Dok se na planini Besna Kobila intenzivno traži olovo i cink, ekološke organizacije podižu glas protiv onoga što nazivaju „neodgovornim rudarenjem" koje za sobom ostavlja nezaštićene bušotine i zagađene vodotoke
Na planini Besna kobila se nemilosrno buši u potrazi za olovom i cinkom, a oko 30 bušotina je ostavljeno bez zaštište, tvrde iz Ekološkog ustanka iz Vranja i Bosilegrada. Iz Ministarstva rudarstva i energetike kažu da se na ovoj planini već nalazi rudnik Grot, a da je u podnožju na lokalitetu Ljubata istražno polje kanadske firme Electrum Discovery, kao i da nemaju saznanja o navodnih 30 bušotina koje su ostavljene i nisu vraćene u prvobitno stanje, pišu Južne vesti.
Članovi Ekološkog ustanka iz Vranja i Bosilegrada su prethodnog vikenda obišli Besnu Kobilu i navode da su zatekli „stravične prizore u kojima pohlepa čoveka dolazi do punog izražaja“.
Zadnjih godinu dana Besna Kobila se na njenoj istočnoj strani nemilosrdno buši u potrazi za olovo-cinkanom rudom (galenit). Tridesetak bušotina ostavljeno je bez zaštite, a teren nije vraćen u pređašnje stanje. Bušenje se odvija svakodnevno što smo zabeležili i na terenu. Prilikom samog bušenja uzima se voda iz planinskih čistih i bistrih potoka, a u šumu i zemljište se vraća voda iz bušotina pomešana ko zna kojim i kakvim sredstvima – saopštili su iz Ekološkog ustanka.
Kažu da su zatekli otvorene bušotine nekoliko stotina metara duboke, nezaštićene i da predstavljaju opasnost po ljude i životinje.
Jagma za našim prirodnim bogatstvima se nastavlja jer nam je rudna renta 3-5 odsto pa onaj koji vrši iskopavanje rude ima ekstra profit, ne mora da poštuje ekološke zakone jer institucije ne funkcionišu, a vlast je korumpirana i radi u njihovom interesu. Nikakvu korist stanovništvo Bosilegrada i Krive Feje nema od ovog rudnika, a ni država. Ono što nama ostaje su zagađeni potoci i reke olovom, cinkom, cijanidom – ističu u svom saopštenju.
Iz Ministarstva rudarstva i energetike navode da se na planini nalazi eksploataciono polje Rudnika olova i cinka Grot ad, Kriva Feja, Ležište Blagodat, a da su od istražnog prostora Ploča odustali. Osim toga, istraživanja se rade i u podnožju, a rok koji je dat je do kraja ove godine.
U podnožju planine Besna Kobila na njenom jugoistočnom delu se nalazi odobreno istražno polje privrednom društvu Electrum Discovery d.o.o. iz Beograda na istraživanju bakra, zlata, olova, cinka i srebra, na lokalitetu Ljubata, sa rokom istraživanja do 9.12.2024. godine- kažu u Ministarstvu rudarstva.
Kada je reč o 30 bušotina koje su, prema navodima Ekološkog ustanka ostavljene bez zaštite, iz Ministarstva kažu da oni o tome nemaju saznanja.
Geološka inspekcija je tokom 2023. godine, izvršila redovan inspekcijski nadzor kod privrednog društva Grot a.d., Kriva Feja, na istražnom prostoru Ploča i eksploatacionom polju Blagodat. U inspekcijskom nadzoru je utvrđeno da je nadzirani subjekat odustao od istražnog prostora Ploče i ne vrši geološka istraživanja – odgovorili su iz Ministarstva.
Kažu i da na eksploatacionom polju Blagodat geološka inspekcija nije utvrdila nezakonitosti i nije nalagala mere.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!