img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Finska: Najsrećnija zemlja na svetu beži u NATO

16. maj 2022, 11:02 J.H.
Foto: Ludovic Marin, Pool via AP
Premijerka srećnih ljudi: Sana Marin
Copied

Finska je peti put zaredom proglašena za najsrećniju zemlju na svetu. Sada je država koja je bila pojam za neutralnost zbog ruske invazije na Ukrajinu zatražila hitan prijem u NATO. Najsrećniji ljudi na svetu su se uplašili

World Happines Report se objavljuje od 2012. godine na osnovu rezolucije 65/309 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. On upoređuje brojne podatke iz privrede, zdravstva, analize starosti stanovništva, provođenje slobodnog vremena, dužinu radnog vremena, ispitivanja javnog mnjenja, razne parametre kojima se meri sreća jedne nacije. Visina ličnog dohotka pritom nije ključan faktor.

Poređenja radi, najbogatija zemlja u Evropi Nemačka je završila na dvanaestom mestu, iako je prosečan lični dohodak u Nemačkoj 2020. iznosio 4.100 evra bruto, a u prvoplasiranoj Finskoj 3.140 evra.

Finska ima i najmlađu predsednicu Vlade u Evropi, možda i na svetu. Sana Marin, rođena 1985. izabrana je za predsednicu Socijaldemokratske partije Finske i predsednicu vlade 2019. godine.

Srbija se na listi od 156 zemalja obuhvaćenim ispitvanjem World Happines Report nalazi na 64. mestu. Što se regiona tiče, Slovenija se nalazi na 33, Bosna i Hercegovina na 69, Crna Gora na 72, Hrvatska na 79, Severna Makedonija na 90, Bugarska na 96, Albanija na 105 mestu. Podatke ključne za merenje sreće sakuplja i obrađuje istom metodologijom nezavisna komisija pod okriljem UN-a.

Nije teško utvrditi čega su se iznenada uplašili Finci kao najsrećniji ljudi na svetu. Oko 76 odsto Finkinja i Finaca podržava odluku Vlade da zemlja pristupi NATO-u. Iako jedva da ima staraca koji se još sećaju rusko-finskog rata, u celokupnom stanovništvu je ukorenjena trauma tog posebnog bojištu na rubu početka Drugog svetskog rata. SSR je zatražio od Finske da mu ustupi svoj deo Karelije, region širok između 45 i 110 km zapadno od jezera Ladoga preko puta Lenjingrada, kako se tada zvao Sankt Peterburg, radi bezbednosti tog grada. Pošto je finska vlada odbila zahtev sovjetski avioni su 30. novembra 1939. ujutro iznenada bombardovali glavni Helsinki, pri čemu je poginulo 91 ljudi. Sa istoka su u unutrašnjost zemlje usred nastupajuće zime bežale kolone Finaca, oko 420.000 ljudi. Napad kopnene sovjetske vojske je odbila daleko slabija finska armija. Sovjetski Savez je morao da zastane, da okupi nove, daleko nadmoćnije snage, uspeo da napreduje, ali samo do odbrambene takozvane Manerhajmove linije. SSSR je osvojio Kareliju i promenio u svoju korist granicu i na severu. Od namere da se osvoji celu Finsku Staljin je morao da odustane.

Teritorija sadašnje Finske je sve do 1809. bila deo Švedske, otada kao Veliko Vojvodstvo Finska prešla u carsku Rusiju, sve dok Lenjin 1919. nije dobrovoljno priznao nezavisnost te zemlje.

Posle Drugog svetskog rata, pa sve do skora, Finska je održavala odlične odnose i sa Zapadom i sa SSSR, potom Ruskom Federacijom. Nije nimalo slučajno što je osnivačka konferencija KEBS-a (Konferencije za uzajamnu bezbednost i saradnju – danas poznata pod promenjenim imenom OEBS) održana u Helsinkiju.

Napad Rusije na Ukrajinu i užasi agresije su uplašili miroljubivu, srećnu Finsku. Vedrih dana iz nekog solitera u Helsinkiju mogu da se vide obrisi Sankt Peterburga. Finsko-ruska granica dugačka je 1300 kilometara.

Sa Finskom će u NATO biti primljena  i njena negdašnja okupatorka sila Švedska, koja je iz istih razloga zatražila prijem u zapadnu vojnu alijansu.

Politika Kremlja dovela je do potpuno surotnog efekta nameri Rusije da odvrati NATO da se približava njenim granicama.

J.H.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Finska NATO Finska rat u Ukrajini Finska Rusija Finska srećni ljudi Helsinki Sana Marin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropska unija

10.decembar 2025. M. L. J.

Vučić bi da ceo Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, Crnogorci kažu – čekamo vas tamo

Dok Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom znatno zaostaje za Albanijom i Crnom Gorom, Aleksandar Vučić pred svoj put za Brisel predlaže da svi zajedno uđu u EU. Vidimo se tamo, poručuje mu Milojko Spajić

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Mediji

09.decembar 2025. Marija L. Janković

Orion isključio N1 i poslednjim korisnicima

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Istraživanje

09.decembar 2025. I.M.

CIVICUS Monitor: Srbija proglašena državom „pod represijom”

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure