img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

«Havana sindrom»: Ruska misterija ili američka masovna histerija

21. јануар 2022, 11:04 M. M
Foto: AP Photo/Patrick Semansky
Usijana retorika: Vladimir Putin i Džo Bajden
Copied

Kao uzrok tegoba američkih diplomata na Kubi pominjani su ruski napad ultrazvučnim oružjem, indijski kratkorepi cvrčci i masovna psihogena bolest izazvana stresom kod diplomata i špijuna. Ni Srbija nije zaobiđena

Malo je verovatno da je većinu slučajeva misterioznog „Havana sindroma” izazvala Rusija ili neki drugi inostrani protivnik, zaključila je nedavno CIA čijim su privremenim saznanjima nezadovoljne mnoge žrtve, posebno sadašnji i bivši zvaničnici koji se godinama bore sa hroničnim bolestima, piše „Njujork tajms“ 20. januara 2022. CIA se, po običaju, uzdržala od komentara.

«Havana sindrom» je termin koji opisuje tegobe na koje su se od 2016. žalile diplomate američkog Stejt departmenta i špijuni stacionirani na Kubi: zujanje u ušima, gubitak sluha i vida, problemi sa pamćenjem i ravnotežom, glavobolja i mučnina, bol i vrtoglavica i problemi sa koncentracijom.

Na slične tegobe se u prethodnih pet godina žalilo oko 200 američkih diplomata i u drugim zemljama. Pretprošle 2020. godine u SAD je na lečenje od misteriozne bolesti evakuisano troje američkih diplomata, dvoje iz Ženeve i jedan iz Pariza. Neki mediji su u septembru 2021. javili da je jedan američki diplomata evakuisan i iz Srbije. U decembru 2021. bivši agent FBI koji je bio poslat u Guangžou u Kini je pokrenuo sudski proces protiv američke vlade.

NBC njuz je 2018. izvestio da američki obaveštajni zvaničnici najpre sumnjiče Rusiju zbog, kako su neki od njih ocenili, „namernih napada na diplomate i oficire CIA u inostranstvu“, bilo sa ciljem da bi im naudi, ili da bi ih sprečili da prikupe obaveštajne podatke. Špijunske agencije, međutim, nisu otkrile dovoljno dokaza da bi se utvrdio uzrok ili krivac zdravstvenih tegoba diplomata.

Dve godine kasnije NBC se ponovo vraća toj temi i javlja da su Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine navele u izveštaju iz 2020. da su neke od uočenih povreda mozga u skladu sa efektima usmerene mikrotalasne energije. U izveštaju se navodi da je Rusija to dugo proučavala.

BBC podseća da su Rusija, Kina, a i same SAD istraživale upotrebu mikrotalasa u vojne svrhe, a da se američki profesor Džejms Lin pedesetih godina prošlog veka interesovao šta to rusi istražuju u centru Puškin kod Moskve, dok je druga grupa Amerikanaca u moskovskoj ambasadi nedaleko odtatle bila zabrinuta da ih mikrotalasi ubijaju – i da je njihova vlastita vlada to zataškavala skoro četvrt veka. Naime, desetospratna američka ambasada u Moskvi bila je osvetljavana širokim, nevidljivim snopom mikrotalasa niskog nivoa što je nazvano „moskovski signal“, a koji je navodno dolazio sa jedne antene preko puta ambasade sa koje su Rusi pokušavali da onemoguće kumunikacije američkih diplomata.

Nakon Drugog svetskog rata postojali su izveštaji da su ljudi kada se obližnji radar uključi mogli nešto da čuju, iako nije bilo spoljašnjih zvukova. U radu iz 1961. dr Alen Frej je tvrdio da su zvuci izazvani mikrotalasima u interakciji sa nervnim sistemom, što je dovelo do izraza „Frejev efekat“. Ali tačni uzroci – i implikacije – ostali su nejasni.

Moskva je optužbe da je koristila „mikrotalasno oružje“ odbacila kao „fantastičnu hipotezu“, a Kuba, posle temeljne istrage, da su optužbe bez osnova.

Prošlog septembra „Rolingston“ je pozivajući se na izveštaj Stejt departmenta pisao da neki naučnici veruju da su za zvuke «Havana sindroma», koje su američke diplomate ne samo čule, već i snimile, odgovorni „indijski kratkorepi cvrčci“. Na tu dijagnozu izneta je kontrateza – da su američki neprijatelji na Kubi možda nečim privukli zrikavce da bi prikrili delovanje tajnog oružja.

„Sajens fokus“ magazin takođe pominje ljubavni zov cvrčaka, ali karipskih, uz višestruko obrazloženu konstataciju da se dostupni podaci o „Havanskom sindromu“ preklapaju sa masovnom histerijom, mada trenutno nije moguće sa sigurnošću znati da li je «Havana sindrom» primer te masovne psihogene bolesti.

Mnogi od pogođenih agenata su radili u stresnom, opasnom okruženju. Bili su u bliskom kontaktu jedni sa drugima, izloženi ideji o simptomima i strahu da bi i oni mogli biti pogođeni. U odsustvu bilo kakvog očiglednog fizičkog objašnjenja, uz činjenicu da je teza o delovanju zvučnog oružja u ovom trenutku čisto teorijska i nedokazana, čini se verovatnim da je uzrok tegoba psihološke prirode.

M.M./New York Times/Rolling stone/BBC/NBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

mikrotalasi Špijuni diplomate Kuba Havana sindrom tajno oružje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure