandar Vučić

Rodjendan predsednika Republike

04.mart 2026. K. S.

RTS prenosi: Ko je od svetskih zvaničnika prvi čestitao rođendan Aleksandru Vučiću

Vučić Aleksandar, predsednik Srbije, slavi u četvrtak 56. rođendan. O tome izveštava RTS. Koji su se svetski državnici požurili da mu čestitaju

Predizborna kampanja

04.mart 2026. A.I.

Vučićev martovski skup u Beogradu: Niko kao on, sa volom ili bez vola na ražnju

Srpska napredna stranke prirediće za Aleksandra Vučića skup u Beogradu 21. marta, osam dan pred lokalne izbore u deset gradova. Miting treba da demonstrira njegovu snagu i nepobedivost

Komentar
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure