img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Protesti i blokade

„Generalni štrajk“: Pobuna, pa šta košta da košta

07. март 2025, 10:23 Nemanja Rujević
Foto: Sofija Vukajlović/FoNet
Copied

„Generalni štrajk“ 7. marta na koji su pozvali studenti nije pravi generalni generalni štrajk, ali je snažna poruka u sklopu protesta za pravnu državu koji traju preko četiri meseca. To je zapravo međukorak do najavljenog velikog protesta u Beogradu 15. marta koji bi mogao da bude najveći u istoriji Srbije

Nije baš pravi generalni štrajk, ali je tako brendirano. Srbija ovog petka (7. mart) neće stati. Radiće energetski sistem i komunalne službe, voziće autobusi. Ko hoće, može u prodavnicu i većinu kafića i restorana.

Pa opet, kažu sagovornici DW, drugi „generalni štrajk“ na koji su pozvali studenti u blokadama još je jedna prilika da ljudi pokažu neslaganje s politikom režima, usred masovnih protesta kojima se nazad traži oteta država.

Kako će to izgledati?

Novosadski studenti prvi su pozvali građane da ovog petka ništa ne kupuju, ne idu u kafane, niti u pozorišta ili bioskope. Takođe, da ne idu na posao: „Uzmite slobodan dan ili bolovanje. Pozovite kolege da vam se pridruže“, stoji u uputstvu.

Ali, teško da će izostanci s posla biti masovni, smatra Jelena Žarković, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu. „U javnom sektoru ljudi moraju da imaju opravdanje, da uzmu bolovanje – dakle da ne kažu stvarni razlog.“

„Još veći problem može biti kod privatnika, osim kod malih, gde vlasnik podržava štrajk. Tu su ljudi upućeni jedni na druge i mogu da imaju slične političke stavove“, kaže ona za DW.

Ako je suditi po prvom „generalnom štrajku“, održanom 24. januara, teško da će veliki deo radnog naroda slediti poziv.

Tog dana je potrošnja nešto bila opala – izdato je 18 odsto manje fiskalnih računa nego inače petkom.

Deo toga otpada na manje odlazaka u prodavnice, a deo na one kafiće, male radnje i ustanove kulture koje su bile zatvorene. Tog dana nisu radili ni lanci knjižara.

Spori i posvađani sindikati

Drugim rečima, „generalni štrajk“ je više bio poziv na potrošački štrajk koji je podržao deo malih preduzetnika. I ovog petka verovatno će biti slično, uz protestne šetnje u Novom Sadu i Beogradu.

„Ekonomski to nije veliki pritisak na državu i vlast, osim što će država tog dana da sakupi nešto manje poreza. Drugo bi bilo da ne rade veliki sistemi, fabrike. Ali, to se za sada ne nazire“, kaže Jelena Žarković.

Studenti su, doduše, pokušali da uključe i velike sindikate, ali odziv nije bogzna kakav. Podršku pružaju vojvođanski advokati, sindikat „Sloga“, neki ogranci sindikata „Nezavisnost“, jedan manji prosvetni sindikat koji podržava one nastavnike koji još uvek drže skraćene časove ili ih ne drže uopšte.

Kod Granskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite „Nezavisnost“ je jednodnevni štrajk na kraju odbijen u navodno tesnom glasanju, premda rukovodstvo ogranka podržava proteste.

Kako je rekao predsednik sindikata „Sloga“ Željko Veselinović, pravi generalni štrajk, neki koji bi paralisao zemlju barem na 24 sata, traži mnogo bolju organizaciju i saradnju inače zavađenih srpskih sindikata.

„Nažalost, zbog kratkih rokova, nedefinisanosti poziva i izostajanja komunikacije među najvećim sindikalnim centralama, nisam siguran da će odziv i organizacija biti zadovoljavajući“, rekao je Veselinović za list Danas.

„Dobra pokazna vežba“

Ukratko, Srbija neće ličiti na Grčku koja je prošle sedmice i stala i gorela zbog generalnog štrajka.

Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo kaže da srpski zakoni ometaju i samu mogućnost generalnog štrajka.

„Ovako ne staje država, infrastruktura, komunalne službe koje bi za generalni štrajk bile najvažnije, jer pokazuju paralisanje društva. To je svrha, da niko ne može da se pravi kako se ništa ne dešava“, priča Reljanović za DW.

Ali, utoliko je značajnije, kažu naši sagovornici, što se građani na svoju ruku priključuju potzrošačkom bojkotu ili ponegde izostaju sa posla. I da to sve podržavaju i mali poslodavci, poput ugostitelja.

„Ovo može biti dobra pokazna vežba da se vidi koliko ljudi podržava proteste, studente, načelni otpor politikama vlasti“, smatra Reljanović.

„Neuobičajeno je da neki poslodavci podržavaju štrajk, na svoju kratkoročnu štetu, ali dugoročno zalažući se za iste principe i ciljeve. To pokazuje da su poruke opšte i društveno važne, a ne ograničene na radnička prava“, dodaje on.

Slično misli i Jelena Žarković – mnogi su spremni da zarad političke ideje podnesu i lični trošak. „Isto kao kada idete na skupove studenata, trošite svoje vreme i novac. I taksisti masovno idu po studente, voze po petsto kilometara i lično snose trošak. Procenjuju da je ideja za koju se bore veća od cene.“

Na kraju će se teško i pobrojati koliko je ljudi učestvovalo u štrajku – neko će prestati s radom simbolično, na sat vremena, drugi će možda prijaviti bolovanje.

Jedina opipljiva biće statistika o broju izdatih fiskalnih računa, ali to je manje važno.

Međukorak do 15. marta

„Generalni štrajk“ je međukorak do najavljenog velikog protesta u Beogradu 15. marta čiji plan još nije poznat. Moguće da će narod tada biti pozvan da se ne raziđe dok studentski zahtevi ne budu ispunjeni.

Taj dan se crta kao „odsudni datum“ u kojem jedni vide „početak oslobođenja i menjanje vlasti u Srbiji, a ovi na vlasti mole boga da se sve mirno završi, narod raziđe i da se od ponedeljka 17. marta okupe opet oko Vučića“.

Srbija je ušla u peti mesec masovnih protesta nakon pogibije petnaestoro ljudi pod nadstrešnicom novosadske Železničke stanice. Fakulteti su u blokadi već sto dana.

Vlasti su na to odgovarale koktelom ustupaka, pretnji, poziva na dijalog i demonizacije onih koji protestuju.

Kako god da se završi, onima koji podržavaju proteste čini se da se Srbija „oslobodila straha“ – veliki broj građana pokazao je solidarnost za koju se prethodno verovalo da je zaboravljena. I da to ostaje, bez obzira na ishod „generalnog štrajka“ ili protesta.

Tagovi:

7. mart 2025. Generalni štrajk Obustava rada Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure