Pravosuđe
Ko su nove sudije Ustavnog suda?
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda
Foto: AP Photo/Olivier Matthys
Dok zapadna vojna alijansa slavi pristupanje Finske i svoj 74 rođendan, Kremlj negoduje zbog ugrožavanja nacionalnih interesa Rusije i preti kontramerama
Jedanaest meseci od podnošenja zahtava Finska je danas zvanično postala 31. članica NATO-a.
Generalni sekretar zapadne vojne alijanse je tim povodom rekao da je Finska sa svojih 5,5 miliona stanovnika „sada sigurna“, da zajedno saveznici NATO-a predstavljaju „50 odsto globalne vojne sile“ i dok god su „verodostojno jedinstveni i međusobno se štite ni jedna članica NATO-a neće biti napadnuta“.
Finska pristupa NATO-u 74 godine od njegovog osnivanja 4. aprila 1949. u Vašingtonu, pa Alijansa rođendan slavi pojačana za jednog člana.
Negodovanje Moskve
U Moskvi se na finsko napuštanje vojne nutralnosti ne gleda nimalo blagonaklono, zajednička granica, koja je danas postala granica sa NATO-om, dugačka je 1340 kilometara i do sada je, posmatrano geopolitički, najdalekosežnija posledica napada Rusije na Ukrajinu, ocenjuje nemački „Špigel“. Neposredna rusko-natovska granica sada je više nego duplo duža.
Kremlj je kritikovao potez susedne države kao „ugrožavanje ruske bezbednosti“.
„Proširenje NATO-a je napad na našu sigurnost i nacionalne interese Rusije“, izjavio je portparol Krmlja Dmitri Peskov, te će Rusija preduzeti odgovarajuće kontramere. Nije preciziro o kakvim potezima se radi.
Švedska i dalje na čekanju
Finska je zahtev za članstvo u NATO podnela zajedno sa Švedskom, ali njen prijem još uvek blokiraju Turska i Mađarska. Odluka o prijemu u Alijansu mora da bude jednoglasna.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan zamera Švedskoj tolerisanje „terorističkih organizacija“, tj. u Turskoj zabranjenu Kurdsku radničku partiju PKK na svojoj teritoriji, a mađarskom premijeru Viktoru Orbanu se ne sviđa što Švedska kritikuje stanje pravne države i korupciju u Mađarskoj.
Finska će „neumorno“ raditi na tome da i Švedska postane članica NATO-a, rekao je predsednik Finske Sauli Niniste, jer „bez švedskog članstva ni finsko neće biti potpuno“.
J.H./FoNet/Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda

U Briselu ponovo potvrđeno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da je proširenje realna i dostižna mogućnost, ali je istovremeno naglasila da bez kredibilnih reformi i normalizacije odnosa nema napretka. Srbija se, međutim, nije usaglasila sa usvojenom Briselskom deklaracijom

„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“

Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“

Posle uvođenja gazdinstva u pasivu, poljoprivredniku iz okoline Bačke Palanke ograda dvorišta ižvrljana je grafitima u kojima ga autori nazivaju „blokaderom”. Radovan Pivarski tvrdi da iza svega stoje „lokalni Ćaci”
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve