img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

«Havana sindrom»: Ruska misterija ili američka masovna histerija

21. januar 2022, 11:04 M. M
Foto: AP Photo/Patrick Semansky
Usijana retorika: Vladimir Putin i Džo Bajden
Copied

Kao uzrok tegoba američkih diplomata na Kubi pominjani su ruski napad ultrazvučnim oružjem, indijski kratkorepi cvrčci i masovna psihogena bolest izazvana stresom kod diplomata i špijuna. Ni Srbija nije zaobiđena

Malo je verovatno da je većinu slučajeva misterioznog „Havana sindroma” izazvala Rusija ili neki drugi inostrani protivnik, zaključila je nedavno CIA čijim su privremenim saznanjima nezadovoljne mnoge žrtve, posebno sadašnji i bivši zvaničnici koji se godinama bore sa hroničnim bolestima, piše „Njujork tajms“ 20. januara 2022. CIA se, po običaju, uzdržala od komentara.

«Havana sindrom» je termin koji opisuje tegobe na koje su se od 2016. žalile diplomate američkog Stejt departmenta i špijuni stacionirani na Kubi: zujanje u ušima, gubitak sluha i vida, problemi sa pamćenjem i ravnotežom, glavobolja i mučnina, bol i vrtoglavica i problemi sa koncentracijom.

Na slične tegobe se u prethodnih pet godina žalilo oko 200 američkih diplomata i u drugim zemljama. Pretprošle 2020. godine u SAD je na lečenje od misteriozne bolesti evakuisano troje američkih diplomata, dvoje iz Ženeve i jedan iz Pariza. Neki mediji su u septembru 2021. javili da je jedan američki diplomata evakuisan i iz Srbije. U decembru 2021. bivši agent FBI koji je bio poslat u Guangžou u Kini je pokrenuo sudski proces protiv američke vlade.

NBC njuz je 2018. izvestio da američki obaveštajni zvaničnici najpre sumnjiče Rusiju zbog, kako su neki od njih ocenili, „namernih napada na diplomate i oficire CIA u inostranstvu“, bilo sa ciljem da bi im naudi, ili da bi ih sprečili da prikupe obaveštajne podatke. Špijunske agencije, međutim, nisu otkrile dovoljno dokaza da bi se utvrdio uzrok ili krivac zdravstvenih tegoba diplomata.

Dve godine kasnije NBC se ponovo vraća toj temi i javlja da su Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine navele u izveštaju iz 2020. da su neke od uočenih povreda mozga u skladu sa efektima usmerene mikrotalasne energije. U izveštaju se navodi da je Rusija to dugo proučavala.

BBC podseća da su Rusija, Kina, a i same SAD istraživale upotrebu mikrotalasa u vojne svrhe, a da se američki profesor Džejms Lin pedesetih godina prošlog veka interesovao šta to rusi istražuju u centru Puškin kod Moskve, dok je druga grupa Amerikanaca u moskovskoj ambasadi nedaleko odtatle bila zabrinuta da ih mikrotalasi ubijaju – i da je njihova vlastita vlada to zataškavala skoro četvrt veka. Naime, desetospratna američka ambasada u Moskvi bila je osvetljavana širokim, nevidljivim snopom mikrotalasa niskog nivoa što je nazvano „moskovski signal“, a koji je navodno dolazio sa jedne antene preko puta ambasade sa koje su Rusi pokušavali da onemoguće kumunikacije američkih diplomata.

Nakon Drugog svetskog rata postojali su izveštaji da su ljudi kada se obližnji radar uključi mogli nešto da čuju, iako nije bilo spoljašnjih zvukova. U radu iz 1961. dr Alen Frej je tvrdio da su zvuci izazvani mikrotalasima u interakciji sa nervnim sistemom, što je dovelo do izraza „Frejev efekat“. Ali tačni uzroci – i implikacije – ostali su nejasni.

Moskva je optužbe da je koristila „mikrotalasno oružje“ odbacila kao „fantastičnu hipotezu“, a Kuba, posle temeljne istrage, da su optužbe bez osnova.

Prošlog septembra „Rolingston“ je pozivajući se na izveštaj Stejt departmenta pisao da neki naučnici veruju da su za zvuke «Havana sindroma», koje su američke diplomate ne samo čule, već i snimile, odgovorni „indijski kratkorepi cvrčci“. Na tu dijagnozu izneta je kontrateza – da su američki neprijatelji na Kubi možda nečim privukli zrikavce da bi prikrili delovanje tajnog oružja.

„Sajens fokus“ magazin takođe pominje ljubavni zov cvrčaka, ali karipskih, uz višestruko obrazloženu konstataciju da se dostupni podaci o „Havanskom sindromu“ preklapaju sa masovnom histerijom, mada trenutno nije moguće sa sigurnošću znati da li je «Havana sindrom» primer te masovne psihogene bolesti.

Mnogi od pogođenih agenata su radili u stresnom, opasnom okruženju. Bili su u bliskom kontaktu jedni sa drugima, izloženi ideji o simptomima i strahu da bi i oni mogli biti pogođeni. U odsustvu bilo kakvog očiglednog fizičkog objašnjenja, uz činjenicu da je teza o delovanju zvučnog oružja u ovom trenutku čisto teorijska i nedokazana, čini se verovatnim da je uzrok tegoba psihološke prirode.

M.M./New York Times/Rolling stone/BBC/NBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

diplomate Havana sindrom Kuba mikrotalasi Špijuni tajno oružje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Leks specijalis

20.novembar 2025. I.M.

Studenti najavili protest pred Tužilaštvom: Zaustavite rušenje Generalštaba

Zbog odluke Skupštine da omogući rušenje zgrade Generalštaba, studenti Beogradskog univerziteta organizuju protest ispred Tužilaštva za organizovani kriminal, zahtevajući potpunu i transparentnu istragu

Vremenske nepogode

20.novembar 2025. I.M.

Poplave na jugu Srbije: Evakuisano devet osoba, među njima petoro dece

Devet osoba, uključujući petoro dece, evakuisano je u četvrtak, 19. novembra, iz poplavljenih domaćinstava na području Vranja, nakon što su obilne padavine podigle nivo Južne Morave i dovele do poplava na jugu Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure