Ljudi koji su krenuli iz subsaharskih afričkih zemalja čekali su, zaglavljeni na litici, pomoć cele noći
Posle dva brodoloma koja su se dogodila u noći između subote i nedelje nedaleko od italijanskog ostrva Lampeduza, 30 osoba se i dalje vode kao nestale, dok ih je 57 spaseno. Jedna žena i njena jednogodišnja beba preminuli su nakon spasavanja, Među preživelima su dve trudnice, prenose italijanski mediji.
U akciji spasavanja učestvovali su patrolni čamci italijanske obalske straže, helikopteri i vatrogasci. Talasi su bili visoki 4,5 metara što je otežavalo patrolnim čamcima da se približe. Ceo jedan dan se čekalo da se talasi smire, ali to se nije dogodilo.
Nakon nesreće utvrđeno je da su migranti poreklom iz Obale Slonovače, Gambije, Gvineje, Malija i Senegala. Oni su se uputili u tuniski lučki grad Sfaks koji se nalazi oko 130 kilometara od Lampeduze. Prema njihovim izjavama, u prvom čamcu bilo ih je 48, a u drugom 42.
Prelaz iz Mediterana u Evropu smatra se najsmrtonosnijim na svetu.
„Mnogo tela se nalazi u moru, što sugeriše da ima mnogo brodoloma za koje nikad ne čujemo“, rekao je portparol Međunarodne organizacije za migracije Flavio Di Đakomo.
Vremenske neprilike koje stvaraju ogromne talase i loš kvalitet čamaca ometaju operacije spašavanja, upozorila je obalska straža. Sa druge strane, vlada Đorđe Meloni ne pomaže u prevazilaženju ovih problema. Sprovode politiku koja prisiljava spasilačke brodove da pristaju u udaljenim lukama, umesto da im dozvoli da iskrcaju spašene migrante na Lampeduzi ili Siciliji.
Na to su ukazale dobrotvorne organizacije i upozorile da se putem ovakvog zakona povećavaju njihovi troškovi navigacije, a smanjuje vreme za koje bi patrolni čamci mogli da patroliraju oblastima Mediterana gde su ovakve katastrofe uobičajene.
Italijansko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su se brojke migracija morem ove godine udvostručile na 92.000 u poređenju sa prošlom godinom kada ih je zabeleženo 42.600.
A.E/La Repubblica/La Stampa/The Independent/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kristalni luster hotela „Jugoslavija“ čuva se u delovima. „Milenijum tim“ najavljuje da će ga ugraditi u novi hotel, ali to nije baš tako jednostavno, piše „Vreme“ u novom broju
Nastavljena je konstitutivna sednica Narodne skupštine. Raspravlja se o kandidatima za predsednika parlamenta. Predlog Studentske liste je Aleksandar Čupić, dok je poslanička grupa „Srbija pobeđuje“ kandidovala Stojana Radenovića
Prema svedočenju Aleksandra Ivanovića za „Vreme“, njegovog strica Olivera nekoliko meseci pre ubistva primio je Bojan Dimić iz BIA. Skoro devet godina kasnije, predmet je u Srbiji i dalje u predistražnoj fazi
Gorski Matović, koga je predsednik Aleksandar Vučić ranije pomilovao zbog napada na studente, uhapšen je zbog sumnje da je pretio građanima na dan izbora
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Loši životni faktori primoravaju migrante da rizikuju svoje živote na prenatrpanim čamcima kako bi stigli na neko bolje mesto za život. Putovanje iz Afrike do Kanarskih ostrva je samo još jedno u nizu masovnih utapanja u Atlantiku