
Zeleno-levi front za Vreme
Poslanici ZLF-a za „Vreme“: Mi smo bacili crvene dimne bombe
Poslanici Biljana Đorđević i Đorđe Pavićević za „Vreme“ objašnjavaju šta se sve od jutra 4. marta dogodilo u Skupštini Srbije i zašto su bacili dimne bombe
Dok zapadna vojna alijansa slavi pristupanje Finske i svoj 74 rođendan, Kremlj negoduje zbog ugrožavanja nacionalnih interesa Rusije i preti kontramerama
Jedanaest meseci od podnošenja zahtava Finska je danas zvanično postala 31. članica NATO-a.
Generalni sekretar zapadne vojne alijanse je tim povodom rekao da je Finska sa svojih 5,5 miliona stanovnika „sada sigurna“, da zajedno saveznici NATO-a predstavljaju „50 odsto globalne vojne sile“ i dok god su „verodostojno jedinstveni i međusobno se štite ni jedna članica NATO-a neće biti napadnuta“.
Finska pristupa NATO-u 74 godine od njegovog osnivanja 4. aprila 1949. u Vašingtonu, pa Alijansa rođendan slavi pojačana za jednog člana.
Negodovanje Moskve
U Moskvi se na finsko napuštanje vojne nutralnosti ne gleda nimalo blagonaklono, zajednička granica, koja je danas postala granica sa NATO-om, dugačka je 1340 kilometara i do sada je, posmatrano geopolitički, najdalekosežnija posledica napada Rusije na Ukrajinu, ocenjuje nemački „Špigel“. Neposredna rusko-natovska granica sada je više nego duplo duža.
Kremlj je kritikovao potez susedne države kao „ugrožavanje ruske bezbednosti“.
„Proširenje NATO-a je napad na našu sigurnost i nacionalne interese Rusije“, izjavio je portparol Krmlja Dmitri Peskov, te će Rusija preduzeti odgovarajuće kontramere. Nije preciziro o kakvim potezima se radi.
Švedska i dalje na čekanju
Finska je zahtev za članstvo u NATO podnela zajedno sa Švedskom, ali njen prijem još uvek blokiraju Turska i Mađarska. Odluka o prijemu u Alijansu mora da bude jednoglasna.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan zamera Švedskoj tolerisanje „terorističkih organizacija“, tj. u Turskoj zabranjenu Kurdsku radničku partiju PKK na svojoj teritoriji, a mađarskom premijeru Viktoru Orbanu se ne sviđa što Švedska kritikuje stanje pravne države i korupciju u Mađarskoj.
Finska će „neumorno“ raditi na tome da i Švedska postane članica NATO-a, rekao je predsednik Finske Sauli Niniste, jer „bez švedskog članstva ni finsko neće biti potpuno“.
J.H./FoNet/Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Poslanici Biljana Đorđević i Đorđe Pavićević za „Vreme“ objašnjavaju šta se sve od jutra 4. marta dogodilo u Skupštini Srbije i zašto su bacili dimne bombe
Na optužnici, koja tek treba da bude potvrđena, su menadžerka za razvoj investicija AD „Infrastruktura Železnica Srbije“ Slobodanka Katanić, predsednik Komisije za tehnički pregled Milutin Savović i članica te Komisije Biljana Krstić
Vrhovno javno tužilaštvo je povodom nereda u Skupštini Srbije saoštilo da poslanički imunitet ne štiti od krivičnog gonjenja za izvršenje krivičnih dela u šta, proizilazi iz saopštenja, spada i bacanje dimne bombe u skupštinskoj sali
Nakon usvajanja dnevnog reda poslanici se potukli, a zatim su ubačene baklje i dimne bombe. Sala skupštine ispunjena je dimom. Predsednica Skupštine Ana Brnabić je, uprkos gotovo nemogućim uslovima za rad, odlučila da se sednica - nastavi. Oko 14 časova su izbili novi incidenti, ponovo su bačene dimne bombe, a Radomir Lazović je aktivirao protivpožarni aparat
U februaru su u okviru „borbe protiv korupcije“ pohapšene 153 osobe koje se ukupno terete za nešto više od dvadeset miliona evra. To u naprednjačkoj Srbiji mogu biti samo sitne ribe
Intervju: Predrag Voštinić, aktivista Lokalnog fronta iz Kraljeva
Sloboda se već desila Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve