img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pokret za decentralizaciju Srbije

Doktor Milić: Dajte da više ne živimo u vremenu Superhika

03. oktobar 2024, 14:17 B. B.
Proglasio pobedu opozicije u Nišu: Dragan Milić Foto: Lenka Pavlović
„Da smo mi 'trojanski konji' valjda bismo pronašli neki izgovor za saradnju sa SNS-om, pa im sad Medijana smeta"
Copied

Sve one koji misle da smo „trojanski konj“ vlasti pozivam da ne glasaju za nas i da spasu dušu, kaže za „Vreme“ predsednik novoosnovanog PODES-a Dragan Milić

Pokret za decentralizaciju Srbije (PODES) nije nastao zato što neko ima nešto protiv Beograda, centralizacija je pojava da se iz jednog centra odlučuje o svemu i za svakog bez konsultacija i sagledavanja interesa onih o kojima se odlučuje, a naš glavni razlog za ulazak u politku je epska bahatost trenutne vlasti prema svima, neseletkitvno, što je pogrešno i glupo, i diskriminacija na svakom koraku. Sve one koji misle da smo „trojanski konj“ vlasti pozivan da ne glasaju za nas i da spasu dušu, kaže za „Vreme“ predsednik novoosnovanog PODES-a Dragan Milić.

Mi imamo centar sa minimum 174 daljinska upravljača, jer toliko ima lokalnih samouprava, i tim upravljačima se upravlja onako kako neko u tom centru misli da treba da se upravlja.

Age, begovi, vlastelini i vazali

Srbija je napravljena kao što su u tursko vreme bile age i begovi, ili kao što smo pre toga imali vlasteline i vazale. Srbija je zapravo sastavljena od brojnih vazala, niških, vranjskih, subotičkih i tako dalje, koje je postavio centar da rade kako im se kaže, a ne za narod. To je vrlo opasna tendencija, jer je istorija pokazala da se tako dolazi do potpune katastrofe, jer jednog dana potčinjeni jednostavno kažu – dosta je, a to nikada nije bilo dobro.

Govoreći o diskriminaciji, Milić kaže da mu najviše smeta diskriminacija dece u Srbiji. On podseća da su beogradski osnovci i srednjoškolci dobili po 20.000 dinara na početku ove školske godine.

„To je zaista lepo i tako treba, ali zašto samo deca Beograda? Onda oni kažu da je to po Zakonu o lokalnim samoupravama, i da novac treba da obezbede lokalne samouprave. Kako da obezdede kada Beograd ima 1,7 miliona dinara godišnje bruto dohodak po glavi stanovnika, a jug Srbije 720.000 ili 750.000 dinara. To je milion dinara razlike. Kako očekivati da lokalna samouprava u Dimitrovgradu, Trgovištu ili Vranju to uradi?“, pita Milić.

Da ne živimo više u vreme Superhika

On navodi da je od 19 devastiranih opština njih 15 na jugu Srbije, a četiri u zapadnoj Srbiji, dakle svih 19 južno od Beograda.

„Dajte da više ne živimo u vremenu Superhika. Ako se već pravi diskriminacija dece, onda da ih ne diskriminišu prema bogatstvu, da bogati imaju sve, a sirotinja ništa. Meni bi bilo logičnije da deca iz devastiranih opština dobiju 20.000 dinara pomoći, a da bogati budu bez te pomoći, mada je idealno da sva deca dobiju pomoć, jer su sva deca ista. Takvu bih državu voleo da vidim“, kaže Milić.

On pominje i diskriminaciju vozača, jer u Beogradu „od famozne Ikee“ do Stare Pazove, „60, 70 kilometara auto-puta korisnici voze gratis“.

„Lepo. Hajde da uvedemo da svima, ceo auto-put bude gratis. Ne, to ne može. Na primer, mi iz Niša, čim promolimo nos, naiđemo na naplatne rampe koje su nam ugurali u grad, i odmah plaćamo, i za najkraće destinacije. Zar nije logično da i tu budemo solidarni, pa da se plaćaju vinjete za korišćenje auto-puta, kao u svim civilizovanim zemljama?“, pita Milić.

Diskriminacija svih, pa i bolesnih

On ističe da je najgora diskriminacija u Srbiji – diskriminacija bolesnih, „opet po bogatstvu, jer postoje liste čekanja na kojima ljudi umiru“.

„Oni koji imaju para lečiće se privatno, ali šta ćemo sa onima koji nemaju para? Oni će umirati. To je toliko bolna diskriminacija koja je pored pomenute bahatosti mene naterala da uđem u politiku. Mene ne zanima da budem kandidat za predsednika, moja je životna želja da se otvori institut za kardiovaskularne bolesti u Nišu, na koji čekamo više od 50 godina. Nemamo nijedan institut, ni za majku i dete, ni za onkologiju, ni za kardiovaskularne bolesti. I to je svuda tako, i u Prokuplju, Pirotu Kraljevu ili Čačku“, kaže Milić.

On ocenjuje da je to previše za narod od koga se stalno traži „trpi narode moj, zato što te država zove“.

Bahati učenici i mučeni prosvetari

Milić podseća da penzioneri nekoliko godina nisu primali penzije, a da su sada „mučeni prosvetni radnici izašli na ulicu gladni i obespravljeni“.

„Bahati učenici biju prosvetne radnike, jer gledaju to na televiziji i vide da nikakvih sankcija nema. Jednostavno, živimo u zemlji koja nije pravna država i u kojoj caruje nasilje koje, nažalost, promoviše i sama vlast“, kaže Milić.

On ističe da je to potpuno nedopustivo i da bi ljudi koji osećaju odgovornost trebalo da kažu da to ne valja i da to mora da se menja.

„Ili ćemo da se pravimo blesavi i ćutimo sve dok se nama to lično ne desi. Nedugo nakon što sam najavio ulazak u politiku mene su izbacili sa fakulteta, iako ima tri specijalizacije: opštu hirurgiju, vaskularnu hirurgiju i kardiohirurgiju. Oni su izmišljali stvari i podmetali, jer sam morao da budem pokazna vežba kako će proći oni koji se usude da dignu glave“, kaže Milić.

Saradnja sa svima koji su za promenu vlasti

On ističe da PODES spreman za saradnju sa „svakim ko je za promenu ove vlasti“.

„Meni desne stranke nisu bliske, a mi smo predominantno stranka centra, možda malo ulevo, jer se zalažemo za besplatno školovanje i besplatno lečenje. Ipak, svaka stranka koja želi da vrati državu narodu je za nas saveznik“, kaže Milić.

On objašnjava da to podrazumeva saradnju „sa svakim ko želi da raskrsti sa kriminalom duboko ukorenjenim u svim državnim institucijama“ i sa  svakim ko želi „da se poštuju Ustav i zakoni ove države“.

Dodaje da će PODES-u biti saveznik „svako ko želi da ovo bude zemlja prava, a ne privatna ili partijska svojina“.

„Naš program je – da se ljudima vrati dostojanstvo“, kaže Milić.

PODES nije „trojanski konj“ vlasti

Odgovarajući na optužbe da su on i PODES „trojanski konj“ vlasti, Milić poziva sve koji misle da je tako, da ne glasaju za PODES i da „spasu svoju dušu“.

„Ako smo ‘trojanski konj’ objasnite mi zašto smo na Medijani pravili vlast sa opozicijom, a ne sa Srpskom naprednom strankom? ‘Trojanski konj’ bio je u beogradskoj opštini Stari grad, i na drugim mestima. Nigde osim u Medijani nije opozicija formirala vlast, zato što smo ih pregazili kao plitak potok i naneli im brutalan poraz. Da smo mi ‘trojanski konji’ valjda bismo pronašli neki izgovor za saradnju sa SNS-om, pa im sad Medijana smeta“, kaže Milić.

On podseća da PODES neki nazivaju populistima, jer su ukinuli službena vozila i reprezentacije po kafanama.

„Ponavljam, ko želi da političari voze ‘audije’ A6, A8 i A12, neka glasa za te partije, a ne za ‘populističke’ stranke. Svi su se pomalo uplašili, kada se pojavi nova snaga na političkoj sceni, nju odmah moraju da optuže, uprljaju i popljuju zato što se plaše da će ta stranka oteti glasove. To više govori o njihovoj nesigurnosti u sopstvenu politiku, nego što govori o nama“, zaključuje Milić.

Tagovi:

Dragan Milić Pokret za decentralizaciju Srbije PODES
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure