U želji da snimi grad i ljude o kojima je već napravio dokumentarac, Mantas Kvedaravičius je otišao u Mariupolj. Prema pisanju medija, ruske snage su ga zarobile i ubile. „Mariupolis 2“ je nagrađen za najbolji evropski dokumentarni film
Večeras je na programu festivala Beldoks film „Mariupolis 2“, nagrađen za najbolji evropski dokumentarac prošlog decembra u Rejkjaviku. Reditelj filma je Litvanac, Mantas Kvedaravičius koga su, kako piše „Variety“ ruske snage zarobile dok je snimao a potom i streljale 2. aprila. Njegova verenica Hana Bilobrova uspela je da izađe sa snimkom iz Mariupolja i da, kao koreditelj, završi film.
Film je nastavak njegovog filma „Mariupolis“ iz 2016. godine. Kad je počeo rat, Kvadaravičius se vratio u opkoljeni Mariupolj da bude sa ljudima koje je već snimio.
On u filmu dokumentuje život desetak ljudi tokom opsade Mariupolja, u podrumu crkve gde su postavljeni improvizovani kreveti, i gde oni žive, mole se, i čekaju ne zna se šta. Prve reči koje se čuju u filmu su „Sve je u ruševinama“.
Posle svetske premijere „Mariupolis 2“ u Kanu, kao specijalna projekcija festivala, kritičari su isticali šokantnu realnost života u Mariupolju okruženog destrukcijom i stalne pretnje da će uništenje baš ovog trenutka pogoditi to mesto, panoramske snimke razaranja, detalje svakodnevnice (žena kuva ogroman kotao supe od štapića korova na improvizovaom ognjištu u dvorištu crkve, humka prekrivena lišćem, čovek koji sklanja mrtvog komšije kako bi uzeo njegov generator i zatim ga sa još jednim čovekom dugo vuče, pas koji jede puter), male događaje običnog čoveka u ratu.
„Mariupolis 2“ je filmu kome nema ideologije, kažu kritičari, u njemu ima samo destrukcije i strahote rata, bilo kog, bilo gde.
Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldoks prikazaće od 10. do 17. maja u Beogradu i onlajn više od sto ostvarenja, a među njima je i devet svetskih i 91 srpska premijera.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!