img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica

HRT i „blajburška tragedija“: Čik reci „ustaše“

18. maj 2024, 19:16 N.R.
Zarobljenici u Blajburgu cms-image-000014352
Zarobljenici u Blajburgu
Copied

Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“

Komemoracije je održana „u spomen na desetke tisuća vojnika, ali i civila koji su ubijeni bez suđenja“ neposredno nakon Drugog svetskog rata, navodi HRT.

Prenose se reči predsednika Sabora Gorana Jandrokovića (HDZ) koji je rekao da je zločin nad ratnim zarobljenicima bio prvi primer kako će se tadašnji pobednici odnositi prema poraženima koji su „imali drugačije političke stavove“.

„Događaj koji obilježavamo pokazuje koliko je teška i bremenita bila hrvatska povijest, koliko su velike bile podjele u hrvatskom narodu i danas zaista s ponosom možemo govoriti o tome da imamo demokratsku, slobodnu Hrvatsku, članicu najsnažnijih svjetskih integracija“, rekao je Jandroković.

Ministar branitelja Tomo Medved je u istu ravan stavio „sve totalitarne režime“, pominjući „nacizam, fašizam i komunizam“.

U izveštaju HRT-a jedino je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski pomenuo „grijehe žrtava“, navodeći da mole za oproštenje i tih greha i „greha ubojica“.

Centralno mesto mitomanije

Masovna streljanja zarobljenih ustaša, hrvatskih i slovenačkih domobrana, SS-ovaca i četnika počela su kod austrijskog gradića Blajburga sredinom maja 1945. godine. Pobijeno je ili umoreno dugim marševima, smatra se, oko šezdeset hiljada ljudi.

Taj zločin, mahom nad počiniocima genocida nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svetskog rata, bio je potiskivan u vreme komunističke Jugoslavije.

Već dugo je pak centralno mesto u revizionizmu kojim se bave hrvatski krajnji desničari.

„To nije bio zločin nad Hrvatima“, rekao je pak Ivo Goldštajn, poznati hrvatski istoričar i autor knjige o hrvatskom revizionizmu.

„To je bio zločin u jednom dijelu nad vojksom NDH, nad HOS-om, jednim dijelom nad domobranima, prvenstveno nad ustašama. To nije bio zločin nad hrvatskim narodom. (…) Vrlo često se govori da su na Bleiburgu stradavali žene i djeca. Nisu, to nije istina. To je želja, strategija da se izjednači s Jasenovcem“, izjavio je Goldštajn nedavno za N1.

Osvrnuo se i na žrtve takozvanog Križnog puta. „Masovno su se vojnici predavali, civili su načelno bili puštani. Međutim, od onih koji su bili uhvaćeni, veliki dio ustaša je bio streljan, dobar dio domobranskih oficira je bio streljan, a oni koji su prošli taj filter, bili su upućivani na ove križne putove i na tom putu su stradali oni koji ništa nisu krivi. I to je bio zločin, tu je ta malignost Bleiburga“.

Tagovi:

Blajburg Hrvatska Križni put Ustaše
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Beograd

04.januar 2026. S. Ć.

Traži se Šapićeva ostavka zbog kolapsa u gradskom prevozu

Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro

Otmica Madura

04.januar 2026. B. B.

Ujedinitelj Madurо: Srpski političari složno osudili kršenje međunarodnog prava

„Akt brutalnog kršenja međunarodnog prava“ i „simboličan kraj međunarodnog poretka“, tako srpski političari ocenjuju otmicu predsednika Venecuele Nikolasa Madura

Sneg je pokrio zgradu Skupštine Srbije

Ćacilend

04.januar 2026. B. B.

Uklonjen i naslednik Ćacilenda ispred Skupštine Srbije, saobraćaj još ne funkcioniše

„Božićno selo“, kratkotrajni naslednik dela Ćacilenda na kolovozu ispred Skupštine Srbije, uklonjen je, ali saobraćaj i dalje ne funkcioniše

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum.

Akademski plenum

02.januar 2026. B. B.

Akademski plenum: Osećamo potrebu da pomognemo Vučiću da se izbori sa sopstvenim neznanjem

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropske integracije

02.januar 2026. Katarina Stevanović

Srbija kobajagi ide u EU: Tapkanje u mestu i koraci unazad

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete

Komentar
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure